Napori evropskih država da osmisle sigurnosne aranžmane za Ukrajinu sve se više udaljavaju od ideje slanja snaga na njenu teritoriju te se usmjeravaju na druge alternative, budući da se suočavaju s političkim i logističkim ograničenjima, kao i izglednim protivljenjem Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, rekli su dužnosnici. To je u razgovoru za Reuters potvrdilo više evropskih diplomata.

 

 

 

Francuska, koja usko surađuje s Britanijom na izradi prijedloga, danas će ugostiti 30 čelnika i delegacija iz otprilike 30 zemalja. Sastanak se odvija u Parizu u okviru inicijative koja je prerasla u tzv. “koaliciju voljnih”, s ciljem da se razrade konkretne ideje.

 

 

Plan Londona i Pariza pada u vodu

 

 

Iako su London i Pariz sedmicama radili na planu o slanju hiljada vojnika u Ukrajinu radi osiguranja mogućeg budućeg primirja, diplomati navode da raste prihvaćanje činjenice kako takav plan vjerojatno neće biti proveden.

 

 

“Odmiču se od ideje o kopnenim snagama i pokušavaju preoblikovati ono na čemu su radili u nešto što bi imalo više smisla”, rekao je jedan evropski diplomat.

 

 

“Kad je Ukrajina bila u boljoj situaciji, ideja o slanju snaga činila se primamljivom. No sada, s obzirom na stanje na terenu i trenutačnu američku administraciju, to više ne izgleda baš atraktivno”, rekao je drugi.

 

 

Ukrajina već dugo tvrdi da bi svaki mirovni dogovor morao uključivati čvrsta sigurnosna jamstva sa Zapada kako bi se spriječio novi ruski napad. Rusija je 2022. pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu.

 

 

Tražili “zaštitnu mrežu” od Amerike, ali nisu je dobili

 

 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, koji su prošlog mjeseca posjetili Bijelu kuću, sugerirali su da bi njihove zemlje mogle pridonijeti budućim snagama s hiljadama vojnika. No zasad nisu uspjeli ishoditi nikakav oblik sigurnosne “zaštitne mreže” iz Washingtona, a da pritom nije jasno što bi tačno ona podrazumijevala.

 

 

Moskva poručuje da nikada neće pristati na prijedloge prema kojima bi zemlje članice NATO-a slale snage u Ukrajinu.

 

 

Američki predsjednik Donald Trump, koji je iz temelja promijenio američku politiku približivši je ruskom narativu o ratu, u početku je pohvalio britanske i francuske prijedloge o slanju snaga, rekavši da vjeruje kako bi Rusija na to mogla pristati.

 

 

No američki su dužnosnici u posljednje vrijeme postali skeptičniji. U intervjuu koji je prošle sedmice dao voditelju podcasta Tuckeru Carlsonu, Trumpov izaslanik Steve Witkoff ismijao je evropske prijedloge nazvavši ih “pozom i glumatanjem”.

 

 

“Sve će ovisiti o iskrenosti prekida vatre, a ja nisam optimist”

 

 

Dužnosnici navode da će se na sastanku u Parizu ove sedmice razgovarati o čitavom nizu tema – među ostalim o jačanju ukrajinske odbrane kako bi se odvratili budući napadi te o načinima nadzora nad ograničenim primirjima na moru i oko energetske infrastrukture, što se već raspravljalo na razgovorima koje su ove sedmice u Saudijskoj Arabiji predvodile Sjedinjene Države.

 

 

“Sigurnosna jamstva su poput kontinentalnog doručka s hiljadu malih jela”, rekao je jedan visoki evropski dužnosnik. “Na kraju će sve ovisiti o iskrenosti prekida vatre, a ja nisam optimist.”

 

 

Jedan visoki evropski odbrambeni dužnosnik dodao je da, iako fokus više nije na ideji evropskih snaga na terenu, to ne znači da pojedine zemlje neće slati vojnike u Ukrajini koji bi pružali obuku ili drugu podršku.

