Gost u programu sarajevske televizije “O kanal” bio je Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu.
Još nije zvanično poznato hoće li i na koji način visoki predstavnik izmijeniti Izborni zakon BiH i Ustav Federacije.
Smatrate li da on to treba uraditi u trenutnoj političkoj atmosferi, ali i zbog činjenice da je do izbora tek nešto više od dva mjeseca?
Potrebno je iz razloga da postoje određeni problemi u transparentnosti i proceduri izbora. Blokada institucija je bitna tema. Ljudi koji izlaze na izbore trebaju imati mogućnost da nakon izbora omogući da imaju Vladu u Federaciji.
Jučer je nekoliko hiljada građana, većinom stranačkih čelnika i aktivista stranaka sa sjedištem u Sarajevu protestiralo zbog navodnih planova visokog predstavnika.
Po vašem mišljenju, ima li potrebe za dizanjem tenzija, protestima, pa i prijetnjama i uvredama na račun Christiana Schmidta koje su se mogle čuti i vidjeti proteklih dana?
Osnovno je ljudsko pravo da ljudi mogu demonstrirati. Isto tako mora biti dozvoljeno postojanje slobode mišljenja. Koliko ja znam, nije bilo nikakvih zaključaka od strane OHR-a, ali se unaprijed diskutiralo i vodila politika zabrane određenih tema koje su potrebne. jako je problematičan stil i način na koji se demonstriralo. Ko i kako je organizirao proteste i u koje svrhe? Za mene je smiješno da se neko napada na najvulgarniji način i onaj koji radi posao koji su upravo ti koji su organizatori trebali zadnje 3-4 godine. Političke stranke su juče pokazale da im je to jedina mogućnost izborne kampanje jer program očito nemaju. Na drugoj strani je problem kako međunarodna zajednica gleda na BiH jer su juče jedine dvije ambasade koje su pozdravile demonstracije bile ambasade Rusije i Irana o čemu bi politički akteri koji su organizovali demonstracije malo dublje razmisliti.
Nedavno ste izjavili da BiH mora postati država ravnopravnih građana. Znači li demokratizaciju BiH ono o čemu se špekulira, dakle cenzus od tri posto pri izboru delegata u federalni Dom naroda, te ukidanje popisa iz 1991. kao relevantnog za izborni proces?
Što se tiče svake vrste segregacije, pa i tih 3 posto, ja sam od početka protiv toga i odbijam to. Isto tako, ne može se na takav način ponašati u diskusiji ako je nako dao prijedlog o razmišljanju o ta tri posto. Ja odbijam ta tri posto ali mora biti dozvoljeno da se diskutuje. To nije bila odluka Christiana Schmidta niti je on donio taj procenat. Niko nema potvrđeno od strane OHR-a nego se sve odvija preko socijalnih mreža i medija koji su preuzeli informaciju. To je jako neoziljno kada imamo teška vremena.
Puno se špekulira ima li Schmidt podršku i njemačke vlasti, dakle države iz koje dolazi. Kakva je atmosfera, stoje li njemačke institucije iza onoga što Schmidt planira uraditi, s obzirom da se nedavna Rezolucija Bundestaga prilično razlikuje od planova koji se predstavljaju kao Schmidtovi budući potezi?
“Rezolucija koja je zaključena u njemačkom Bundestagu se ne razlikuje od toga što radi OHR. To su informacije koje nisu potvrđene. Ne mogu govoriti da se nešto suprostavlja Rezoluciji Bundestaga a niko ne zna šta je konkretno.U svakom slučaju Christian Schmidt ima podršku, našu podršku, Evropske unije i Kvinte”.
(SB)