Proteklih nekoliko sedmica pokazalo je koliko se brzo situacija u različitim dijelovima svijeta može promijeniti pod predsjedništvom Donalda Trumpa.

 

 

 

Šta bi to moglo značiti za BiH, Kosovo i Srbiju, analizira DW.

 

 

Tri jugoslavenska rata iz 1990-ih – u Hrvatskoj (1991.-95.), Bosni i Hercegovini (1992.-95.) te na Kosovu (1999.) – u konačnici su završeni pod vodstvom SAD-a. Od tada, dvije vojne misije pod vodstvom EU-a i NATO-a jamče mir u Bosni i na Kosovu. Ipak, situacija na zapadnom Balkanu se već dvije godine kontinuirano pogoršava.

 

 

Nestabilna regija

 

 

Spirala nasilja započela je u decembru 2022. Nakon što su predstavnici srpske manjine na Kosovu, po nalogu iz Beograda, napustili institucije kosovske države – pravosuđe, policiju i administraciju – srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rasporedio je trupe na sjevernoj granici susjedne zemlje.

 

 

Bivši njemački diplomat Wolfgang Ischinger optužio je Vučića da želi “igrati malog Putina”. “Smatram nečuvenim kako Vučić i srpsko vodstvo potpiruju sukobe. Krivnju za ovu eskalaciju u potpunosti pripisujem Beogradu”, rekao je Ischinger.

 

 

Vučić je, s druge strane, naglasio da će njegova vojska štititi srpsku manjinu na Kosovu. Vlast u Beogradu i dalje Kosovo, koje od 1999. nije pod kontrolom Srbije, naziva svojom “južnom pokrajinom”. Tijekom 2023. situacija je dodatno eskalirala: srpski nasilnici su u svibnju ozlijedili ukupno 90 NATO-ovih vojnika iz mirovnih snaga KFOR-a na Kosovu.

 

 

Situacija na Kosovu

 

 

U rujnu 2023. u blizini srpsko-pravoslavnog manastira Banjska na sjeveru Kosova izbili su sukobi između srpskih paravojnih jedinica i kosovske policije. Poginule su četiri osobe, a deseci pripadnika srpskih paravojnih snaga, pod vodstvom jednog Vučićevog čovjeka od povjerenja, uspjeli su pobjeći u Srbiju. Pritom su ostavili moderno vojno naoružanje vrijedno milijune eura iz arsenala srpske vojske, kojim je moglo biti opremljeno više od 100 boraca.

 

 

Sve je upućivalo na to da je bila planirana veća vojna operacija – možda s ciljem zauzimanja četiri općine na sjeveru Kosova, u kojima srpska manjina čini većinu stanovništva u ovoj pretežno albanskoj zemlji.

 

 

Srbijanski potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin je 26. februara 2025., tokom posjeta Moskvi, zaprijetio još jednoj susjednoj zemlji Srbije: “Bosna nikada nije bila bliže svom kraju.”

 

 

RS i Srbija

 

 

Samo nekoliko sati ranije državni Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika, secesionističkog predsjednika Republike Srpske (RS), na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija.

 

 

Dodik je ranije zaprijetio da bi presuda protiv njega mogla zadati “smrtonosni udarac” BiH. Predsjednik RS-a bio je optužen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najviša institucija međunarodne zajednice u zemlji i koji od završetka rata 1995. u njoj osigurava mir.

 

 

Nakon presude Dodik je dodatno zaoštrio situaciju i inicirao usvajanje niza zakona u parlamentu RS-a, kojima se sigurnosnim i pravosudnim organima Bosne i Hercegovine zabranjuje djelovanje u Republici Srpskoj. Ovi zakoni stupili su na snagu prošlog petka (6. ožujka 2025.), ali ih nisu poštivale sve pogođene institucije.

 

 

“Srpski izdajnici”

 

 

Zaposlenici glavnog sjedišta državne policijske agencije BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nastavili su s radom, dok su njihovi kolege iz regionalnog ureda u glavnom gradu RS-a, Banjoj Luci, napustili svoja radna mjesta noseći svoje službeno naoružanje.

 

 

No, prema riječima direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Darka Ćuluma, koji je po nacionalnosti Srbin iz BiH, rad u glavnoj zgradi obavještajne službe, smještenoj na teritoriji RS-a u blizini Sarajeva, nastavio se bez prekida.

 

 

Predsjednik RS-a Dodik upozorio je: svi koji ostanu u institucijama zajedničke države BiH bit će tretirani kao “srpski izdajnici”. Tijekom sastanka sa srpskim predsjednikom Vučićem u Beogradu 6. ožujka, Dodik je dodatno eskalirao retoriku, tvrdeći da “Bošnjaci iz Sarajeva žele oružani sukob u Bosni” kako bi se “osvetili Srbima”.

