Poziv Evropskoj uniji da hitno uvede sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj, kako navodi organizovanoj grupi zbog rušenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, uputio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Ne stišavaju se reakcije na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske i ultimatum predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da poništi izmjene pravilnika, koji ističe danas u podne. Da li je na sceni institucionalna i ustavna kriza?
O tome i političari i pravnici imaju, suprostavljena mišljenja.
Da od poništenja odluke Ustavnog suda BiH kojom se odluke donose bez sudije iz Republike Srpske nema ništa.
„Mi smo obaviješteni da Ustavni sud nije prihvatio sugestije iz Republike Srpske, da neće poništavati svoje odluke što će reći da je Ustavni sud spreman na radikalizaciju i da namjerno izaziva institucije Republike Srpske”, kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Poziv Evropskoj uniji da hitno uvede sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj, kako navodi organizovanoj grupi zbog rušenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, uputio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
„Pozivam Visokog predstavnika u Bosni I Hercegovini da konačno sankcioniše Milorada Dodika zbog njegovog kontinuiranog antidejtonskog i antiustavnog djelovanja. Pozivam i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da u okviru svoje nadležnosti pokrene pitanje krivične odgovornosti Milorada Dodika zbog počinjenja krivičnog djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine odnosno napada na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH.”
Za profesora ustavnog prava Milu Dmičića sporno je što je Ustavni sud izmjenom pravilnika obrisao član 39, jer državu, prema njegovom tumačenju čine dva državotvorna dijela i tri konstitutivna naroda.
„Ustavni sud ne može održati sjednicu, donositi odluke bez predstavnika sva tri naroda, u ovom slučaju najmanje tri iz Federacije i jednog iz Republike Srpske.”
“Kvorum može biti i bez toga. Kvorum je pet, kako to ustav propisuje. Kolega Knežević je aktivni sudac, nije razriješen, što je podnio zahtjev za mirovinu je druga stvar, on je sudac i Ustavni sud ima 7 sudaca i može zasjedati”, naglasio je Mato Tadić, bivši sudac Ustavnog suda BiH za BHR1.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka odluke i zaključke Narodne skupštine Republike Srpske ocjenjuje kao udar na ustavnopravni poredak u Bosni i Hercegovini, a ultimatum Ustavnom sudu kao presedan u ustavnopravnoj istoriji.
„Nikad se nije desilo da jedna niže rangirana institucija vlasti postavlja ultimatum jednoj nezavisnoj, pravosudnoj i najvišoj instituciji državne vlasti.”
“Smatram da je to ozbiljna i opasna aktivnost na podrivanju ustavnopravnog poretka i pravne sigurnosti svih građana ove države. Zašto je to moguće da se događa zbog nerada Tužilaštva i da se neko usuđuje da podriva Ustavni sud”, ističe Sedad Dedić, profesor ustavnog prava.
(SB)