Dodik je ukaze o neustavnim zakonima potpisao 5. marta, na dan kada je prije 26 godina donesena odluka kojom je Brčko stavljeno pod ingerenciju države BiH i kada je on ponudio ostavku, pa je povukao.

 

 

 

Milorad Dodik, predsjednik RS potpisao je sinoć ukaze o objavi neustavnih zakona usvojenih u NSRS.

 

 

Već sad se sa sigurnošću može reći da će te zakone Ustavni sud Bosne i Hercegovine staviti van snage i da ih Dodik može što bi se u narodu reklo „okačiti mačku o rep“, kao što mu se desilo s brojnim drugim neustavnim zakonima čije je usvajanje inicirao, a NSRS s njegovom većinom ih usvajala.

 

 

Apelaciju Ustavnom sudu BiH na ove zakone najavili su predstavnici najviših izvršnih i zakonodavnih organa vlasti u BiH, od Predsjedništva BiH do oba doma Parlamentarne skupštine.

 

 

Međutim, evidentno je da Dodikov udar na državu uznemirava građana BiH i da narušava stabilnost, pogotovo ako se ima vidu da se sa spornim zakonima zabranjuje rad najviših pravosudnih institucija u BiH, kao i policijske agencije SIPA-e. Jasno je da ukoliko bi, prije nego što Ustavni sud BiH poništi te zakone, u nekom međuprostoru za njihovo dejstvo to moglo izazvati probleme, pa čak i sukobe.

 

 

Jer, pitanje je šta će se desiti ako pripadnici SIPA-e pokušaju privesti nekoga na području RS nakon stupanja na snagu tih zakona, jer očigledno je da je Dodik zbog ličnih interesa spreman na sve.

 

 

Sad je samo pitanje ko će ga zaustaviti u daljem rušilačkom pohodu na institucije države BiH, ali i na građane RS kojima prijeti hapšenjem i zatvorom ako se neko od njih ne odazove pozivu da napusti posao u institucijama BiH, a sada je takvu mogućnost ozakonio svojim neustavnim zakonima.

 

 

Ubrzano potpisivanje ukaza omogućila SDA

 

 

Do ovako brzog potpisivanja ukaza za sporne zakone usvojene u NSRS došlo je zahvaljujući tome što je Dževad Mahmutović, SDA-ov delegat u Vijeću naroda RS juče odbio podržati ulaganje veta Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS na te zakone, pa je time osigurao njihovu brzu prohodnost do Dodikovog stola i konačnog potpisivanja.

 

 

Više je problematičnih stavki u potezu SDA i Mahmutovića da ne podrže ulaganje veta, o čemu je Raport već pisao, a podsjećamo glavne su te da je ubrzano stupanje na snagu ovih zakona i da se na ovaj način obesmišljava funkcioniranje Vijeća naroda RS što i jeste Dodikov cilj, jer da mu vijeće naroda RS, prvenstveno Klub Bošnjaka u Vijeću nisu „trn u oku“ on ne bi ni tražio ukidanje tog vijeća, a kako je već najavio da će učiniti izmjenama Ustava RS.

 

 

To što je Dodik sinoć potpisao ukaze o neustavnim zakonima i što su oni već danas osvanuli u Službenom listu RS za secesionističkog predsjednika entiteta RS je veoma važno i s aspekta današnjih zatvorenih konsultacija u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija čija je tema situacija u BiH.

 

 

Te konsultacije se održavaju na zahtjev Rusije i sigurno će i to što nema veta iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS i to biti korišteno kao adut za odbranu Dodikovih poteza, kojima se tobože Bošnjaci u RS ne protive, jer bi prema logici iz RS u protivnom uložili veto

 

 

Zanimljivo je da je Dodik ukaze za sporne, neustavne zakone potpisao na dan kada je objavljena Konačna odluka za Brčko distrikt koju je 5.marta 1999. godine donio Arbitražni tribunal za spor o međuentitetskoj graničnoj liniji u oblasti Brčkog.

 

 

S tom odlukom uspostavljen je Brčko distrikt kao jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine.

 

 

Tog 5. marta 1999.godine Dodik koji je u to vrijeme bio premijer RS zbog te odluke najavio podnošenje ostavke, iako je tada bio veliki saveznik i zapada i SAD.

 

 

Od ostavke je Dodik brzo odustao, ali ga od tada do danas punih 26 godina prati priča da je zahvaljujući i njemu entitet RS „presječen“ na dva dijela i da je zbog njega izgubljen taj dio teritorije kojim je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim nije postignut sporazum između FBiH i RS ipak upravljala vlast i stranke koje su i započele agresiju na BiH.

 

 

Brčko distrikt je za Dodika godinama bolna tačka jer u svojim dosadašnjim udarima na državu i planovima za otcjepljenje RS nije mogao osmisliti onaj s kojim bi barem i teoretski najavio uspostavu svoje i entitetske kontrole u Brčko distriktu.