 

 

Dokument pripremljen za samit spominje mogućnost “snaga za osiguranje stabilnosti”

 

 

Čak i ako se trenutačno ne smatra izglednim da će biti raspoređena značajne evropske snage, planiranje se nastavlja kako bi se zadržale sve opcije otvorenima. U dokumentu koncepta pripremljenom za samit, a koji je vidio Reuters, spominje se mogućnost buduće snage za osiguranje stabilnosti u Ukrajini “kao dio mirovnog sporazuma i uz podršku Sjedinjenih Država”.

 

 

Iz francuskog predsjedništva navode da su američki dužnosnici, u razgovorima s Francuzima, pokazali zanimanje za snažan evropski doprinos jednom kad bude postignuto trajno primirje. Britanski premijer Starmer prošle je sedmice izjavio da se vojni planeri trenutačno fokusiraju na zaštitu ukrajinskog zračnog prostora, teritorijalnih voda i granica.

 

 

“Ključno je da možemo odmah reagirati”

 

 

“Radimo ubrzano jer ne znamo hoće li doći do sporazuma – nadam se da hoće – no ako do njega dođe, ključno je da odmah možemo reagirati”, rekao je Starmer.

 

 

Neke evropske zemlje zaziru od ideje slanja snaga bez čvrstih američkih jamstava i međunarodnog mandata. Brinu se zbog troškova, nedostatka ljudstva i opreme, a u konačnici i zbog mogućnosti da se direktno nađu u sukobu s Rusijom.

 

 

Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih kopnenih snaga u Evropi, izjavio je da je prije bilo kakvog planiranja presudno jasno definirati misiju buduće snage. “Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je to važno – samo ako dobro definirate misiju, možete znati što vam je potrebno da biste je izvršili”, rekao je.

 

 

Evropski vojni dužnosnici ističu da, čak i ako ne dođe do slanja značajnih snaga u Ukrajinu, same rasprave stvaraju zamah i pokazuju da Evropa može djelovati.

 

 

“Ovaj projekt će trajati godinama”

 

 

“Na to ne smijemo gledati samo kroz prizmu ‘poslat ćemo X tenkova, X ljudi, X aviona iza ukrajinskih granica'”, rekao je jedan evropski vojni dužnosnik. “To je ukupna dinamika koja još nije završila s razvojem. Ovaj će projekt trajati godinama.”

 

 

Ako Evropa i ne pošalje značajne snage u Ukrajinu, još uvijek bi mogla imati značajnu ulogu kao podrška nekoj drugoj međunarodnoj misiji unutar Ukrajine, u slučaju budućeg mirovnog sporazuma – potencijalno uz odobrenje Ujedinjenih naroda.

 

 

“Sve je to vrlo hipotetski”

 

 

Jean-Pierre Lacroix, podsekretar UN-a za mirovne operacije, rekao je novinarima prekjuče da su spekulacije o mogućoj budućoj UN-ovoj misiji promatranja u Ukrajini “vrlo hipotetske” te da bi svako planiranje zahtijevalo mandat, iako je, kako je rekao, “to pitanje sve češće na stolu”.

 

 

Diplomati navode da bi Evropa mogla odigrati ulogu u jačanju snaga u susjednim zemljama poput Rumunije, moguće kroz dodatno osnaživanje postojećih NATO-ovih snaga pojačane prednje prisutnosti (Enhanced Forward Presence) u istočnoj Evropi.

 

 

Nova ideja – širenje odbrambenog ugovora NATO-a na Ukrajinu
Italijanska premijerka Giorgia Meloni predložila je da, iako članstvo u NATO-u trenutačno nije opcija za Ukrajinu, uvjeti NATO-ova međusobnog odbrambenog ugovora budu prošireni tako da garantuju pomoć Ukrajini u slučaju napada. Američki izaslanik Witkoff rekao je da je to prijedlog o kojem se može razgovarati.

 

 

Treći evropski diplomat izjavio je da bi takav potez predstavljao “najveće moguće sigurnosno jamstvo koje možete pružiti, a pritom po nižoj cijeni” od slanja snaga u samu Ukrajinu.

 

 

Pogledajte video:

 

 

 

(Raport)

EU odustaje od slanja snaga u Ukrajinu. Pojavila se nova ideja