ISTORIČAR IZ SRBIJE, MILIVOJE BEŠLIN: “Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da nije bio u stanju da…

izgradi mir”.

 

 

Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren u američkoj bazi u Ohaju u novembru 1995 godine., a zvanično parafiran 14. decembra iste godine u Parizu, ispunio je osnovni zadatak – zaustavio rat u Bosni i Hercegovini – no, ostavio je teško nasljeđe, koje i danas, na njegovu 25. godišnjicu, koči napredak države. Iz ovog ili onog razloga.

 

 

To je najvažniji zaključak istoričara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, koji su u razgovoru za Al Jazeeru konstatirali da se stvari u Bosni i Hercegovini trebaju promijeniti, kako bi Dejtonski sporazum ostao samo mirovni, ali ne i sporazum koji je stvorio prekompliciran Ustav, koji ide na ruku samo političkoj eliti u Bosni i Hercegovini.

 

 

Tačnije, kako će neki reći, Dejtonski sporazum jeste napravio mir, ali i napravio invalida od onoga ko bi trebao uživati blagodeti takvog mira. Neki drugi, pak, tvrde da nije problem u Dejtonskom sporazumu koliko u onima koji bi ga trebali ispoštovati na pravi način, u korist države i naroda koji žive u njoj.

 

 

Dok se slažu oko osnovnog, da je zaustavljen rat, što mu je trebala biti osnovna namjena koji bi istorija pamtila, eksperti iz tri zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma – Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske – uzroke aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini pronalaze u različitim faktorima, od odredbi Dejtonskog sporazuma, koje su stvorile nefunkcionalnu državi, preko političara, koji su ga podredili svojim interesima, pa do građana, koji sve to trpe dvije i po decenije,

 

 

“Nastavak sprovođenja velikodržavnih ideja”

 

 

Milivoj Bešlin, istoričar iz Srbije, stava je da je “Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da nije bio u stanju da izgradi mir”. Kako tvrdi, umjesto da država krene putem prosperiteta, nakon Dejtona je nastavljena ista borba kao i u ratu, ali drugim sredstvima, u kojoj najviše profitiraju politički lideri. Njegovo objašnjenje je da je u Dejtonu “napravljeno previše kompromisa”.

 

 

“Njegova istorijska uloga je u tome što je prestao taj užasni sukob, ali je činjenica da je uoči potpisivanja na terenu vladala nekakva pat-pozicija, koja je natjerala na izvjestan kompromis sa svih strana. Činjenica je da su u Dejtonu pregovarali i sporazum potpisali i predsjednici Srbije i Hrvatske, što, na žalost, danas daje potpuno neutemeljeno pravo današnjim liderima te dvije države da pričaju da su Srbija i Hrvatska garant Dejtonskog ugovora, što apsolutno nije tačno. Srbija i Hrvatska su potpisnice sporazuma ne kao garant, već kao učesnici u ratu, što su pokazale presude međunarodnih sudova, koje kažu da je rat imao međunarodni katrakter”, kaže Bešlin.

 

 

“Amerikancima se žurilo da zaustave rat, a Evropa je pokazala zavidan stepen nesposobnosti da se izbori sa ratnim sukobom u vlastitom dvorištu. Rezultat svega je to da su Dejtonom legitimisani rezultati rata – etnička podjela, etničko čišćenje, koje je izvršeno ne kao posljedica rata, već kao cilj rata, a zahvaljujući tome smo dobili mir, koji svakako nije bio pravedan. Zbog toga takav sporazum nije bio u stanju da bude temelj postratne izgradnje Bosne i Hercegovine, već temelj njene dalje razgradnje. Taj mirovni sporazum nije mogao odgovoriti na sve izazove i nije stvorio funkcionalnu državu, nego je novim sredstvima nastao sprovoditi ratne ciljeve dvije velikodržavne nacionalističke ideologije, Hrvatske i Srbije”, pojašnjava.

 

Kompletan tekst možete pročitati na OVOM linku.

ISTORIČAR IZ SRBIJE, MILIVOJE BEŠLIN: “Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da nije bio u stanju da…

About The Author
-