Emir Kremić: Kako smo pobijedili segregaciju i izborili se da popis bude objavljen u julu

Mi nismo mogli dopustiti da postoje dvije metodologije za obradu podataka, da jedna metodologija se primjenjuje na 3,3 miliona, a druga metodologija na 121 hiljadu pa na 196 hiljada, jer od strane entitetskog Zavoda za statistiku RS-a nikad nisu dolazili kontinuirani koinzistentni zahtjevi metodološki, uvijek je bilo sad možemo ovako – sad možemo onako, pa mi nismo na pijaci, mi smo statističke institucije.

U ekskluzivnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije Emir Kremić je na konstataciju urednice o tome kako su mediji pisali da on treba biti primjer svima onima koji obnašaju javne funkcije u BiH kratko kazao:

„Nisam to čitao, nemam puno vremena posljednjih dana da pratim medije, bavio sam se popisom.“

Na pitanje urednice Prašović Gadžo da li je definitvno da će sada popis stanovništva biti objavljen ili se još uvijek može dogoditi nešto što može osporiti odluku o popisu koju je donio direktor Zavoda za statistiku BiH Velimir Jukić, Emir Kremić je kazao:

„Za vaš intervju ekskluzivna vijest, upravo danas se distribuira Službeni glasnik BiH u kome je objavljena metodologija koju je propisao direktor Zavoda za statistiku BiH Velimir Jukić u skladu sa zakonom tako da ćeBosna i Hercegovina prvi put nakon više od dvadeset godina imati zvaničnu statistiku BiH i 01. jula znat ćemo zvaničan broj stanovništva i domaćinstava u BiH. Mi svaki dan imamo izvještaj iz centralnog mjesta gdje se vrši obrada u Istočnom Sarajevu, sve tri institucije aktivno rade. Radimo i vikendima i mi smo zaista odlučni da se ovaj popis završi do 01. jula, da se ispoštuje kompletna zakonska procedura i ne smijemo zaboraviti da ni direktor Jukić ni ja nismo kreirali ovu situaciju, da smo mi došli prije 4,5 mjeseci i da smo nas dvojica relativno novi u odnosu na direktoricu Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske. Zadovoljan sam time da smo u vrlo kratkom periodu uspjeli sve sagledati i adekvatno u skladu sa zakonom djelovati, iako je bilo jako mnogo turbulentnih sjednica i perioda posljednjih nekoliko mjeseci.“

Koliko ga je motiviralo to što nije bio od početka procesa da BiH dobije popis stanovništva na koji je između ostalog potrošeno preko 50 miliona KM i zašto se čekalo toliko dugo, bila je također jedna od tema u emisiji Interview20:

„Približno 50 miliona KM s tim što smo dobili i pomoć u vrijednosti od 7,5 miliona eura od evropske delegacije. Vjerujte da ne mogu dati odgovor, ni meni nije jasno zašto smo čekali toliko, s obzirom kada sam sve pogledao, da je sve bilo čisto, da je zakon bio jasan, da jednostavno nisam mogao da razumijem zašto se ovo čekalo, zbog čega su se statističke institucije dovele u ovako kratak period i iskreno žao mi je sada ljudi koji tu rade u ovim statističkim institucijama, jer trenutno sada ispaštaju grešku bivšeg menadžmenta.“

Na direktno pitanje urednice Prašović Gadžo kako smo od statistike stigli do politike, direktor Zavoda za statistiku FBiH Emir Kremić je rekao:

„To je pitanje za političara, ali sigurno ono što ću reći jeste da je Federalni zavod za statistiku u toku ovog perioda od kada sam na čelu ove institucije smo nastojali da budemo van politike što se može i vidjeti. Jednostavno, nastojali smo da poštujemo princip zakonitosti i u tome smo instistirali kompletno ovo vrijeme, tako da sigurno i odgovorno tvrdim da Federalni zavod za statistiku ni u jednom trenutku nije nastojao da politizira bilo kakvu odluku direktora koju će donijeti ili da politizira metodologiju, zna se koje to radio. Naravno da Zavod za statistiku treba da budu stručne i neovisne institucije i trebaju da rade u skladu sa međunarodnim standardima, a ni u kom slučaju da politiziraju, naravno imaju odluke vlade Republike Srpske što samim tim upućuje na politiziranje metodologije, jer ne mogu politički subjekti donositi stručnu i naučnu metodologiju na kom principu će se vršiti obrada podataka i onda kažu daj da se dogovorimo, ne razumijem šta znači kad kažu da se dogovorimo, imamo zakon, a o apsolutnim vrijednostima nema dogovaranja, to su činjenice oko kojih se ne dogovara.“

