Ustavni sud BiH i zvanično je ostao bez sudija koje bira NSRS. To će ostati do okončanja mandata stranim sudijama, poručuju iz RS

 

 

 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostao je bez sudije Zlatka Kneževića koji je nakon političkih pritisaka na kraju penzionisan na lični zahtjev. 2022. godine mandat je istekao drugom sudiji iz Republike Srpske (RS) Miodragu Simoviću, što je otvorilo političku arenu oko ove pravosudne institucije, s obzirom na to da Republika Srpska sada u sudu nema nijednog predstavnika. Odluke su sada pod znakom pitanja zbog svega šestoro sudija koji ne mogu donositi odluke u okviru Velikog vijeća gdje se raspravlja o većini slučajeva.

 

 

 

Pravo i politika

 

 

Ipak, pravne posljedice su, kako kažu eksperti, gotovo nikakve, za razliku od političkih, piše Deutsche Welle.

 

 

 

„Po Ustavu, odlučuje se većinom glasova. Znači mogu se donositi odluke ako za njih glasa pet sudija. Problem je što smo mi pojam legitimnosti proširili na svašta. Pojam legitimnosti je politički pojam, nije pravni. Svako od nas može tumačiti neki akt pravednim ili nepravednim. Bitna je legalnost i ustavnost“, kaže profesor ustavnog prava, Nurko Pobrić.

 

 

 

U sudu je ostalo troje sudija koje bira parlament Federacije, Valerija Galić, Seada Palavrić i Mirsad Ćeman, te troje stranih sudija, Ledi Bianku (Albanija), Helen Keler (Švicarska) i Angelika Nusberger (Njemačka).

 

 

 

Inače, učešće međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH propisano je Ustavom Bosne i Hercegovine koji predviđa da tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Uslov za međunarodne sudije da budu sudije u Ustavnom sudu BiH, je da ne smiju biti državljani BiH ili bilo koje od susjednih zemalja.

 

 

 

 

„Nije dobro da u Ustavnom sudu neće biti nijednog sudije iz Narodne skupštine Republike Srpske. Ali mi ne možemo dozvoliti da Ustavni sud bude blokiran, da ne nastavi sa svojim radom”, rekla je za BHRT Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Stranačka imenovanja

 

 

Kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prije dvije godine donio odluku kojom se poljoprivredno zemljište, a time i kompletna imovina stavlja pod ingerenciju države, malo ko je slutio da će to dovesti do potpune blokade ove pravosudne institucije. Neki će danas reći da je ta odluka bila alibi za pokretanje pitanja legitimiteta Ustavnog suda, bez moguće reakcije međunarodne zajednice. I upravo to se i dogodilo, s obzirom na to da je nakon toga uslijedilo još nekoliko odluka kojima su iz Republike Srpske gotovo potpuno onemogućili donošenje odluka u Ustavnom sudu.

 

 

 

Neki promatrači smatraju da problem počeo ranije. „Ustavni sud BiH izgubio je legitimitet onog trenutka kada je SDA svoje članove ubacila u Ustavni sud. Sve dalje je bio posao delegitimizacije Ustavnog suda, u režiji Milorada Dodika. I on je uspio u toj namjeri“, kaže politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz.

 

 

 

Nakon odluke o imovini kojom je poljoprivredno zemljište stavljeno na raspolaganje državi umjesto Republici Srpskoj kako je to bilo definisano tada usvojenim entitetskim zakonom, uslijedila je izmjena Pravilnika o radu Ustavnog suda prema kojem za odlučivanje više nisu bile potrebne sudije koje biraju entitetski parlamenti. Nakon toga su vlasti u Banjaluci donijele odluku u Narodnoj skupštini o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji ovog entiteta i naložile da se jedini preostali sudija iz RS Zlatka Kneževića povuče sa te funkcije.

 

 

 

Zbog toga je trenutni deficit sudija u Ustavnom sudu BiH opet vlastima RS poslužio da postavljaju pitanje legitimiteta suda.

