Misteriozne eksplozije izazvale strah: Hoće li Putinova invazija na Ukrajinu prijeći u opasnu novu fazu?

‘Ono što želimo vidjeti je slobodna i neovisna Ukrajina i na kraju dana, to će uključivati oslabljenu Rusiju i ojačani NATO’, rekao je za CNN predsjedavajući združenog načelnika stožera, general Mark Milley

Niz tajanstvenih eksplozija u Moldaviji povećao je prijetnju da bi se ruski rat u Ukrajini mogao preliti na novi teritorij, s nepredvidivim posljedicama. Eksplozije su uništile radijske antene u dijelu istočne Moldavije s ruskim garnizonom uz ukrajinsku granicu, Pridnjestrovlje, gdje je bio mir nakon kratkog sukoba 1992. koji su separatisti koje podržava Kremlj vodili protiv moldavske vojske, piše The Guardian.

Separatističke vlasti su za incidente okrivile ukrajinske infiltratore, dok je kijevska vlada tvrdila da su to bili napadi pod lažnom zastavom koji su osmišljeni kao izgovor za povećavanje broja ruskih vojnika (već ih je bilo 1500 stacioniranih), baš kao što su slične eksplozije u Donbasu prethodile ruskoj invaziji Ukrajine 24. veljače.

Snage zainteresirane za destabilizaciju

Optužbe imaju veću težinu jer su stanovnici Pridnjestrovlja u utorak primili lažne SMS-ove upozorenja na skori ukrajinski napad. Moldavska predsjednica Maia Sandu sazvala je hitan sastanak Vijeća sigurnosti i izjavila da su u Pridnjestrovlju u igri snage koje su “zainteresirane za destabilizaciju regije”.

Ulazak Rusije u Pridnjestrovlje bila bi neposredna prijetnja suverenitetu Moldavije, zemlje od 2,6 milijuna stanovnika koja, poput Ukrajine, pokazuje sve veći interes za pridruživanje NATO-u. To bi također ugrozilo Odesu, ukrajinski lučki grad koji se nalazi na obali Crnog mora između Moldavije i Hersona koji je okupirala Rusija.

Prije četiri dana zapovjednik ruskog središnjeg vojnog okruga Rustam Minnekajev rekao je da ciljevi Moskve uključuju zauzimanje južne Ukrajine, kako bi Rusiji dali kontrolu nad obalom Crnog mora i pristup Pridnjestrovlju. U utorak je Nikolaj Patrušev, tajnik ruskog vijeća sigurnosti i jedan od najbližih savjetnika Vladimira Putina, izazvao strah izjavivši da bi se Ukrajina mogla rascijepiti na “nekoliko država”, okrivljujući pritom za takav ishod intervenciju Zapada.

Prijetnja raspadom Ukrajine uslijedila je nakon ponižavajućeg neuspjeha Putinovog primarnog ratnog cilja, da pokori cijelu Ukrajinu i uspostavi prijateljsku vladu u Kijevu. Masivna ofenziva pokrenuta u veljači nije uspjela slomiti ukrajinski otpor a Moskva nije bila u stanju zaustaviti potporu NATO-a.

Sve manji utjecaj ruskih prijetnji

Ponovljena upozorenja Rusije, koja eksplicitno maše najvećim svjetskim nuklearnim arsenalom, imaju su sve manji utjecaj. Finska i Švedska pripremaju se objaviti spremnost za pridruživanje NATO-u sljedećeg mjeseca na summitu saveza krajem lipnja, odbacujući sugestije Moskve da bi takav potez doveo do raspoređivanja ruskih snaga na zapad, uključujući nuklearne projektile.

U ponedjeljak je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pokušao pojačati prijetnju, optuživši NATO da vodi proxy rat u Ukrajini i upozorivši da se opasnost od nuklearnog sukoba “ne smije podcjenjivati”. No, jedva 12 sati kasnije, Njemačka je odustala od svojih ranijih rezervi oko isporuke teškog naoružanja Ukrajini te je najavila da će poslati 50 samohodnih protuzračnih topova Gepard.

Ministrica obrane Christine Lambrecht objavila je najavu na sastanku 40-ak zemalja u zračnoj bazi Ramstein u utorak, kako bi se koordinirala i pojačala zapadna vojna potpora Kijevu. Najavljujući vlastiti doprinos Ujedinjenog Kraljevstva protuzračnim sustavima, ministar obrane James Heappey otišao je dalje, rekavši da bi bilo “potpuno legitimno” da se oružje koristi protiv opskrbnih linija unutar Rusije.

Redefiniranje ciljeva

Kao odgovor Rusija je počela bombardirati opskrbne linije zapadnog oružja, ciljajući željeznice i mostove i prijeteći da će gađati Kijev. Kako se rat u Ukrajini razvija, strane u sukobu redefiniraju svoje ciljeve. Rusija je za sada odustala od izravnog osvajanja nastojeći izvojevati susjednu zonu okupacije koja seže sve do Pridnjestrovlja, a koju Putin može upakirati kao “Novorossija”, temelj za novo rusko carstvo.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je u međuvremenu odlučno potvrdila da njezini ciljevi nadilaze obranu Ukrajine prema ometanju sposobnosti Rusije da provede daljnje činove agresije. “Ono što želimo vidjeti je slobodna i neovisna Ukrajina i na kraju dana, to će uključivati oslabljenu Rusiju i ojačani NATO”, rekao je za CNN predsjedavajući združenog načelnika stožera, general Mark Milley.

“Ono što je ovdje u igri je puno veće od Ukrajine”, dodao je Milley. “Ako se Rusija izvuče bez troškova, otići će takozvani međunarodni svjetski poredak i ulazimo u područje ozbiljne nestabilnosti.”

S početkom ove nove faze rata, nestaje sloj tampona koji je dosad sprječavao NATO i Rusiju od izravnog, neprijateljskog kontakta, tijekom hladnog rata i nakon toga. Ako su zlokobne eksplozije u Pridnjestrovlju predznak novog Putinovog poteza, Moldavija bi se mogla naći kao sljedeći poligon opasnog novog svijeta.

(Net.hr)