KOORDINACIJA POTEZA Čović neće poslušati provokacije osuđenog Dodika i ‘iz naftalina izvući planove o Herceg-Bosni’

Predsjednik HDZ-a BiH sumnjičav je prema Dodikovim pučističkim provokacijama, a iako pokušava s Dodikom zadržati dobar odnos, sve poteze koordinira s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem pa su i Vlada i Čović ekspresno reagirali nakon izjava o Herceg-Bosni…

 

 

 

Nacional je protekle sedmice doznao da HDZ BiH i njegov predsjednik Dragan Čović neće “iz naftalina izvući svoje planove o Herceg-Bosni”, što im je u ponedjeljak, 3. marta, u Mostaru provokativno ponudio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u sklopu svojih političkih poteza koje su mnogi u BiH ocijenili kao “državni udar”. Dodik ih je pokrenuo nakon što ga je Sud BiH u srijedu, 26. marta, proglasio krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i nepravomoćno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti.

 

 

Jedan od Nacionalovih izvora iz političkih krugova upoznatih sa situacijom u BiH i HDZ-u BiH uvjeren je da je Dodik tom svojom izjavom o “izvlačenju planova o Herceg-Bosni” samo bacio “dimnu bombu”, odnosno da je riječ o jednoj od njegovih uobičajenih provokacija. Istodobno, tvrdi Nacionalov izvor, “šef HDZ-a BiH Dragan Čović apsolutno ni jedan korak ne poduzima bez dogovora s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Uostalom, nakon tog sastanka s Dodikom, Čović je odmah odjurio na sastanak s Plenkovićem”. “Čović za sve o čemu istupa ide kod Plenkovića, pokušava zadržati dobar odnos s Dodikom, ali uvijek ide kod Plenkovića.

 

 

 

Dodikova pozicija nakon izjave Marca Rubija je oslabljena jer je izostala podrška SAD-a koju je očekivao nakon što je Trump došao na vlast pa su mu saveznici ostali samo Viktor Orbán i Aleksandar Vučić

 

 

S druge strane, Bošnjaci su u Bosni i Hercegovini većinski narod i oni žele biti glavni. Dodik tu igra na kartu da je on brana i da će zaštititi i Hrvate da ih potpuno ne obesprave”, kaže Nacionalov izvor.

 

 

Uistinu, dva dana nakon što je Dodik u Mostaru, 3. marta, iznio taj otvoreni poziv političkim predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata da mu se pridruže u konačnoj razgradnji institucija BiH, u srijedu, 5. marta, Čovića je u Zagrebu primio hrvatski premijer Andrej Plenković. Prema priopćenju Vlade, Čović je implicitno, ali jasno odbacio Dodikov poziv, rekavši kako je “nužno nastaviti napore koji se ulažu u stabilizaciju političkog dijaloga, funkcioniranje institucija te europski put. Istaknuo je da očekuje žurno provođenje unutarnjih prioriteta i vanjskopolitičkih ciljeva, naglašavajući pritom kako mir, stabilnost i integritet moraju biti u potpunosti očuvani”. U istom tonu govorio je i hrvatski premijer, koji je rekao “da će Hrvatska nastaviti snažno podupirati i doprinositi stabilizaciji aktualne situacije i daljnjeg napredovanja BiH prema članstvu u Europskoj uniji. Tom je prilikom ocijenio prioritetnim zaštitu mira, stabilnosti i teritorijalnog integriteta, osobito u svjetlu ovogodišnjeg obilježavanja 30 godina od Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.” Pritom će hrvatska vlada, nije zaboravio podsjetiti Plenković, “snažno štititi ustavna prava Hrvata u BiH, kojima treba zagarantirati punu ravnopravnost kao konstitutivnom narodu”, a “naglasio je i važnost daljnje realizacije razvojnih projekata kojima se pruža podrška hrvatskom narodu u BiH, kao i boljitku čitave zemlje”.

 

 

Istog dana Čović je dao intervju agenciji Fena, novinskoj agenciji Federacije BiH, u kojemu je isti stav iznio još jasnije, rekavši kako “treba slati jasne poruke unutarnje stabilnosti i mira, apsolutne nedjeljivosti Bosne i Hercegovine te naših euroatlantskih integracija. Moramo razumjeti da je nužno funkcionirati sukladno Ustavu, provesti odluke Ustavnog suda i osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost”. Čović je, štaviše, eksplicite dodao kako “BiH mora biti dio zapadnog promišljanja i strategija, osobito u sigurnosnom i odbrambenom kontekstu”.

 

 

Nakon što je Dodik osuđen, Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) istog je dana zabranila rad državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na području Republike Srpske. U utorak, 11. ožujka, NS RS-a trebao bi raspravljati o promjeni Ustava RS-a kako bi u temeljni propis unio odredbe koje bi trajno onemogućile reintegraciju BiH i nepovratno zaustavile njezin put prema EU-u.

 

 

No Dodikova najnovija secesionistička ofenziva, pokrenuta presudom Suda BiH, naglo je izgubila na zamahu nakon što je Marco Rubio, državni sekretar administracije Donalda Trumpa, osobno uskratio podršku Dodiku, na koju je ovaj itekako računao. Štoviše, Rubio je u subotu, 8. marta, na mreži X objavio kako “postupci predsjednika RS-a Milorada Dodika potkopavaju institucije BiH i ugrožavaju njenu sigurnost i stabilnost” te je pozvao “političke vođe u BiH da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog”, a “naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”.

