Nije vjerovao da će sukob toliko dugo trajati, ali zapravo nije vjerovao niti da će početi.

 

 

 

Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije točno tri godine, a mir se još ne nazire. Opća skupština UN-a je donijela dvije rezolucije o Ukrajini. Desetak ministara obrane EU-a i ukrajinski ministar u Bruxellesu nastojali su uskladiti stavove oko uvjeta mira. Ukrajina je bila tema i susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i francuskog Emmanuela Macrona.

 

 

Najbitnije je uspostaviti prekid vatre i zaustaviti borbena djelovanja. Ako se to postigne, puno je napravljeno, rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” vojni analitičar Marinko Ogorec navodeći da je to onda dobra platforma na kojoj se može graditi sve ostalo.

 

 

Nakon susreta Trumpa i Macrona sutra će na sastanku britanski premijer Keir Starmer finalizirati ideje koje ima Francuska, a to je uspostava mira u suradnji sa SAD-om, ali da u mirovnim pregovorima sudjeluje i EU i Ukrajina, kazao je Tihomir Vinković, vanjskopolitički analitičar HRT-a.

 

 

Govori se o mirovnom planu kojega ne vidimo. A da bi se postigao mir trebamo znati kakav je mirovni plan i tko će ga provoditi, odnosno tko će ga čuvati, dodao je Vinković.

 

 

Putin pristao na moguće europske mirovne snage?

 

 

Trump je navodno izjavio da je izravno pitao Vladimira Putina i da je on pristao na stacioniranje europskih mirovnih snaga u Ukrajini kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma.

 

 

To je iznenađenje, zato što je Putin, barem prema izjavama koje su stizale iz Kremlja, bio protiv bilo kakvog sudjelovanja europskih država. On je rekao – to su države članice NATO-a, a mi ne želimo da NATO dođe na našu granicu ili da dođe u Ukrajinu. Međutim moguće je da se ovo dogodilo u međuvremenu. Ne znamo što je Trump rekao Putinu da bi Putin mogao pristati na to.

 

 

– Kada je Macron govorio o tim mirovnim postrojbama kazao je da prvo treba postići prekid vatre, onda vidjeti koliko će trajati prekid vatre, uspostaviti mir i onda vidjeti tko će čuvati mir i na koji način. To je još daleko, kazao je Vinković i dodao da je Macron spreman da dođu postrojbe EU u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom.

 

 

Ogorec: Bitno je zaustaviti borbena djelovanja

 

 

Vojni analitičar Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica smatra da je o miru još teško govoriti.

 

 

U ovom trenutku najbitnije je pokušati uspostaviti prekid vatre i zaustaviti borbena djelovanja. Ako se postigne prekid vatre i zaustave borbena djelovanja, zaustave ratne operacije, puno toga je napravljeno. I onda je to određena, na neki način, platforma na kojoj se može graditi sve ostalo, kazao je Ogorec.

 

 

Istaknuo je da bi tada bila “komotnija” situacija i pregovori oko toga koja će biti dubina demilitarizirane zone, koja će biti demilitarizirana zona, gdje će se nalaziti snage, mirovne snage kao takve, tko će činiti mirovne snage, hoće li to biti snage UN-a ili nekakva drugačija aktivnost.

 

 

Tu imamo sada cijeli niz situacija koje su pred diplomacijom, ali bitno je zaustaviti borbena djelovanja, prekinuti vatru, dodao je.

 

 

Stier: SAD rusku agresiju gleda kao regionalni konflikt

 

 

Europa je jasno rekla da želi pravedan mir, istaknuo je Davor Ivo Stier (HDZ), zastupnik u Europskom parlamentu.

 

 

Naravno da podržava Ukrajinu kao žrtvu agresije i to je danas ponovno pokazala u Kijevu, pa i s novim paketom pomoći. S druge strane, Emmanuel Macron, kao jedan od ključnih lidera u Europi s Trumpom je otvorio kanal komunikacije, kazao je Stier.

 

 

Postoji različita percepcija ruske ugroze. Za Ukrajinu to je egzistencijalna ugroza, to je najveća prijetnja za Europu. Za Ameriku Rusija više nije najveća prijetnja, kao što je to bilo za vrijeme Hladnog rata. Danas je najveći suparnik Amerike Kina. Amerikanci smatraju Kinu svojim najvećim suparnikom. Rusku agresiju na Ukrajinu gledaju kao jedan regionalni konflikt. Dakle, različita je percepcija, ali Europa i dalje, kao što je danas bilo vidljivo u Bijeloj kući, traži imati taj otvoreni kanal komunikacije s Washingtonom, dodao je.

 

 

“EU se trebala više angažirati proteklih godina”

 

 

Gordan Bosanac (Možemo!), zastupnik u Europskom parlamentu složio se s tim da informacije dolaze brzo, neprovjereno i da je vrlo teško bilo što analizirati, posebno, kazao je, kada znate da dolaze iz Bijele kuće, da dolaze od Donalda Trumpa koji je npr. govorio da će u jednom danu zaustaviti rat u Ukrajini.

