(…) da se može bez SDA.
Gost podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” ovog ponedjeljka bio je mogući protukandidat Bakiru Izetbegoviću za lidera SDA Šemsudin Mehmedović, prvoborac u SDA, ratni policajac, načelnik stanice u Tešnju i Centra službi bezbjednosti Doboj, a onda i ministar policije Zeničko-dobojskog kantona. U politici je od Daytona i to voljom birača.
U oktobru je kongres SDA, koja se treba mijenjati, objašnjava Mehmedović, koji i bh. društvo dijeli u dvije grupe. Jedna grupa bili bi oni koji smatraju da je ovako kako jeste dobro, što je preslikano stanje u SDA. Oni drugi smatraju da Bosni i Hercegovini trebaju, čak su nužne, temeljite reforme, a tako i Stranci demokratske akcije. Jasan je, on pripada ovoj drugoj grupi.
I 2015. godine bio je protukandidat Bakiru Izetbegoviću. Podršku tada nije dobio, a sada kaže da je potpuno rasterećen krajnjim ishodom.
“Kada se oslobode ljudi i kada budu mogli da slobodno izraze svoje mišljenje i svoje viđenje i da slobodno daju svoj glas unutar SDA, ja sam siguran da će doći i do promjene u vrhu SDA, bez obzira na to o kome se radilo. Lakše je pomjeriti brdo nego promijeniti navike kod bilo koga, a unutar SDA ima dosta loših navika i da bi ih promijenili, moraju doći novi ljudi sa novim navikama”, govori Mehmedović.
Ja sebe ne doživljavam kao disidenta, prije svega ja sam osnivač SDA, volim SDA i biću u SDA dok je ona demokratska.
Ako situacija ostane ista i ništa se ne promijeni, SDA će izgubiti izbore, a ako dođe do reforme unutar SDA, garantuje koalicioni kapacitet od 500.000 glasova na sljedećim izborima.
Mišljenja je da rukovodstvo SDA nije prepoznalo poruke izbornih rezultata, a građani su ih snažno poslali.
“Nakon izbora nastavio se pobjednički hvalospjev, ‘mi smo dobro prošli, ne može se bez nas’, a očigledno je da se može bez SDA. Manchester United je odličan tim i ima dobrog trenera, ali ako ne osvoji Ligu šampiona – trener mora ići”, kazao je Mehmedović.
Bakir Izetbegović je u svojim nastupima otišao prilično u desno, a to je SDA činilo nepoželjnom za građanski blok stranaka i u tome leži problem, objašnjava. Kaže da je moguće i da su neki baš zbog toga glasali za SDA, jer su im se emocije probudile, ali neke birače su i izgubili.
Mehmedović je uvjeren da način vođenja kampanje nije implicirao riješenost vrha SDA da Bosnu i Hercegovinu pokaže kao jednakiju za Bošnjake, te negira da SDA želi centralističku BiH mimo Ustava. Tome prilaže rezultate istraživanja o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama.
“Etnički hrvatski faktor stalno nas optužuje kako su oni ugroženi što nisu legitimno predstavljeni, a kada su izbačene brojke, onda vidite da je 800 Bošnjaka i ostalih manje u institucijama, a 500 Hrvata više nego što im pripada po zadnjem popisu, oko 400 Srba više nego što im pripada. To pokazuje da je politika SDA bila popustljiva”, poručio je Mehmedović.
U Oslobođenju je prošle sedmice vrlo jasno ogolio možda i najbolniju SDA priču kada je rekao da antizapadno jurišanje najviše odgovara upravo liderima HDZ-a BiH i SNSD-a.
“Ogradio sam se od takvog skretanja SDA suprotno od zapadne orijentacije iz razloga što su naša dva jedina usaglašena spoljnopolitička cilja NATO i EU integracije i mi nemamo alternativu. Sve drugo je interpretacija pojedinaca ili grupa unutar SDA ili nekih koji sebe nazivaju perjanicama SDA. Mislim da je to potpuno pogrešno i suludo po budućnost BiH, a to može SDA odvesti potpuno desno, što bi je sigurno koštalo na sljedećim izborima”, kaže Mehmedović.
Kada je riječ o radikalizaciji, uvjeren je da se Bošnjaci osjećaju poniženim i obezvrijeđenim, što stvara frustracije kod ljudi.
“To može izazvati takav osjećaj da imamo situaciju da se radikaliziraju grupe ljudi, što može radikalizirati političku scenu. To ne bi bilo dobro zato što bi takav odnos SDA ili bilo koje grupe koja bi nastala iz bošnjačkog miljea BiH odveo u nestanak. Zapad jedva čeka, a pogotovo SNSD i HDZ jedva čekaju da mi odradimo prljavi posao za njih jer njima je to politički cilj – nestanak BiH, a nama je cilj očuvanje”, rekao je Mehmedović.
Iako se ne slaže sa posljednje dvije odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, ipak nije za ukidanje OHR-a.
(Oslobođenje)