 

 

Schmidt: “Pređena crvena linija”

 

 

Visoki predstavnik Christian Schmidt reagirao je 8. marta. U intervjuu za njemački javni servis Deutschlandfunk on je izjavio da je Dodikov “napad na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine” značio da je “pređena crvena linija”. Pozvao je međunarodnu zajednicu da se snažnije posveti rješavanju krize u BiH. Po prvi put, visoki predstavnik je, osim Dodika, eksplicitno kritizirao i Vladu Srbije, naglasivši da joj sada treba “jasno pokazati granice”.

 

 

Kako bi zaštitila Memorijalni centar genocida u Srebrenici od mogućih napadača, europska mirovna misija EUFOR rasporedila je jedinice u taj istočnobosanski grad. U Srebrenici su snage bosanskih Srba u kolovozu 1995. godine ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

 

 

U samoj Srbiji režim poprima sve autokratskije obrise. Promatrači su već za izbore u prosincu 2023. rekli da nisu bili ni fer ni slobodni. Nevladina organizacija Human Rights Watch oslikava sumornu sliku stanja medijskih sloboda.

 

 

Na Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica, Srbija je pala s 91. na 98. mjesto – iza Tanzanije. Amnesty International je otkrio da srpska vlada ilegalno koristi špijunski softver za nadzor opozicije. No, unatoč sve represivnijoj politici, Vučić se suočava sa sve većim pritiskom.

 

 

Prosvjedi u Srbiji

 

 

Već mjesecima prosvjedni pokret potresa zemlju. Stotine tisuća ljudi prosvjeduju protiv korupcije u Srbiji, koju smatraju odgovornom za urušavanje kratko prije toga navodno renovirane nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu. U nesreći, koja se dogodila 1. studenog 2024., poginulo je 15 ljudi.

 

 

U međuvremenu, prosvjedi koji su isprva bili uglavnom studentski proširili su se na cijelu populaciju Srbije. Čak su i glavni Vučićevi pristaše – umirovljenici – prisutni u velikom broju. Sljedeći masovni prosvjed najavljen je za 15. ožujka.

 

 

Politički planovi predsjednika Trumpa za zapadni Balkan još uvijek su nepoznati. Ekonomski, on je kao privatnik ili putem svojih tvrtki aktivan u Srbiji i Albaniji. Trumpovo okruženje ne skriva da je Beograd, koji je saveznik Moskve, favorit američkog predsjednika u jugoistočnoj Europi.

 

 

Od završetka jugoslavenskih ratova, upravo su SAD bile ključne u rješavanju mnogih sukoba unutar i između država-nasljednica bivše Jugoslavije. Stoga je velik strah da bi Washington mogao odustati od te uloge u budućnosti.

 

 

Hladan tuš za Dodika

 

 

Pozitivnim se signalom može smatrati upozorenje koje je američki državni tajnik Marco Rubio 8. ožujka objavio na platformi X, a koje je bilo upućeno Dodiku: “Postupci predsjednika RS-a Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i ugrožavaju njezinu sigurnost i stabilnost… Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.”

 

 

Republikanska kongresnica Ann Wagner iz Missourija nazvala je Dodika na platformi X “brutalnim kriminalcem” kojeg treba zaustaviti: “U kontaktu sam s američkim State Departmentom i svojim kolegama iz Kongresa kako bismo razmotrili načine na koje možemo odgovoriti na Dodikov otvoreni pokušaj da ugrozi mir u regiji.”

 

 

S obzirom na sve strože sankcije američkog Ministarstva financija protiv Dodika, koje su na snazi od 2017. godine, malo je vjerojatno da bi one sada mogle biti ukinute. Dodikovi ponovljeni pokušaji približavanja američkom predsjedniku Trumpu nakon njegove ponovne pobjede očito nisu donijeli željenu potporu za njegove secesionističke ambicije.

 

 

Giulianijeva podrška i neugodna situacija za Dodika

 

 

Podrška Dodiku stigla je 25. veljače od Trumpovog bliskog suradnika Rudyja Giulianija. U posjeti Banja Luci, Giuliani je nosio bejzbolsku kapu s natpisom “Make [Republika] Srpska Great Again”, aludirajući na Trumpov slogan “Make America Great Again”.

 

 

Međutim, Giulianijev pokušaj podrške završio je za Dodika vrlo neugodnom situacijom: bivši gradonačelnik New Yorka nazvao je predsjednika Republike Srpske “Bosancem” nekoliko puta tijekom intervjua 27. veljače. Srpskom ultranacionalisti Dodiku to je bilo vidno neugodno.

 

(DW)

Koji je Trumpov plan za BiH, Srbiju i Kosovo?