Vijesti su se širile od usta do usta: «Ruska ekspedicija planira da otvori mezar Timura Velikog. To će baciti prokletstvo na naše glave!» Ova vrsta razgovora preplavila je ulice i trgovine Semerkanda u šestom mjesecu 1941. godine, kada je ekspedicija predvođena Tašmuhamed Kari-Nijazovom i Mihailom Gerasimovom, po nalogu samog Staljina, započela iskopavanja u Gur-Emiru.
Lokalni žitelji i islamska ulema u ovom području pokušala je da zaustavi iskopavanja, ali Rusi su nastavili sa svojim poslom uprkos tome. U njoj je bio i poznati orijentalist Semenov i pisac Sadriddin Aini te kinematograf Malik Kajumov.
Cilj ekspedicije je bilo istraživanje ljudskih ostataka, kako bi se dokazalo da oni pripadaju slavnom Timuru Lenku i njegovim najbližim srodnicima.
Timur Lenk, je bio tursko-mongolski osvajač i osnivač Timuridskog carstva u centralnoj Aziji. Uspio je da postane najmoćniji vladar islamskog svijeta nakon što je porazio Memlučki sultanat. Timur se smatra posljednjim velikim nomadskim osvajačem euroazijske stepe, a svojim carstvom je postavio stepenicu za uspon struktuiranih i trajnih carstva kao što su Osmanlijsko, Safavidsko i Mogulsko carstvo. Timur se oslanjao na islamske simbole i arapski jezik nazivajući sebe “Mačem islama” i tokom njegovog života su gotovo sve stepske vođe prešle na islam.
Na njegovom počivalištu stajale su riječi da ukoliko se njegov grob otvori doći će do krvavog rata. Stotinama godina nikome nije padalo na pamet da to učini, sve do spomenute ruske ekspedicije iz 1941. godine.
Iskopavanja su započela 16. juna 1941. godine. Nakon četiri dana, 20. juna 1941. pomjeren je teški kamen i otvoren je Timurlenkov grob u kojem se nalazilo balzamovano tijelo.
Samo dva dana kasnije, 22. juna 1941. godine, na potpuno iznenađenje i šok Rusa – počeo je krvavi i veliki rat. Iako su Njemačka i SSSR imale Sporazum o nenapadnju, započela je operacija «Barbarosa», Hitlerov napad na Sovjetski Savez, koji će odnijeti preko 26 miliona ljudskih žrtava na obje strane.
Mnogi su mislili da se time ostvarilo «davno prokletstvo», ali drugi su smatrali kako je u pitanju puka slučajnost. No, onda se desila još jedna koincidencija. Nakon što je gubio bitku za bitkom protiv Wermachta, Staljin je odlučio da Timur Lenkove zemne ostatke vrati na svoje mjesto i ponovo ukopa uz sve počasti. Nedugo nakon toga desila se prekretnica u ratu – Rusi su pobijedili kod Staljingrada, što je bila ključna bitka koja je odredila dalji tok Drugog svjetskog rata.
Prevod i adaptacija: Doznajemo.com/A.N.