“Vlasti Srbije odbijaju izručiti Bosni i Hercegovini osobe koje su osuđene za ratne zločine i genocid, ili se protiv njih vode krivični postupci, kao što je to slučaj sa predmetima protiv Novaka Đukića, Duška Kornjače, ili Milomira Savičića”, pojašnjava ministrica Turković.

 

 

“Bosna i Hercegovina jeste možda decentralizirana država, sa ustavnim uređenjem koje je potpisano u Dejtonu, ali to ne znači da se treba dopustiti da se ona ponižava, vrijeđa i potcjenjuje”, izjavila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

 

 

Tako je prokomentarisala hapšenje državljanina BiH Edina Vranja.

 

 

Vranj je uhapšen na graničnom prelazu Uvac, između BiH i Srbije, 12. septembra. On je nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivši šef Odjeljenja za organizovani kriminal BiH.

 

 

Njemu je u 14. septembra sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, Odjeljenja za ratne zločine, odredio pritvor od 30 dana, kao osumnjičenom za ratni zločin protiv ratnog zarobljeništva u saizvršilaštvu. Pritvor je određen nakon saslušanja Vranja zbog postojanja opasnosti od bjekstva, navedeno je na sajtu Višeg suda u Beogradu.

 

 

“Stvari su jasne. Država Bosna i Hercegovina će biti i ostati nezaobilazan faktor u regiji. Možda političari iz susjedstva mogu koristiti unutrašnje političke nesuglasice i komplicirano unutrašnje uređenje BiH da pokazuju dominaciju, ali to vodi samo u destabilizaciju cijele regije i usporava napredak ka Evropskoj uniji. Od toga će svi imati štetu i na istoku i na zapadu regije”, nastavlja Turković.

 

 

Angažovani advokati za pomoć Vranju

 

 

U razgovoru za RSE potvrđuje da su preduzeti koraci za angažovanje advokati koji bi zastupao interese pritvorenog.

 

 

“Ambasada BiH u Beogradu, kao i nadležne službe su pokrenule niz aktivnosti u smislu pružanja pomoći našem državljaninu koji je uhapšen. Zatražena je posjeta i u konstantnim smo kontaktima sa advokatima. Sada je na prvom mjestu pravna pomoć koju želimo pružiti našem državljaninu koji je tu pomoć i zatražio. No, ovaj će slučaj imati i svoju drugu, diplomatsku stranu.

 

 

Mi ćemo očito morati upoznati sve relevantne međunarodne faktore, uključujući ministre vanjskih poslova država članica Vijeća za implementaciju mira, Evropsku uniju, Vijeće sigurnosti i Ujedinjene narode, da se radi o grubom kršenju potpisanih protokola i međunarodnog prava.

 

 

Podsjetit ću da su 2013. godine u Briselu Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije potpisale Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojim se između ostalog definira i sljedeće:

 

 

‘Na osnovu ovog Protokola, Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije će dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine informacije i dokaze o postupcima za krivična djela ratnog zločina počinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije, čiji počinioci imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ili dvojno državljanstvo i koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.’

 

 

Posljednje hapšenje nije prvi slučaj ovakvog postupanja Srbije kojim se direktno krši predmetni Protokol, ali i drugi propisi međunarodnog prava i atakuje na suverenitet Bosne i Hercegovine, regionalnu saradnju, ali i prava i slobodu kretanja bh. državljana.

 

 

Istovremeno, vlasti Srbije odbijaju izručiti Bosni i Hercegovini osobe koje su osuđene za ratne zločine i genocid, ili se protiv njih vode krivični postupci, kao što je to slučaj sa predmetima protiv Novaka Đukića, Duška Kornjače, ili Milomira Savičića.

 

 

Iz Srbije nema odgovora

 

Odmah nakon hapšenja ste uputili notu Ministarstvu vanjskih poslova Srbije. Naveli ste i kako je Bosna i Hercegovina ranije, u više navrata, “pozivala Srbiju da poštuje sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina”. Da li je BiH dobila zvaničan odgovor iz Srbije u vezi konkretnog slučaja i uopšte upozorenja, kako ste naveli u saopštenju za javnost u nedjelju?

 

 

Osim službene potvrde da je došlo do hapšenja i odobrenja posjete od Srbije nismo dobili nikakav drugi odgovor. Nažalost, zbog ovakve situacije mi smo bili primorani da izdamo i jedno saopćenje za javnost u kojem preporučujemo bh. državljanima koji su na bilo koji način učestvovali u odbrani BiH da ne putuju u Srbiju. To jeste nepopularna mjera, ali bili bi neodgovorni prema našim građanima kada to ne bismo učinili.