 

 

Prošlo je već dosta dana, ali kraja tog rata bojim se ipak još ne vidimo, kazao je. Govoreći o poziciji EU rekao je da je proteklih godina Europa stala uz Ukrajinu, ali je zaboravila da treba na neki način pokušati vidjeti i dovesti taj sukob kraju.

 

 

Pokazivali smo više mišiće, ali mišiće koji nisu bili opravdani i to se sada vidjelo, dodao je i naglasio da je trebalo učiniti puno više.

 

 

Dvije rezolucije o Ukrajini

 

 

Stier se osvrnuo na UN-ove rezolucije o Ukrajini – europsku protiv koje je bila Amerika, a i američku za koju je Amerika bila suzdržana nakon tzv. europskih amandmana.

 

 

Jednu rezoluciju je inicirala Ukrajina, ali je EU kosponzorirala i na taj način je dala i potporu Ukrajini. Ta je rezolucija dobila većinu u Općoj skupštini UN-a. U njoj se jasno označuje Ruska Federacija kao agresor. U drugoj rezoluciji, koju je SAD inicirao, pozivalo se da što prije da dođe do kraja rata, ali se nije koristio termin agresor za Rusiju. Međutim europska je diplomacija unijela određene amandmane koji su usvojeni. Zbog toga je sama Amerika bila na kraju suzdržana. Možda taj diplomatski manevar pokazuje jedan put na koji način Europa može djelovati. Ona mora puno toga učiniti sama, mora povećati izdvajanje za obranu, mora jačati svoje obrambene kapacitete, ali je jasno da ne želi otvoriti frontu s Amerikom, ali reći koji je naš stav i utjecati na planove koje Amerika čini. Jasno je da o prekidu vatre razgovaraju Amerikanci i Rusi, a Europa želi na to utjecati, istaknuo je Stier.

 

 

Tri godine nije bilo komunikacije SAD-a i Rusije, napominje Ogorec. Te dvije države moraju jako puno toga za redefinirati, ali je definitivno da bez Ukrajine neće biti potpisivanja mirovnog sporazuma.

 

 

Nacrt sporazuma o mineralima

 

 

Ukrajina je u završnoj fazi pregovora sa SAD-om o dogovoru da Washington dobije dio prirodnih mineralnih resursa zemlje, izjavila je potpredsjednica vlade Olha Stefanišina. Bloomberg je imao uvid u nacrt sporazuma o mineralima te je izvijestio kako uključuje sigurnosna jamstva.

 

 

Michael Waltz, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, govorio je poslijepodne na što bi se to odnosilo. Po njemu to se odnosi na zajednička ulaganja, eksploataciju, u obnovu tvornica koja se bavi metalima. To je treći put da je govorio, pritom je najviše spominjao aluminij. Postojala je neka velika tvornica aluminija u Ukrajini, u koju bi Amerikanci ulagali. On je govorio više o zajedničkim ulaganjima i zajedničkom iskorištavanju, a ne o onome što se govorilo – 350 milijardi ili 500 milijardi koje bi se uzelo Ukrajincima tako da bi 50% pripalo SAD-u, rekao je Vinković.

 

 

“Trump se vrijednosno više približava Putinu nego demokratskim liderima”

 

 

Dodatni problem je, tvrdi Bosanac, što se Trump i ljudi oko njega vrijednosno puno više približavaju Putinu nego nekim demokratskim liderima.

 

 

To je dugotrajni problem koji ćemo trebati vrlo pomno pratiti što će se događati u SAD-u u narednom vremenu. Znam da to sada zvuči kao “science fiction” priča da bi SAD mogao skliznuti u autokraciju, ali ja se ne bih začudio poznavajući koji je sada kabinet i način nakon što smo slušali prve reakcije potpredsjednika koji dođe u Europu držati nekakve prodike o slobodi govora, a istovremeno hvali Putina koji fizički likvidira novinare koji su nositelji slobode govora, dodao je.

 

 

Ogorec je komentirao izjavu Zelenskog koji je danas kazao da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika s Rusijom mogla biti početak završetka rata.

 

 

 Teško, ali bi bila jedan dobar korak unaprijed, kazao je i istaknuo kako smatra da bi to bilo humano napraviti međusobnu razmjenu zarobljenika.

 

 

Mislim da bi to bio i pokazatelj dobre volje jedne i druge strane. Mislim da bi to bio dobar korak za početak pregovora, ali to ne bi bio početak pregovora, dodao je.

 

 

Treba li Ukrajina ući u EU i NATO?

 

 

Što se tiče Europske unije, to su i Rusi rekli – nemamo ništa protiv toga. Ali što se tiče NATO-a – rezolutno ne, kazao je Ogorec.

 

 

Govoreći o mirovnim snagama za Ukrajinu Vinković je istaknuo da one ne bi bile pod pokroviteljstvom NATO-a. Pojasnio je i da se članak 5 Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu pokreće tek ako je napadnut teritorij NATO-a.