U emisiji Interview20 Emir Kremić je prokomentirao i pisanje medija koji su rekli da je on osoba koja je spasila popis stanovništva u BiH:

„Ja i dalje smatram da se ne možemo dogovarati ako ima zakon, znači imaju ljudi koji su izabrani od građana ove zemlje, koji sjede u institucijama koje donose zakon, institucijama koje potvrđuju zakon, dakle imamo izvršnu, imamo zakonodavnu vlast i ako su ljudi u zakanodavnoj vlasti donijeli ovaj zakon pa ne mogu onda oni od nas tražiti da se dogovorimo ili dogovore o retroaktivnoj primjeni prava ili o nekoj retroaktivnoj izmjeni zakona pa sad ćemo to primjenjivati, a želimo da idemo prema Evropskoj uniji. Mislim da je ovo bitno za građane Bosne i Hercegovine, mnogo više nego samo za institucije BiH.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo da li je ovo jedna od najvažnijih odluka s obzirom da imamo dvije koje su nastale pod međunarodnom zajednicom, Obavještajnu službu i zajedničke oružane snage, a sada i popis stanovništa koji radimo bez međunarodne zajednice, Emir Kremić je kazao:

„Vi ste tu napravili jednu odličnu analogiju i tačno da od Dejtona, od ‘96 godine pa do danas možemo reći da imamo tri po meni najbitnije odluke. Prva je kao što ste rekli uspostavljanje Obavještajne službe na nivou BiH, uspostavljena je jedinstvena vojska na nivou države BiH i sada imamo popis koji za razliku od prethodne dvije odluke je zaista donesen sam bez međunarodne zajednice bez uloge Visokog predstavnika. Mislim da smo danas pokazali kako BiH zrelost i da smo zaista pokazali zrelost i da je objektivno opravdano podnošenje aplikacije za članstvo prema Evropskoj uniji. Pokazali smo da institucije BiH rade, pokazali smo da rade u skladu sa zakonom i da rukovodioci mogu donositi bez uticaja bilo kakvih političkih subjekata nezavisno i stručno odluke u skladu sa zakonima BiH i po meni ovim smo zaista pokazali jednu zrelost i sada ćemo imati i rezultate na osnovu kojih ćemo moći da popunimo i upitnik koji svi građani želno očekuju, jer svi želimo da krenemo naprijed. Kada smo krenuli u popis svi građani su se odazvali, prema preeliminarnim rezultatima mi smo imali približno 3,7 miliona ljudi koji su pokazali svoju volju prema putu ka Evropskoj uniji, jer je popis jedan od primarnih uslova BiH ka daljem napretku Evropskoj uniji.“

Direktor Federalnog zavoda za statistiku govorio je o tome kako je sporno bilo pitanje broj 40 iz popisnice stalnih stanovnika u BiH, odnosno da je 121.281 popisanih stanovnika dovedeno u pitanje:

„To je tačno, prethodile su burne, iscrpljujuće i turbulentne sjednice. U pitanju je bilo mjesto rada i školovanja i željeli su da se to pitanje posmatra parcijalno, u prevodu to znači da susjedne zemlje Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru uzimamo u razmatranje, a sve druge zemlje ne uzimamo u razmatranje i onda bi značilo da ljudi koji rade i školuju se u susjednim zemljama su rezidenti Bosne i Hercegovine, a oni koji nisu u susjednim zemljama nisu rezidenti, odnosno neće biti smatrani stalnim stanovnicima BiH.“

Diskriminirajuće je pitanje rezidentnog tj. stalnog stanovništva BiH posmatrati parcijalno

Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo da li je lično doživio to kao diskiminaciju Bošnjaka koji su protjerani u toku rata iz BiH i danas se nalaze po Švedskoj, Danskoj, Finskoj , Njemačkoj i drugim zemljama, Kremić je otvoreno kazao:

