Odnosi između Srbije i Kosova doživjeli su jednu od većih eskalacija u posljednjih nekoliko godina, nakon što su Srbi odlučili da se povuku iz institucija Kosova zbog odluke da se na teritoriji Kosova moraju koristit tablice sa oznakama RKS.
Priča o tablicama je samo dio veće priče odnosa Srbije i Kosova, gdje Srbija insistira na formiranju Zajednice srpskih općina, dok Kosovo insistira na tome da Srbija prizna nezavisnost i odustane od blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
Formiranje Zajednice srpskih općina je dio briselskog sporazuma iz 2013. godine, ali postoje ogromne razlike u shvatanju kosovske i srbijanske strane šta bi to trebalo podrazumijevati, a Kosovo smatra i da Srbija ne provodi svoj dio obaveza iz ovog sporazuma.
Odluka vlade Kosova izazvala je negodovanje ambasade SAD na Kosovu, koja je pozvala Kosovo da pristupi formiranju Zajednice srpskih opština, ali i da se pitanje registarskih tablica riješi u dijalogu. Ambasada je pozvala i kosovske Srbe da se vrate u institucije Kosova.
VRATIT SE U INSTITUCIJE
SAD: Kosovo ima zakonsku obavezu formirati Zajednicu srpskih općina
Premijer Kosova Albin Kurti pozvao je kosovske Srbe da ne napuštaju institucije Kosova, a Srbiju optužio da pokušava da destabilizuje Kosovo i poručio da se Kumanovskim sporazumom 1999. godine odrekla Kosova.
Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je ranije rekao da će se Srbi sa sjevera Kosova braniti ako Kosovo pošalje specijalce u ovaj dio.
Aleksandar Popov, politički analitičar iz Srbije za Klix.ba je govorio o trenutnoj situaciji na Kosovu te odnosima Kosova i Srbije. On je kazao kako sve što se dešava liči na partiju šaha gdje jedan igrač koji je favorit pokušava da odigra dobru završnicu, a drugi igrač mu iznenadnim potezom pokvari cijelu priču.
“Naime SAD i EU su najavili završnicu pregovora između Prištine i Beograda. Međutim, u međuvremenu je Kurti povukao ovaj potez koji se tiče tablica i time dao izvanredan alibi Vučiću da učini ovaj potez. Na taj način je odložio cijelo rješavanja, te onda krivica nije na Vučiću nego na Kurtiju. Vučiću izvanredno odgovara da se odluka što više odugovlači i da se faktički održi taj zamrznuti konflikt”, stav je Popova.
On ističe kako je za Vučića teško bilo koje rješenje koje bi moralo da se donese, uključujući i predviđeno planom Macron – Scholz.
“Planom Macron – Scholz je predviđeno otprilike model dvije Njemačke. Dakle ne bi bilo eksplicitnog priznanja Kosova, ali ne bi bilo ometanja za prijem u međunarodne institucije. Ovako je Kurti, sa ovim usred te završnice za koju je potreban miran teren, dao alibi da Vučić povuče ovaj potez,” pojašnjava Popov.
Popov kaže kako se sada postavlja pitanje da li je moguće da SAD i Evropska unija nisu mogle da izvrše utjecaj na Kurtija, da on taj potez odloži za deset mjeseci ili više te da se pregovori vode u jednoj mirnoj atmosferi.
“Lopta je sada u američkom i evropskom dvorištu, kakve će oni mjere poduzeti. Amerikanci su već jednom pritisli Kurtija kada su natjerali njegovog koalicionog partnera da izađe iz koalicije i time srušili vladu,” rekao je Popov.
On kaže kako se sada vidjelo da postoji potencijal da se na sjeveru Kosova naprave problemi, jer Srbi južno od Ibra su integrisani u sistem i imaju RKS tablice, te da je ključno pitanje na koji način integrisati sjever Kosova u kosovski sistem, a da to ne bude stalno vojno-policijskim metodama.
“Kosovska vlast se našla pred onim istim izborom kao vlast Srbije kada su se Albanci na Kosovu pobunili i nisu htjeli da budu u ustavo-pravnom sistemu Srbije. Sada se to svelo samo na niži nivo. U jednom dijelu Kosova imate jednu cjelinu sjever Kosova gdje su apsolutna većina Srbi koji ne žele da budu u poretku Kosova, a što je najgore za vlast u Prištini da taj dio stanovništva je druge nacije i drugo da Beograd ima kontrolu nad njima preko srpske liste”, stav je Popova.
Popov smatra da su se Kurti i Vučić doveli u ćorsokak. Kurti tvrdnajma da neće pistati na ništa manje od priznavanja nezavisnosti Kosova, a Vučić svojim stavovima oko nepriznavanja nezavisnosti Kosova.
“Promjena tablica se čini kao tehničko pitanje, ali je puno važnije jer su tablice oznaka državnosti,” objašnjava Popov zašto je toliko problema došlo zbog tog pitanja.
Zaključuje na kraju da je ključno pitanje koje je otvoreno pitanje statusa sjevera Kosova, a da to niko ne govori.
(Klix)