Čini se da će NATO sljedeće sedmice pristati na najveću reviziju svoje obrane od Hladnog rata, uključujući veliko proširenje snaga od 40.000 vojnika u pripravnosti za odgovor u krizi.

 

 

Ruska invazija na Ukrajinu – koja nije u NATO-u – pokrenula je temeljno promišljanje o tome kako savez odvraća predsjednika Vladimira Putina od napada na bilo koju od svojih 30 država članica, prema intervjuima i brifinzima s vojnim oficirima i diplomatama.

 

 

Dugotrajni odbrambeni planovi koji nisu bili jako popularni prije 24. februara – dana kada je Moskva pokrenula sveopšti napad na Kijev – počinju postajati stvarnost dok se lideri sastaju na značajnom summitu u Španiji od 28. do 30. juna.

 

 

“Preko noći mentalitet se promijenio”, rekao je vojni oficir NATO-a. “NATO se sada osjeća kao da je naelektriziran. Možete osjetiti kako energija struji kroz sistem.”

 

 

Diplomat je predvidio da će samit u Madridu donijeti – ili barem dogovoriti okvir za postizanje – “radikalne promjene stava”.

 

 

Ipak, postoji razočaranje što se želja historijski neutralnih Švedske i Finske da se pridruže savezu – što je veliki problem za Putina i velika pobjeda saveznika – tek treba aktivirati zbog zabrinutosti Turske. Ankara je optužila Stockholm za skrivanje kurdskih militanata. Velika Britanija je jedan od saveznika koji pokušavaju riješiti razdor na vrijeme za Madridm, piše Sky News.

 

 

Među koracima za koje se očekuje da će dobiti zeleno svjetlo su:

 

 

• Proširenje i rebrendiranje NATO snaga za odgovor od 40.000 vojnika, vjerovatno čak šest puta, prema dva vojna izvora. No izvor iz NATO-a rekao je da se raspravlja o raznim formulama i da bi konačno povećanje vjerovatno bilo niže.

 

 

• Povećanje veličine misije kako bi se Rusija odvratila od napada na istočni i jugoistočni bok NATO-a, s još hiljadama dodatnih vojnika, iako će mnogi biti smješteni u svojoj matičnoj zemlji i rasporediti se naprijed samo ako je potrebno.

 

 

• Određivanje Rusije kao “najznačajnije i direktne prijetnje” sigurnosti.

 

 

• Novi “sveobuhvatni paket pomoći” za Ukrajinu, uključujući opremu za suzbijanje ruskih bespilotnih letjelica i osiguravanje sigurne komunikacije.

 

Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a, rekao je da će okupljanje šefova država i vlada u španskoj prijestolnici biti “transformativni summit jer se nalazimo u ključnom trenutku za našu sigurnost”.

 

 

Čini se da su dokazi užasa koji su pokrenule ruske snage na mjestima poput ukrajinskog grada Buča učvrstile odlučnost svih država članica da pristanu na jačanje svoje odbrane na način koji bi bio nezamisliv čak i prije godinu dana.

 

 

Smatra se da je ministar odbrane NATO-a rekao svojim kolegama na sastanku u centru saveza u Bruxellesu prošle sedmice da se ne može dopustiti da se na tlu NATO-a dogodi zločin u stilu Buče.

 

 

Ako bi Rusija pokušala invaziju, ‘bila bi zbrisana sa zemlje’

 

 

Ova promijenjena procjena prijetnje mijenja politiku NATO-a o tome kako je odvratiti.

 

 

Čini se da su saveznici spremni odmaknuti se od oslanjanja isključivo na prijetnju kaznom koja je dovoljna da spriječi predsjednika Putina u djelovanju, na ono što neki nazivaju “odvraćanjem poricanjem”.

 

 

Kusti Salm, najviši državni službenik u estonskom ministarstvu odbrane, objasnio je da bi to funkcioniralo tako da će vojnici u većem broju već biti na terenu kako bi zaustavili bilo kakvu invaziju prije nego što ona počne.

 

 

“Vi ste u stanju postaviti adekvatne, dovoljne snage i ukazujete svom potencijalnom protivniku da je nadjačavanje snage na razini koju biste vi [protivnik] odmah izgubili”, rekao je na brifingu s novinarima.

 

 

“Ova poruka bi se trebala pretvoriti u gubitak njihove spremnosti na invaziju… Rusija iz nje može iščitati da bi, čak i da pokušaju, bila izbrisana sa zemlje u prvih nekoliko sati.”

