MORALNA PANIKA I BAJRAMSKA PORUKA: Prije Reisa Kavazovića, posljednji koji je pozvao na nepoštivanje „vlasti u Sarajevu“ bio je Dodik!

Može li se za „halal novac“ smatrati svako zakidanje plaćanja PDV-a u vrijeme kada je Upravom za indirektno oporezivanje žario i palio kriminalni gang predvođen Kemalom Čauševićem?! Je li na raport, ili na „roditeljski sastanak“ Husein ef. Kavazović zvao čelnike onih stranaka koje su imenovlai takve kadrove i, pri tom, i sami hajrovali od njihovog kriminala i nezakonitih rabota?!

Piše: SENAD AVDIĆ

„Institucije i ustanove kulture, koje financiramo iz naših poreza koje država ubire, ne mogu se ponašati kao odmetnička mjesta za koja ne važe pravila javnog morala“ , kazao je danas u Bajramskoj poruci reis-ul-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Husein efendija Kavazović.

„Svaka vlast je obavezna poštivati javni moral, u protivnom mi nismo dužni poštivati takvu vlast, niti odluke koje ona donosi. U onoj zajednici ljudi, u kojoj se grubo krše dva moralna zahtjeva na kojima svaka zajednica počiva: da se svačije pravo poštuje i da se granica nemorala ne prelazi, takva zajednica će doživjeti tešku sudbinu“, zaključio je poglavar Islamske zajednice u BiH.

Njegovo bajramsko obraćanje u neku je ruku nastavak sastanka od prošle nedjelje kada je Husein efendija Kavazović pozvao premijera Kantona Sarajevo Edina Fortu na neformalni razgovor. Tema njihovog sastanka je, kako se moglo čuti, briga o zaštiti javnog morala i opće pristojnosti o čemu se reis Kavazović javno očitovao. Povod su bili događaji koji su prije petnaestak dana obilježili društveni život i medijsko-političku scenu u Sarajevu, najprije Parada ponosa, a potom i provokativni scensko-erotski performans u središtu grada koji je nasilno prekinut.

ŠTA JE JAVNI MORAL?

Ako uopće postoji nešto što se zove javni moral, onda treba pažljivo vidjeti tko nameće njegove standarde i postavlja njegova pravila. U demokratskim, sekularnim zemljama polje javnog morala definiraju zakone i socijalni pritisak. Sve izvan toga, kada recimo u pitanjima javnog morala arbitriraju vjerske zajednice, predstavlja uvod u teokratski poredak i njemu pripadajući sustav vrijednosti. U konkretnom slučaju spornog provokativnog performansa, ako su njime prekršene zakonske norme, poput neprijavljivanja javnog skupa, onda tu jeste bilo posla za politiku i zakon, ali nije bilo potrebe da se u to miješa vjerski poglavar. Niti ćudoredni stranački huligani. Ako se već reis Kavazović nije oglasio povodom mnogih drugih, brojnih i po društvu neuporedivio štetnijih primjera kršenja zakona, a svako kršenje zakona je akt javnog nemorala,

Ako su primjerice čelni ljudi Vlade Federacije BiH, optuženi za kriminal, što je eklatantna povreda javnog morala i javnog novca, možemo očekivati da Efendija Kavazović pozove građane da ne poštuju takvu Vladu i ne plaćaju federalne namete. Može li se za „halal novac“ smatrati svako zakidanje plaćanja PDV-a u vrijeme kada je upravo za indirektno oporezivanje žario i palio kriminalni gang predvođen Kemalom Čauševićem?! Je li na izvještaju, ili na „roditeljskom sastanku“ Husein ef. Kavazović zvao čelnike onih stranaka koje su imenovale takve kadrove i, pritom, i sami hajrovali od njihovog kriminala i nezakonitog rada?!

Podsjetimo, prije nekoliko godina je poglavar Vrhbosanske nadbiskupije tražio zabranu izvođenja predstave redatelja Olivera Frljića koja je po njihovom mišljenju bila opscena i vrijeđala vjerska osjećanja katoličkih vjernika. I za jednu i za drugu vjersku zajednicu trebaju vrijediti isti standardi: u umjetnosti je sekularnim državama i društvima dupušteno sve što nije zakonom zabranjeno.

Edin Forto je, kao što je nakon sastanka s poglavarom IZ BiH kazao, insistirao na zajedničkom suprostavljanju govora mržnje u javnom prostoru. Govor mržnje je, smatra lider Naše stranke, a ne navodna ugroženost javnog morala, problem koji dominantno od Sarajeva, ali i cijele BiH čini netolarantnu, rugidnu sredinu.

Nažalost, premijer Kantona i Naša stranka jedina su politička snaga koja javno govori i djeluje protiv malignih, odvratnih, orkestriranih izljeva mržnje prema manjinskim zajendicama, narodima, kulturama. O tome je u svom komentaru na Paradu ponosa na portalu Inforadar nedavno pisao Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka. On je šutnju većine zagovornika građanske opcije u BiH na dan pražda nazvao „više nego znakovitom“. Ta je šutnja po njegovom mišljenju govorila više od riječi. „Na dan kada su trebali nešto reći, ako ne i učiniti za ideju građanske države, dokazati da je shvaćaju ozbiljno, oni su se svrstali uz boku zadnjih snaga koje su se na nadolazećim izborima navodno željele pomesti i pokazale se kao sitnu kalkulanti.“

ISKUŠENJA KLERIKALIZMA

Svi su lijevi, šatro građanski političari pohitali proteklih dana da profašističkim nazovom apele Dragana Čovića prema kojem na izborima Hrvate može predstavljati samo HDZ BiH. Istovremeno se isti kvazi ljevičari nisu javno očitovali u slučaju govora mržnje i svirepih hajki koje se svakako malo, sistemski provode nad manjinskim zajednicama u Sarajevu i drugim sredinama sa bošnjačkom većinom.

Svojevremeno, prije nego što će ga fašisti pogubiti u Španjolskoj, veliki njemački filozof Walter Benjamin napisao je da svakom fašizmu prethodi poraz neke revolucije. Slovenski filozof Slavoj Žižek ga je mnogo kasnije parafrazirao tvrdeći da je svaki poraz ljevice uvod u fašizam. Ljevica je u BiH odavno u idejnom i organizacijskom rasulu, što svakako pogoduje totalitarnim i nedemokratskim snagama i procesima. Arbitriranje teokratskih struktura u javnim pitanjima pouzdan je uvod u nasilje nad demokracijom!

Danas je u bajramskom ozračju Reis-ul-ulemu Huseinu efendiju Kavazovića posjetio Adis Ahmetović, zastupnik i njemački Bundestagu. Bilo bi uputno da socijaldemokrata Ahmetović pored svečarskog laskanja i titranja njihovih vjersko-patroitskih osjećanja objasni svojim sarajevskim domaćinima kakav bi skandal nastao ukoliko neki vjerski lider, recimo, zbog predstave Olivera Frljića, u Njemačkoj zatraži nepoštivanje zakona i opstrukciju vlasti!