Slobodna Bosna je istražila kakve su pravne sankcije predviđene Krivičnim zakonom BiH u slučaju nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH, koja je konačna i obvezujuća, najavljeni referendum u RS-u prestao je biti isključivo političko a postao je eminentno pravno pitanje.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić kazao je nakon odluke Ustavnog suda da Republika Srpska više nema pravnih lijekova kojima bi mogla pobijati odluku Ustavnog suda. Drugim riječima, odluka je konačna i obvezujuća i i ni na koji način se ne može dovesti u pitanje.
A, to, po prirodi stvari, znači da svako kršenje odluke Ustavnog suda BiH, povlači za sobom primjenu krivičnih sankcija.
Situacija je precizno opisana u 239. članu Krivičnog zakona BiH koji doslovno glasi:
„Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“
Pod udar propisanog člana Krivičnog zakona mogu doći svi koji prekrše odluku Ustavnog suda BiH, no prije svih to se odnosi na predsjednika Skupštine RS Nedeljka Čubrilovića, pod uvjetom da ne sazove sjednicu Skupštine RS-a i predloži ukidanje protivustavne odluke o raspisivanju referenduma, zatim na predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je potpisao spornu odluku o referendumu, a potom i na predsjednika Komisije za provođenje referenduma Sinišu Karana ako ne obustavi organizaciju referenduma.
Predsjednik NS RS-a Nedeljko Čubrilović svjestan je neugodne situacije u kojoj se našao, pa je njegova jučerašnja izjava bila prilično mlaka, pa i neodređena.
Čubrilović je naime rekao da očekuje odluku Ustavnog suda BiH u pismenoj formi, da je “u ovom trenutku teško odustati od referenduma” , te da je on, kao predsjednik NS RS-a, dužan provoditi odluke koje su na snazi.
No, isto tako, Čubrilović je dužan upoznati poslanike Narodne skupštine RS-a o konačnoj odluci Ustavnog suda BiH, između ostalog i zato što se Narodna skupština žalila na raniju presudu pa je samom tim bila izravni akter pravnog spora.
A.M.