 

 

Snage su mobilizirane za nekoliko dana

 

Novo razmišljanje zahtijeva od saveznika u NATO-u da imaju još više borbeno sposobnih vojnika, mornara, marinaca i zračnih posada spremnih za kretanje u različitim stepenima spremnosti. To može varirati od dva dana unaprijed do mobilizacije do šest mjeseci.

 

 

NATO Response Force, ili NRF, već nudi američkog generala Toda Waltersa, vrhovnog savezničkog zapovjednika za Evropu, glavnog vojnog zapovjednika saveza, oko 40.000 vojnika i žena visoke pripravnosti. Utrostručen je u jeku prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine kada je Kremlj anektirao Krim i podržao separatiste na istoku.

 

 

Prema predviđenom novom okviru, veličina sposobnosti će postati još veća i očekuje se da će se naziv promijeniti u Savezničke snage za reakciju (ARF).

 

 

Smatra se da svaka država članica, s izuzetkom Islanda jer nema vojsku, želi staviti više vlastitih snaga u stanje pripravnosti.

 

 

Oni bi mogli dobiti zadatak za odbranu određenog područja teritorija NATO-a prema takozvanim “regionalnim planovima” na kojima se još radi i ne očekuje se da će biti dovršeni do kraja godine.

 

 

“ARF će biti oko šest puta veći od NRF-a – znatno više”, rekao je jedan vojni oficir s poznavanjem razmišljanja. To bi značilo oko 240.000 vojnog osoblja.

 

 

Drugi vojni oficir rekao je da je i on čuo šesterostruku cifru.

 

 

Izvor iz NATO-a, međutim, rekao je da još nije donesena odluka i da će konačna brojka za povećanje snaga visoke pripravnosti vjerovatno biti niža.

 

 

Učvršćivanje odbrane

 

Također dio novog plana NATO-a je daljnje jačanje njegove odbrane u osam zemalja duž istočnih i jugoistočnih granica.

 

 

Gospodin Stoltenberg, u javnom razgovoru za Politico, otkrio je u utorak da će se saveznici složiti “ojačati borbene grupe na istoku do razine brigade”. Borbena grupa broji oko 1.000 vojnika, dok brigada može biti između 3.000 i 5.000.

 

 

Komentari ukazuju na daljnji rast skupa od osam postojećih misija u tri baltičke države, kao i u Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Mađarskoj.

 

 

Saveznici, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu i Njemačku, već daju snage tamošnjim borbenim grupama.

 

 

Slanje trupa u inozemstvo skupo je i, tvrde neki saveznici, u određenoj mjeri nepotrebno s obzirom na to da će NATO vjerovatno imati mjesece prethodnog upozorenja prije nego što Rusija pokrene invaziju, što se i dogodilo u jednogodišnjoj nadogradnji napada na Ukrajinu.

 

 

Velika Britanija, koja vodi misiju NATO-a u Estoniji, ove je godine povećala svoju prisutnost u zemlji na dvije borbene grupe.

 

 

Ben Wallace, ministar odbrane, rekao je kako je “velika vjerovatnost” da će biti dodana i trećina, pretvarajući snage u malu brigadu od oko 3000 ljudi, ali neke od novih vojnika mogle bi biti stacionirane kod kuće.

 

 

Njemačka, koja predvodi borbenu grupu u Litvaniji, također proširuje svoju predanost brigadi, ali je rekla da će imati “unaprijed dodijeljene” trupe u pripravnosti kod kuće u slučaju potrebe.

 

 

Nasuprot tome, baltičke države, s Rusijom u svom dvorištu, žele fizički više čizama na zemlji.

 

 

Također bi željeli da NATO još više ojača svoju odbranu, poput protuzračne odbrane “željezna kupola” u izraelskom stilu, koja bi mogla srušiti ruske projektile s neba.

 

 

Malo je vjerovatno da će takav potez biti dogovoren u bliskoj budućnosti, ali se razmatra pojačana protuzračna odbrana, prema vojnim i diplomatskim izvorima.

 

 

Daleko od neposredne krize, saveznici u Madridu također će otkriti ono što se naziva novim “strateškim konceptom” – zapravo nacrtom NATO-a o prijetnjama i izazovima s kojima se suočava. To će uključivati ​​Kinu, klimatske promjene, cyber ratovanje i razvoj svemirskih sposobnosti.

 

(Raport)

NATO se sprema na radikalan potez koji do sada nije viđen. “Ako Rusija nešto pokuša bit će izbrisana sa lica Zemlje”