I to je za nas Dejton, poručila je Koljević.
Senatorka Republike Srpske Bogdana Koljević izjavila je da je došlo vrijeme da RS internacionalizuje srpsko pitanje i crta budućnost koja čuva i sve najbolje tradicije prošlosti.
Koljeviće je ocijenila da je došlo vrijeme da se hrabro i odlučno krene prema novom sporazumu koji polazi od situacije na terenu.
Ona je u pisanoj izjavi za Srnu kazala da je u “vremenu svjetskih tektonskih preokreta neophodno politički razmotriti u kakvom je sve smislu stvarnost već prevazišla teoriju”.
Tim pre jer su, izgleda, iz Federacije BiH odlučili da unište svaki pravni osnov postojanja BiH, a samim tim i BiH, kazala je Koljević.
Kazala je da se “donošenje novog Ustava Republike Srpske pojavljuje kao još jedan izrazito razborit pokušaj povratka na izvorni Dejtonski sporazum koji u potpunosti ima u vidu sve konstelacije promjena u savremenom svijetu, te ukazuje da Srpska i na spoljnopolitičkom planu treba da trasira svoj put za 21. vijek”.
Koljević tvrdi da su SAD i Rusija danas vodeće svjetske sile koje uspostavljaju saradnju na jednakim principima suverenosti i interesa naroda, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti.
Prema njenim riječima, EU je u fazi galopirajućeg opadanja, zarobljena u prošlom svijetu i stoga sve manje relevantan igrač.
Republika Srpska u narednom periodu treba da se zalaže za dijalog sa svima koji su joj strukturalno bliski i da inicira nove dogovore i društvene ugovore, ukazujući na sve retrogradne elemente i činioce u ovom procesu, piše Koljević.
Republika Srpska neprestano je pozivala na unutrašnji dijalog u BiH, ali da sa druge strane nije bilo volje za tim.
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas Srbi u Republici Srpskoj pokušavali na sve političke načine da ožive, učvrste i brane slovo Dejtona. Srbi su iskreno vjerovali da je, uz svu složenost i namjernu neodređenost ovog međunarodno ratifikovanog ugovora, moguće izgraditi odnose na bazi uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti, to jest na osnovu jednakosti dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Međutim, za izgradnju i stabilnost bilo koje zajednice ne može biti dovoljna volja jedne strane, dok je sa razgradnjom upravo obrnut slučaj.
Tako smo svedoci najbrutalnijih nastojanja da se Dejton potpuno uništi od FBiH i političkog Sarajeva, te da se političkim eliminisanjem rukovodstva Republike Srpske, uništi srpska državnost sa zapadne obale Drine, piše Koljević.
Razumije se, za ovaj hibridni projekat postoji podrška liberalnih, odnosno globalističkih elita koje su sada svoje utočište mahom našle u briselskoj Evropi i gdje se udomio i dobar dio njih iz SAD. Dejtonski sporazum Srbima je doneo kraj rata, doneo je mir i na temelju njega smo sačuvali ime Republike Srpske sa svim njenim nadležnostima i suverenitetom. I to se nikada ne sme zaboraviti. poručila je Koljević.
Tako smo tri decenije proveli u plemenitim nastojanjima da se oživi ideja koja je i srpska i demokratska – i neka nam je svima na čast. Zato dejtonska BiH za Srbe, ipak, nije bila uzalud potrošeno vrijeme, jer je srpska vjera u nju oslikavala sve one najljepše osobine srpskog naroda, njegove izvorne otvorenosti i vjere u pravdu – vjeru naroda koji nikada nije želio ništa tuđe, ali je razumio da mora da sačuva svoje.
I to je za nas Dejton, poručila je Koljević.
KĆERKA SAMOUBICE I OPTUŽENIKA ZA RATNE ZLOČINE
Bogdana Koljević, kćerka je optuženika za ratne zločine Nikole Koljevića, koji je počinio samoubistvo u januaru 1997. godine i tako izbjegao suđenje u Haškom tribunalu za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima.
“Slobodna Bosna” podsjeća i da je Nikola Koljević, bivši političar i univerzitetski profesor, prevoditelj i esejista, čovjek kojeg su Ujedinjene nacije 2016. godine posthumno proglasile dijelom zločinačkog pothvata s ekstremnim stavovima prema bosanskim muslimanima.
Koljević je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Republike Srpske tokom rata u BiH.
U presudi Radovanu Karadžiću iz 2016. godine, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uz podršku UN-a identificirao je Koljevića kao dio udruženog zločinačkog pothvata, koji je uključivao i Karadžića. U njemu se opisuje da je Koljević bio “posebno ekstreman” i zalagao se za protjerivanje bosanskih Muslimana kako bi se stvorila homogenost teritorije, te je tvrdio da je “Srbima nemoguće živjeti s bilo kim drugim”:
Vijeće utvrđuje da su zajedno s optuženim, Krajišnikom, Koljevićem i Plavšićem dijelili namjeru da se izvrši zajednički plan trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija pod kontrolom bosanskih Srba, te kroz njihove položaje u vodstvu bosanskih Srba i sudjelovanjem širom općina, pridonijeli su izvršenju zajedničkog plana od oktobra 1991. do najmanje 30. novembra 1995.
Dana 16. januara 1997., čovjek koji je s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, kreirao Republiku Srpsku i od vrsnog intelektualca se prometnuo u ultranacionalistu pokušao je počiniti samoubistvo pucajući sebi u glavu, a preminuo je nedjelju dana kasnije u beogradskoj bolnici.
(SB)