 

 

Nije rijetkost u diplomatskoj praksi da ministarstva vanjskih poslova izdaju preporuke svojim državljanima u vezi sa putovanjima. Iskreno mi je žao što smo to morali uraditi sa susjednom državom, ali okolnosti su takve, naše državljane moramo zaštiti.

 

 

Ne možemo da šutimo

 

 

Pozvali ste ambasadoricu BiH iz Srbije da dođe u Sarajevo zbog slučaja hapšenja bh.državljanina Edina Vranja. Da li je to uobičajena diplomatska praksa?

 

 

Ništa u ovom slučaju nema diplomatski uobičajeno, naprotiv, zbog toga smo ovako i reagirali. Poslali smo poruku srbijanskim vlastima da ovo nije način da se grade dobrosusjedski odnosi, da se održava stabilnost u regiji. Procesuiranje ratnih zločina je pitanje provođenja mira, to ne može biti pitanje koje će države na ovaj način jednostrano rješavati. Ambasadorica ostaje na konsultacijama do daljnjeg.

 

 

U našem okruženju su jake, nacionalne države, gdje je jedan većinski narod homogen, njima se mnogo lakše upravlja. Mi u BiH moramo funkcionirati multietnički, dogovorno, što znači na mnogo višem nivou demokratije. Ta komparativna prednost različitosti u BiH se često zloupotrebljava i uzima kao slabost. Neprihvatljivo je da se narušavaju prava naših državljana, da se nepoštuju međunarodni ugovori i protokoli koji su potpisani, a da mi na to šutimo.

 

 

Koji su Vaši dalji diplomatski koraci i trebate li za to imati podršku sva tri člana Predsjedništva BiH?

 

 

Naša Ambasada u Beogradu ima vrlo striktna zaduženja u tom pogledu. Ali, nećemo stati samo na tome. Ovdje je važno da se stvari izvedu na čistac.

 

 

Srbija i pored lijepih riječi o razgovorima i saradnji koje slušamo, očito ne pokazuje spremnost i namjeru da sarađuje sa Bosnom i Hercegovinom u ovim pitanjima, već poduzima unilateralne akcije koje su usmjerene protiv bh. državljana. Ministarstvo vanjskih poslova BiH apsolutno djeluje u potpunosti u okviru zakona i ovlaštenja i u koordinaciji sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

 

 

Odnosi BiH i Srbije u silaznoj putanji

 

 

Na koji način će sadašnja situacija uticati na diplomatske odnose Bosne i Hercegovine i Srbije?

 

 

Nažalost, čini mi se da su ti odnosi već duže vrijeme u silaznoj putanji i to isključivo zbog jednostranih poteza Beograda.

 

 

Nedavno sam reagirala na najavu Srbije da će graditi spomen obilježje na teritoriji Bosne i Hercegovine u Donjoj Gradini. Naravno da nije problem u izgradnji spomen-obilježja, ili odavanju počasti žrtvama. Naprotiv. U Jasenovcu žrtve nisu bili samo Srbi, već i Bošnjaci, Romi i drugi. Svi imaju pravo da stratišta obilježe kako dolikuje. Nije problem ni da Srbi koji žive u različitim državama u regiji sarađuju, ali morate imati razumijevanja zašto smo osjetljivi za nekakva nacionalna ili nacionalistička buđenja.

 

 

Prošli put kada je do toga došlo, pod liderskom palicom Miloševića cijela regija je gorjela u ratovima, a na BiH je izvršena agresija koja je rezultirala genocidom, etničkim čišćenjem i stravičnim zločinima protiv čovječnosti.

 

 

Reagirala sam zbog načina na koji se to saopćava i najavljuje iz Srbije, a da o tome nikakve službene informacije nisu upućene Bosni i Hercegovini, što je pitanje elementarnog poštovanja i komšijskih odnosa. To je upravo ono poštovanje između država koje ne može biti samo na Vučićevim riječima, već mora postojati u praksi na svim nivoima.

 

 

Ako se sjetite negativne reakcije Beograda kada je BiH ponudila pomoć Sandžaku za borbu protiv korone, onda će vam biti jasno o čemu govorim.

MINISTRICA TURKOVIĆ TVRDI: “Procesuiranje ratnih zločina je pitanje provođenja mira; Poštovanje između BiH i Srbije ne može biti samo na Vučićevim riječima”