„Ja to prevashodno gledam striktno statistički, cilj statistike nije da se bavi ni jednim ni drugim, bavili smo se metodologijom, svaka popisnica za nas je bitna bez obzira o kome se radi, mi ne znamo o kojem se broju Bošnjaka, Srba ili Hrvata radi i ne možemo znati dok ne budu zvanični rezultati, svi ti podaci su kriptovani i oni će kada se bude znao konačan broj rezidentnog stanovništva znati. Stav Zavoda za statistiku je bio da se to pitanje ne može parcijalno posmatrati jer to je na jedan način diskriminirajuće. To me podsjeća na vrijeme Rose Parks o segregaciji i mi ne možemo reći hoćemo ove ili one zemlje, možemo to pitanje posmatrati u cijelosti, a nikako parcijalno jer bi to bio uvod da svako naredno pitanje mi gledamo parcijalno, iz tog razloga to je bilo nedopustivo za Federalni zavod za statistiku, a i suprotno odredbama zakona, a i suprotno preporukama međunarodnog monitoring IMO tima, a BiH kao potpisnica između Vijeća ministara i Vijeća Evrope iz 2002. godine se obavezala na poštivanje svih preporuka na svome putu prema Evropskoj uniji i iz tog razloga smo mi bili obavezni da poštujemo sve međunarodne preporuke i današnja metodologija koja je usvojena i koja je potpisana od strane direktora Agencije za statistiku BiH potpisana u skladu sa zakonom i u skladu sa međunarodnom praksom na isti način koji se ta metodologija primjenjuje u bilo kojoj zemlji članice Evropske unije. Na sjednici se našao i prijedlog da se vrši i prepravljaju podaci, Velimir Jukić je predložio tri stvari, radilo se o etničkoj, jezičkoj i vjerskoj, naravno mi smo se tu usprotivili jer niko nema pravo da bilo šta mijenja na popisnici, svako ima pravo na svoje samoopredjeljenje, pravo na mišljenje i izjašnjavanje, ima pravo na stanovanje, to su sve odrednice zagarantovane Poveljom Ujedinjenih nacija i konvencijama Međunarodne zajednice i konvencijama Evropske unije. Pojedini su tražili da Vijeće ministara reaguje i da poništi ovu odluku koju je donio direktor Agencije za statistiku BiH.“

O tome kako je Predstavnički dom BiH odnosno kako su Parlamentarci rekli da su obavezali Vijeće ministara da u roku od 10 dana da informaciju o odluci koju je donio Velimir Jukić, bila je također jedna od tema emisije Interview20:

„U svakom slučaju Vijeće ministara treba da da informaciju, ali Vijeće ministara ne može promijeniti i ne može donositi odluke koje su zakonom propisane i koje su date kroz ovlasti Agenciji za statistiku BiH jer bi se time prekrišio Zakon o upravi BiH, Zakon o ministarstvima, Zakon o statistici BiH, Zakon o popisu i znamo koje su nadležnosti Vijeća ministara, ono može tražiti informaciju.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo da li je bio svjestan kolika je težina onoga kada se pobunio protiv takve parcijalne podjele dijela stanovništva BiH, Emir Kremić je otvoreno rekao:

„Mi nismo mogli dopustiti da postoje dvije metodologije za obradu podataka, da jedna metodologija se primjenjuje na 3,3 miliona, a druga metodologija na 121 hiljadu pa na 196 hiljada, jer od strane entitetskog Zavoda za statistiku RS-a nikad nisu dolazili kontinuirani koinzistentni zahtjevi metodološki, uvijek je bilo sad možemo ovako – sad možemo onako, pa mi nismo na pijaci, mi smo statističke institucije, statističke metode se znaju i naravno da smo bili svjesni i iz tog raloga smo insistirali upravo na zakonitosti, niko od nas nema mandat da se dogovara i pregovara, to me strašno ljuti kada čujem u medijima, oko apsolutnih vrijednosti nema kompromisa, onda nije trebalo raditi sve ovo. Nije se radio popis zbog kompromisa nego da bi BiH ispunila jedan od zahtjeva za ulazak u Evropsku uniju, da bi znali koliko je naših ljudi obrazovano sa visokom, sa višom, sa srednjom spremom, koliko ljudi ima doktorate, koliko ljudi ima magistrate, kako ekonomski stojimo, na čemu treba da poradimo da uradimo kratkoročne i dugoročne strategije za bolji napredak BiH.“

Emir Kremić odgvorio je na pitanje urednice emisije Interview20 ko je vlasnik popisanog materijala, da li su entitetske agencije ili je državna agencija za statistiku, s obirom na reakcije koje su došle iz Republike Srpske i njihovog Zavoda:

„Agencija za statistiku BiH je sprovodila popis uz učešće entitetskih zavoda. Agencija za statistiku BiH je vlasnik svih podataka, ona je nosioc ovog popisa, jer ovo nije popis entiteta, ovo je popis BiH.“

Da li se može dogoditi, da zbog političkih tenzija koje se dižu i koje dolaze iz Republike Srpske da Republički zavod za statistiku kaže da ne daju sad taj popisni materijal, Kremić je rekao:

„Iskreno, ne znam na koji način to mogu da kažu, jer je to sve u vlasništvu Zavoda za statistiku BiH. Zakonom je određeno da se materijal fizički nalazi u Istočnom Sarajevu, ali je za njega nadležna Agencija za statistiku BiH i on se osigurava od nadležnih tijela BiH.“