 

 

Supervizor upozorava da bi prijetnje Ustavu i institucijama Bosne i Hercegovine mogle dovesti do preispitivanja Konačne odluke za Brčko https://t.co/lnfc3mXBOi pic.twitter.com/Kwo1qIlSj8

— OHR BiH (@OHR_BiH) February 25, 2025

 

 

Hoće li supervizor i arbitar za Brčko odgovoriti na prijetnje ustavnom poretku BiH
Proteklih godina u nekoliko navrata Dodik je retorički nasrtao na Brčko, ali u praksi nije se usudio poduzeti ništa u vezi s distriktom.

 

 

Ni u sadašnjim neustavnim i radikalnim potezima i najavama novih Dodik ne spominje Brčko distrikt.

 

 

Dodik čak nije komentirao ni upozorenje supervizora za Brčko Louisa Crishocka koji je dan uoči izricanja presude Dodiku i najavljenih neustavnih poteza u RS, obavijestio javnost da je razgovarao sa Clintom Williamsonom, predsjedavajućim arbitrom Tribunala za Brčko.

 

 

Crishock je tada kazao da Tribunal pažljivo prati najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini i da bi se udar na ustavni poredak BiH mogao odraziti na status Brčkog.

 

 

Dodik je svojim „trbuhozborcima“ Siniši Karanu i Vitomiru Lukiću prepustio da komentiraju eventualne posljedice odluka NSRS na status Brčkog, a on se suzdržao od komentara vjerovatno iz razloga jer su i supervizor za Brčko, koji je ujedno prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, a i Clint Williamson američke diplomate. Sigurno je da se Dodik koji se pokušava dodvoriti i umiliti novoj američkoj administraciji na čelu s Donaldom Trumpom ne želi rizikovati direktan sukob s ovim zvaničnicima i zadržava se na napadima na Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH.

 

 

No, sada kada je Dodik potpisao ukaze za sporne zakone i kada su oni stupili na snagu, treba podsjetiti šta su supervizor za Brčko Louis Crishock i arbitar za Brčko Clintom Williamsonom 25. februara ove godine poručili rukovodstvu RS.

 

 

„Nagoviještene prijetnje rukovodstva RS usmjerene protiv državnih institucija i ustavnog poretka BiH bi stoga mogle imati ozbiljne implikacije za Brčko Distrikt. Supervizor Crishock pozvao je sve aktere da poštuju nezavisnost pravosuđa i da izbjegavaju sve radnje koje bi ugrozile ustavni poredak BiH ili državne institucije, ističući da se može pojaviti potreba da Tribunal za Brčko procijeni da li su takve radnje u skladu s odredbama Konačne odluke“, navedeno je u ranijem saopćenju supervizora za Brčko i prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH.

 

 

Podsjećamo, u Konačnoj odluci za Brčko kojom je taj dio BiH stavljen pod suverenitet države BiH navedeno je da će Arbitražni tribunal sačuvati jurisdikciju nad sporom oko entitetske linije između FBiH i RS sve dok supervizor uz odobrenje visokog predstavnika ne obavijesti Tribunal da su dva entiteta u potpunosti ispunila sve svoje obveze.

 

 

„Sve dok ne bude o ovome obaviješten, Tribunal će zadržati pravo da po potrebi modificira ovu Konačnu odluku u slučaju značajnog nepridržavanja njenih odredbi od strane jednog od entiteta.

 

 

U RS dva puta ovjerili status Brčkog

 

 

Ne ograničavajući opći karakter gore navedenog, modifikacija Konačne odluke od strane Tribunala može obuhvatiti odredbe kojima se teritorija Distrikta u potpunosti prebacuje iz onog entiteta koji se ne pridržava odluke i stavlja pod isključivu kontrolu drugog entiteta.“, stoji u Konačnoj odluci za Brčko.

 

 

Jasno je da bi u ovom slučaju Brčko pripalo Federaciji BiH što bi bio ogroman udarac Dodikovoj politici i planovima.

 

 

Sada, kada je Dodik otišao korak dalje u rušenju ustavnog poretka BiH, a imajući u vidu najave supervizora i arbitra za Brčko, treba očekivati i neke konkretnije akcije od upozoravajućih saopćenja.

 

 

Inače, vlasti u entitetu RS, dva puta su nakon 1999.godine „podebljale“ svoju opredijeljenost da Brčko Distrikt bude pod ingerencijom države BiH.

 

 

Prvi put je to bilo 2009. godine kada je vlast u RS najprije prihvatila Amandman 1 na Ustav BiH, kojim je propisano da Brčko distrikt ima samostalni status sa sopstvenim ovlaštenjima i organima kako su utvrđeni konačnom odlukom predsjedavajućeg Arbitražnog tribunala.

 

 

Potom je Vlada RS u decembru 2011. godine donijela zaključak o utvrđivanju kartografske osnove RS, kojim je u području Brčkog prestala da postoji, odnosno brisana je, a time i ukinuta linija razgraničenja između RS i Federacije BiH.

 

(Raport)

Jesu li se ispunili uvjeti da se Brčko distrikt pripoji Federaciji? Sinoć se desila historijska koincidencija