Zakon suštinski treba stvoriti pravni okvir koji će omogućiti krivično gonjenje, lišenje slobode i primjenu fizičke prisile prema svim lica koja se zateknu na teritoriji RS.
U naredbi za određivanje pritvora i zahtjevu za raspisivanje potjernice protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, u koju je Raport imao uvid, navodi se između ostalog, da je predsjednik RS počinio produženo krivično djelo predlaganjem NSRS usvajanje zakona o ustavnom uređenju Republike Srpske. Uskoro će, kako saznajemo, istraga biti proširena.
Kada je pokrenuta istraga
Tužilaštvo BiH zvanično Dodika, Stevandića i Viškovića tereti zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo Napad na ustavni poredak iz člana 156. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Saznajemo, da je istraga protiv Dodika, Viškovića i Stevandića pokrenuta 27. februara 2025. godine, a naredbe o proširenju donesena je 6. marta 2025. godine. Ali, istraga će biti proširena na aktivnosti Vlade RS, od 11. marta.
Tužilaštvo BiH provodi istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog postojanja osnovane sumnje da su u vremenskom periodu od 11.09.2023. godine, odnosno od početka krivičnog postupka protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića pred Sudom BiH, pa sve do 06.03.2025. godine, na teritoriji Bosne i Hercegovine – Republika Srpska, koja je u skladu sa članom 3. Ustava Bosne i Hercegovine jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine, postupajući po prethodnom dogovoru i to Radovan Višković u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske, Nenad Stevandić u svojstvu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i Milorad Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske, te drugim njima poznatim licima iz institucija entiteta Republika Srpska, postupajući s ciljem da prijetnjom upotrebe sile promijene ustavni poredak Bosne i Hercegovine kroz prenošenje ovlaštenja Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska”, navodi se.
No, tu nije kraj.
Tužilaštvo tvrdi da su navedenim postupanjem po stavu Tužilaštva, osumnjičeni Dodik, Višković i Stevandić počinili krivično djelo Napad na ustavni poredak iz člana 156., stav 1. KZ BiH, u vezi sa članom 29. KZ BiH, a što je sve detaljno potkrijepljeno materijalnom dokumentacijom.
Tužilaštvo BiH je posebno apostrofiralo činjenicu da su navedeni osumnjičeni tokom 11. i 12. marta 2025. godine, poduzeli niz radnji u kojima se stiču obilježja produženog krivičnog djela koje im se stavlja na teret, a koje radnje će biti obuhvaćene naredbom o proširenju istrage, koja, kako se navodi u dokumentima, slijedi.
Jer je osumnjičeni Milorad Dodik dana 11. marta 2025. godine, kao predsjednik Republike Srpske, aktom, broj 01-010-903/25 od 11.03.2025. godine, uputio Narodnoj skupštini Republike Srpske Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske (po hitnom postupku), na dalje postupanje sa zahtjevom da on bude uvršten na dnevni red prvog narednog zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske, a kojim zakonom se uređuju osnivanje, organizacija, nadležnost i ovlaštenja Specijalnog tužilaštva Republike Srpske za zaštitu ustavnog uredenja Republike Srpske i Specijalnog suda Republike Srspke za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske, a koji zakon suštinski treba da stvoriti pravni okvir koji će omogućiti krivično gonjenje, lišenje slobode i primjenu fizičke prisile prema svim lica koja se zateknu na teritoriji Republike Srpske, a koja je postupaju suprotno zakonima koje su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, dana 26.02.2025. godine i kojima je izvršen napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, a koji su odlukama o privremenoj mjeri Ustavnog Suda BiH, od 07.03.2025. godine privremeno stavljeni van snage zajedno sa svim aktima koji su doneseni na osnovu ovih zakona -navodi se u dokumentima Tužilaštva.
Tužilaštvo BiH ističe da je zbog navedenog, osumnjičeni Milorad Dodik morao znati da zakon koji predlaže nije u skladu sa uspostavljenim ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine i Republike Srspke kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, te da se time na protivpravan način, izražava prijetnja silom građanima Bosne i Hercegovine koji postupaju u skladu sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pri čemu osumnjičeni Milorad Dodik predloženim zakonom pokušava osigurati implementaciju zakona koji su doneseni sa ciljem napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i koji u kao takvi odlukom Ustavnog suda BiH, privremeno stavljeni van snage.
Osim toga, Tužilaštvo osnovano sumnja da su osumnjičeni vršili krivično djelo sa svjesnim ciljem da prijetnjom upotrebe sile, protupravno promjene ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kroz neovlašteno prenošenje ovlaštenja Bosne i Hercegovine na entitet Republike Srpske, istovremeno zastrašujući sve osobe sa područja entiteta Republike Srpske da će krivično odgovarati ukoliko na bilo koji način budu ometali naprijed opisane aktivnosti, što ukazuje na zaključak na postojanje spremnosti kod osumnjičenih da poduzmu sve potrebne korake kako bi izbjegli odgovornost za počinjeno krivično djelo, a u koje korake se svakako ubraja skrivanje osumnjičenih na području entiteta Republika Srpska, a koja teritorija, po posljedicama izvršenja krivičnog djela, bi bila isključivo pod ekskluzivnom kontrolom osumnjičenih, te izvan domašaja organa gonjenja i policijskih agencija Bosne i Hercegovine.
Hoće li pobjeći iz države
Sumnja se također, da bi bijegom u Srbiju, svi bili nedostupni, jer imaju imovinu u RS i državljanstvo ove zemlje.
“Tužilaštvo smatra da zbog činjenice da susjedna Srbija već nekoliko godina odbija da postupi po zamolnici za pružanje međunarodne pravne pomoći u drugim predmetima koji se pred pravosuđem BiH vode protiv osumnjičenog Milorada dovodi do zaključka da postoji velika vjerovatnoća da osumnjičeni Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, ne bi bili izručeni Bosni i Hercegovini radi njihovog krivičnog progona, u konkretnoj krivičnopravnoj stvari”,navodi se u dokumentima Suda, u koje je Raport imao uvid.
(Raport)