Je li Bosna i Hercegovina toliko loša koliko kažu?

Bosna i Hercegovina, prema raznim izvještajima, na dnu je ljestvica o čemu god da se radi. Posljednja loša ocjena došla je od Evropske komisije koja je ocijenila da je poslovni ambijent u BiH najgori u Evropi. Kažu da je ekonomski rast ispod mogućnosti zemlje, da se ne provode potrebne reforme, raste vanjski dug i da siva ekonomija jača.

– Jedan od važnih razloga za tako lošu ocjenu, po mom mišljenju, jeste politička nestabilnost koja se gotovo pa fabrikuje iz dana u dan. Nema ekonomskog rasta ako svakodnevno imate pozive na secesiju, nova administrativna razgraničenja, pa i ratove. Moje mišljenje je da je ekonomski rast dobar unatoč političkoj nestabilnosti, jer iza nje se kriju i svi oni nesposobni političari i administracija koja bi mogla i morala biti kudikamo efikasnija i koja bi svoje (skupo) postojanje morala podrediti razvoju, prije svega ekonomije, ali i obrazovanja, konkurentnosti i životnog standarda uopće, kazao nam je Adis Hasaković, stručnjak za strateško komuniciranje iz Agencije MCM.

Da je mišljenje Evropske komisije tačno, smatra i Muhamed Pilav, direktor kompanije MS&WOOD, koji je podsjetio kako sve zemlje u Evropi imaju direktne poticaje za razvoj realnog sektora.

– Naprimjer, ako želim da pravim fabriku u Srbiji, mogu kupiti zemljište za jedan euro po kvadratu, a za svakog novouposlenog radnika dobijem pet do sedam hiljada eura nepovratno. Ako pravim fabriku u Hrvatskoj, mogu dobiti halu na korištenje za jedan euro mjesečnog zakupa i za nabavku strojeva 50 posto sredstava nepovratno, a drugih 50 posto kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj na deset godina, grace period tri godine i kamatu jedan posto. U svim susjednim zemljama drvo iz državnih šuma se prvo isporuči fabrikama koje proizvode finalne proizvode, pa što ostane prodaje se firmama koje proizvode poluproizvode, a kod nas je obrnuto. U Hrvatskim šumama se sve radi transparentno, svi su podaci na web stranici – ugovori, količine, cijene, kriteriji za raspodjelu, primjedbe kupaca, dok je kod nas sve ispod stola, kaže Pilav.

Međutim, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić smatra kako su svi ti izvještaji prenapuhani, te kako je sve previše uopšteno i nije baš vjerodostojno.

– Oni koriste pojmove kao što su: nedovoljno, nepotpuno, neznatno, a nigdje ne ukazuju na konkretan problem, rješenje i ko je odgovoran. Kažu da je obrazovni sistem neadekvatan, a s druge strane, mi danas nemamo završenika Elektrotehničkog fakulteta koji nije zaposlen. Kažu da se ne radi na polju korupcije, a vidimo svi da kod nas svi mogu biti uhapšeni za koruptivne radnje. Prije pola godine smo bili baš u zgradi Evropske komisije u Sarajevu, gdje su nam predstavili neki preliminarni izvještaj o toj temi i primijetio sam da se ovaj put to zove Izvještaj o BiH za 2016. godinu, a ne Izvještaj o napretku, kao što se do sada zvao. Smatram da je to ono o čemu trebamo pričati – o napretku, a ne stalno o tome kako smo najgori i kako nigdje nije gore, jer treba sagledati sve činjenice i vidjećete da nismo najgori i da poslovni ambijent ovdje nije toliko loš, poručio je Jašarspahić.