 

 

Ambicija Putina je da cijelu Ukrajinu vrati u rusku sferu utjecaja, u tzv. ruski svijet, tvrdi Stier. Vizija Ruske Federacije je da prostor bivšeg Sovjetskog Saveza, možda bez Baltičkih republika, i dalje drži pod kontrolom.

 

 

One mogu biti formalno suverene države, ali zapravo strateški pod kontrolom Moskve. To Putin nije ostvario, niti tri godine nakon rata i mislim da će biti teško sada doći do nekog mirovnog pregovora gdje će on pristati na to da Ukrajina postane u biti dio Zapada, jer članstvom u EU će biti dio Zapada. Ono što je prvi korak je prekid vatre, kazao je i dodao da se tek onda otvara mogućnost i da se razgovara o trajnom miru.

 

 

“RH mora jačati odbrambene kapacitete, brinuti o miru i stabilnosti u susjedstvu”

 

 

Na panelu o Ukrajini u Zagrebu poljski veleposlanik Pawel Czerwinski naglasio je da mirovni sporazum ne smije ostaviti dvojbe ko je bio žrtva a ko agresor. Pritom je spomenuo kako ga ne bi čudilo da jedna od idućih ruskih meta preko posrednika bude područje Balkana, pa i Hrvatska.

 

 

Stier je naglasio da Hrvatska mora i dalje jačati odbrambene kapacitete te da Vlada na tome kontinuirano radi.

 

 

Moramo biti sila odvraćanja da nikome ne padne na pamet napasti Hrvatsku, kazao je. Kao drugi bitan segment navodi da Hrvatska mora brinuti o miru i stabilnosti u susjedstvu.

 

 

To nam je najveći prioritet jer nitko neće više brinuti o tome nego mi koji smo susjedi i dalje trusnog područja Zapadnog Balkana, izjavio je Stier.

 

 

Njemački izbori; Merzova upozorenja Europi; povećanje izdataka za obranu

 

 

Friedrich Merz, njemački kandidat Unije CDU/CSU za kancelara, upozorio je Europu da treba biti ujedinjena i da nema vremena, posebno nakon prošlotjednih izjava Donalda Trumpa.

 

 

Rezultati njemačkih izbora za Gordana Bosanca su očekivani, kako su istraživanja i predviđala. Merzove izjave, kaže, idu u tom smjeru da će zagovarati jedinstveniju i jaču EU, a možda i zajedničku europsku vojsku. Iako se tema europske vojske spominje godinama ne vjeruje da će države članice ići čvršće u tom smjeru. Takve odluke, tvrdi Bosanac, može blokirati Viktor Orban, a konzervativni političari koji su možda skloni militarizaciji Europe, kada dođu u svoje države promijene narativ ili postanu suverenisti.

 

 

Realnim smatra da će se dalje zagovarati povećanje proračuna za obranu. Već sada, kaže, države članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo odvajaju ozbiljan novac, ali ga treba na puno pametniji način iskoristiti.

 

 

Jedan način kako da to pametnije koristimo je da imamo više povjerenja među sobom, da smo vrijednosno povezani i da bolje surađujemo. Hoće li do toga doći, nisam siguran, kazao je.

 

 

Prema mišljenju Stiera, Friedrich Merz je čovjek transatlantskog uvjerenja, on će se zauzeti za jačanje europskih obrambenih kapaciteta, da se povećaju izdaci, ali i da ima više i zajedničkih ulaganja.

 

 

Mislim da će biti jasna poruka potpore Ukrajini, da je neprihvatljivo npr. reći da je Zelenski diktator ili dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali s druge strane mislim da će unatoč svemu tome imati i dalje otvoren kanal komunikacije s Washingtonom, kazao je Davor Ivo Stier.

 

 

Na istoku Njemačke, kaže Vinković, AfD je dobio više od 30% glasova, Die Linke (ljevica) više od 15% glasova, a ako uđe BSW savez, ondje većinu, oko 50%, nose stranke koje su anti-europske.

 

 

Koliko je blizu susret Trumpa i Putina?

 

 

Za očekivati je da će susret Trumpa i Putina biti u dogledno vrijeme, kazao je Ogorec. Već je bio susret više razine, kojega su vodili ministri vanjskih poslova. Sutra je sastanak ekspertne razine, a nakon toga bi mogao biti susret Trumpa i Putina. Ogorec očekuje da će sastanak Putina i Trumpa biti kvalitetan i da bi nakon toga mogli uslijediti i ostali razgovori.

 

 

Nije vjerovao da će sukob toliko dugo trajati, ali zapravo nije vjerovao niti da će početi.

 

 

Bilo mi je potpuno besmisleno da je krenuo sa 150.000 vojnika u jednu takvu ratnu operaciju koja je očito bila na temelju potpuno pogrešnih procjena, kazao je i dodao da su dosad bile tri faze rata, da je treća mukotrpna, dugotrajna.

 

(SB)

HDZ-ov EUROPARLAMENTARAC DAVOR IVO STIER: “Moramo jačati odbrambene kapacitete, mi smo susjedi…”