 

 

Dodik je, čini se, shvatio poruku, jer je u nedjelju, 9. marta, na mreži X objavio: “Primili smo k znanju i ozbiljno shvatili izjavu državnog tajnika SAD-a Marca Rubija”, ali i nezadovoljno dodao da je “teško razumjeti kako je to dio nove antiglobalističke politike i politike America First koju zagovara predsjednik Trump.“ Dodik je ustvrdio kako “trenutna kriza u BiH nije niti naša kreacija niti naš izbor. Ako prihvatimo da njemački birokrat i šačica veleposlanika imaju moć mijenjati međunarodno pravo, naš Ustav i zakone, onda prihvaćamo kraj Daytonskog sporazuma i kraj Republike Srpske. Nastavit ćemo se boriti za oboje. Dosljedno sam nudio razgovore o mirnom dogovoru koji bi smanjio napetosti i okončao sadašnju krizu, ali to mora biti na temelju povratka vladavini prava, prestanku naoružavanja pravosuđa i zajedničkih državnih institucija BiH, kao i brzom prestanku stranog uplitanja u naše poslove.

 

 

Jasno ponavljam, Republika Srpska i ja smo opredijeljeni za mirno i pregovorno rješavanje trenutne krize koju je inicirao gospodin Schmidt”.

 

 

Očito je kako je Dodik pogrešno procijenio kako će Trumpova administracija otvoreno podržati njegove planove o odvajanju RS-a od BiH koje podržava Vladimir Putin, zaključujući kako je sudska presuda pravi trenutak da krene u konačno ostvarenje toga svog dugogodišnjeg plana. No zasad se prevario, ali da i nije, vrlo je malo vjerovatno da bi mu se u toj raboti pridružio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On vjerno slijedi politiku Andreja Plenkovića koji ne odstupa od dosadašnjeg, tradicionalnog i konzervativnog pristupa EU-a BiH i zahtijeva ispunjenje postojećih zadaća te konačnu harmonizaciju međunacionalnih odnosa unutar BiH, ali bez ikakvih nepromišljenih poteza smišljenih da naruše teritorijalni i institucionalni integritet susjedne države.

 

Dodikovo stajalište za Nacional je kratko komentirao i njegov advokat Anto Nobilo. “Bošnjaci su za vrijeme rata apsolutno bili žrtve, ali davno je prošao rat, oni sad smatraju da Hrvati i Srbi imaju svoje države i da je Bosna njihova, a ovi su im višak. I to je, nažalost, činjenica”, ustvrdio je Nobilo. “Ja sam svih ovih godina zbog rata uvijek bio na strani Bošnjaka, i sada sam na njihovoj strani kad je riječ o ratnim okolnostima, no u sadašnjoj situaciji oni su s međunarodnom zajednicom i političkim odlukama bitno izmijenili Daytonski sporazum u praksi i upotrebi. I ovo što Dodik sad radi, to nitko ne želi shvatiti, ali Daytonski sporazum ne poznaje sud Bosne i Hercegovine i ne poznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, nego su te institucije na nivou entiteta. Zato što su američki odvjetnici pisali Daytonski sporazum po uzoru na Ameriku i stavili su jednu klauzulu da Bosni i Hercegovini pripada samo ono što je izrijekom navedeno, a sve ono što se ne spominje, pripada nižim entitetima, Federaciji i Republici Srpskoj”, kazao je Nobilo.

 

 

 

‘Ovo što Dodik sad radi, to niko ne želi shvatiti, ali Daytonski sporazum ne poznaje sud Bosne i Hercegovine i ne poznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, nego su te institucije na nivou entiteta’, kaže Nobilo

 

 

Dalje je objasnio kako su autori Daytonskog sporazuma “dosta toga zaboravili, između ostalog zaboravili su to bosansko savezno tužilaštvo i bosanski savezni sud, jedino su ugradili Ustavni sud, ali su strani političari s Bošnjacima faktički nametnuli te institucije. To je do sada funkcioniralo, ali sada se Dodik vraća na originalne postavke, na Daytonski sporazum. I on je u svojoj završnoj riječi pred Sudom BiH dvadeset puta rekao da je on za Bosnu i Hercegovinu u skladu s daytonskim ustavom i da će ga braniti. To je njegova politička odluka”.

 

 

Ali Nacionalov izvor navodi da je Dodikova pozicija nakon izjave Marca Rubija oslabljena jer je izostala podrška SAD-a nakon što je Trump došao na vlast. “Kao jedini saveznici ostali su mu mađarski premijer Viktor Orban i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali s obzirom na njihov status u međunarodnoj zajednici, to baš i nije neka podrška”, kazao je izvor Nacionala dodajući kako je “druga stvar što su Hrvati u BiH nakon rata prošli najgore i što Bošnjaci pokušavaju preuzeti potpunu dominaciju”, piše Nacional.

 

 

 

 

(TBT)

KOORDINACIJA POTEZA Čović neće poslušati provokacije osuđenog Dodika i ‘iz naftalina izvući planove o Herceg-Bosni’

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-