 

 

 

„Sve većinske odluke u kojima su bili tri stranca i dva Bošnjaka, bili su protiv Republike Srpske. Zato je jedini racionalan politički potez, ne birati naše predstavnike u Ustavni sud. Odlučili smo na taj način da djelujemo dok se ne donese, ako se ikada donese, zakon o Ustavnom sudu“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

 

 

 

Zakon o Ustavnom sudu bez podrške

 

 

U svakom slučaju, Zakon o Ustavnom sudu BiH koji je trenutno izlaz iz ove situacije, teško da će dobiti potrebnu podršku koalicionih partnera iz Federacije. Koplja se lome oko toga da li je sada pravi politički trenutak za odlazak stranih sudija i da li uopšte treba da napuste Ustavni sud BiH. Odlazak stranih sudija već dugo naime traže stranke iz RS-a.

 

 

 

„Napadati Ustavni sud BiH, negirati njegove nadležnosti, ne birati sudije a paralelno tražiti da strane sudije odu, to je nerazuman proces koji nikada neće dobiti našu podršku“, poručuje jedan od lidera Trojke, Elmedin Konaković (Narod i pravda).

 

 

 

Malo ko je optimista da će se u ovakvim političkim uslovima doći do dogovora oko Zakona o Ustavnom sudu.

 

 

 

„Ne postoji konsenzus oko termina kada bi međunarodne sudije trebali otići, a ne postoji konsenzus ni oko toga da li se to može zakonom mijenjati ili isključivo promjenom Ustava. I to je, nažalost, ono što nas koči”, kaže ministar pravde u Vijeću ministara BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).

 

 

 

 

Problemi u Federaciji BiH

 

 

Problem oko broja sudija ne dolazi samo iz Republike Srpske. Trenutno je u Ustavnom sudu troje sudija iz Federacije BiH od kojih dva Bošnjaka i jedan Hrvat.

 

 

 

„Ustavni sud nije mogao sazvati Veliko vijeće Ustavnog suda jer je u osmom mjesecu penzionisan kolega Mato Tadić“, kaže Valerija Galić, navodeći da se na Velikom vijeću donosi najveći broj odluka iz apelacione nadležnosti.

 

 

 

Izbor drugog Hrvata već je dugo na dnevnom redu jer se imenovanje Marina Vukoje, koji treba sjesti na tu stolicu, veže za HDZ BiH. Zbog toga je opozicija u Federaciji u nekoliko navrata kroz Komisiju za izbor i imenovanje, blokirala taj proces, tako da se i tu čeka politički dogovor.

 

 

 

„Čim se ta blokada otkloni, mi smo spremni raditi na imenovanju sudije iz Federacije“, rekao je pak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

 

 

 

Ustavni sud BiH – Uskoro više stranih sudija?

 

 

A blokade su samo pokazatelj da se radi o političkom a ne pravnom pitanju, što je samo po sebi paradoks, posebno ako se uzme u obzir opredijeljenost BiH na putu ka EU i ispunjavanju prioriteta Evropske komisije, od kojih je pravosuđe najvažnija tema. Kazaz kaže da je blokada očekivana, samo što za razliku od one iz Republike Srpske, ova ima drugačiji predznak.

 

 

 

„Sada SDA blokadom izbora sudije iz Federacije ide potpuno na ruku Miloradu Dodiku i delegitimizaciji Ustavnog suda”, kaže Kazaz, uvjeren da oba ova politička bloka ruše institucije države.

 

 

 

„Jedna to radi iz tobože secesionističkih razloga, a druga zbog partijskih interesa“, zaključuje Kazaz.

 

 

 

Ukoliko u ovoj godini ne dođe do imenovanja sudija, Ustavni sud BiH će imati više stranih sudija od domaćih, s obzirom na to da Seada Palavrić ide u penziju ove godine, a drugo dvoje sudija, Valerija Galić i Mirsad Ćeman, će takođe biti penzionisani u naredne dvije godine.

 

(Fokus)

Igre oko Ustavnog suda BiH: Uskoro više stranih sudija?