DVIJE NEISTINE I JEDNA NEUTEMELJENA TVRDNJA CHRISTIANA SCHMIDTA

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije prisustvovao inauguraciji novog saziva Predsjedništva BiH, ali je dan kasnije, 17.11.2022. godine, uputio čestitku novoizabranim članovima Predsjedništva BiH i “poželio im sreću u zajedničkom radu za boljitak svih građana BiH”.

 

 

Konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva BiH održana je 16.11.2022. godine, a na njoj su svečanu zakletvu položili, preuzeli dužnost te održali govore članovi ovog tijela izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u mandatnom periodu 2022 – 2026. godina: Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić.

 

 

Kako je povodom Schmidtove čestitke navedeno na zvaničnoj stranici Ureda visokog predstavnika (OHR), visoki predstavnik je “naglasio značaj brzoga formiranja vlasti i provedbe prioritetnih reformi kako bi BiH ostvarila status kandidata za članstvo u EU u decembru te postigla napredak u euroatlantskim integracijama”.

 

 

U samoj čestitki je, pored ostalog, Schmidt podsjetio da bi u decembru ove godine Evropska unija mogla donijeti odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine te pozvao Predsjedništvo BiH “da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status”.

 

 

Europska budućnost Bosne i Hercegovine je neosporna i predstavlja najvažniji strateški vanjskopolitički prioritet. Do decembra ove godine, Europska Unija bi mogla donijeti ključnu odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje Predsjedništva Bosne i Hercegovine da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u Europskoj Uniji ima najveći značaj. Pozivam vas da, zajedno sa svima onima koji imaju političku odgovornost, fokusirate napore na postizanje rezultata u cilju izgradnje temelja za integraciju u EU. Pripremiti zemlju za europsku budućnost historijska je zadaća – ocijenio je visoki predstavnik.

 

 

U svjetlu tvrdnje Christiana Schmidta da Predsjedništvo BiH treba da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u Evropskoj uniji, Istinomjer podsjeća da je polovinom 2022. godine Evropsko vijeće donijelo zaključak da je spremno dati Bosni i Hercegovini kandidatski status za članstvo EU, ali tek nakon što Evropska komisija (EK) napravi izvještaj o implementaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja ove institucije o zahtjevu BiH za članstvom u EU.

 

 

U vezi s tim, Evropska komisija je 12.10.2022. godine objavila Paket proširenja za 2022. godinu u okviru kojeg su ocijenjene reforme na Zapadnom Balkanu i Turskoj te preporučen kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

 

 

Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini – navedeno je iz EK-a.

 

 

Da je preporuka Evropske komisije da Evropsko vijeće u decembru ove godine potvrdi kandidatski status Bosni i Hercegovini data bez dodatnih uslova, prilikom predaje navedenog izvještaja i preporuke o dodjeli kandidatskog statusa BiH predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji potvrdio je šef Delegacije EU u BiH Johan Sattler.

 

 

U tom smislu, u svom obraćanju nakon sastanka s Tegeltijom ambasador Sattler izjavio je sljedeće:

 

 

Prvi dokument je da se BiH dodijeli status kandidata i to bez dodatnih uslova. Drugi izvještaj tiče se napretka BiH u protekloj godini. Danas u Briselu, 27 komesara se složilo da je ovo trenutak da BiH krene naprijed na svom putu ka EU. Ovo je važna poruka i važan dan za BiH i želim čestitati svim građanima Bosne i Hercegovine koji su zaslužili ovo.

 

 

Dodajući da je preporuka jednoglasno usvojena u Briselu, Sattler je podsjetio i da u budućnosti postoje određena očekivanja od nadležnih institucija u BiH kad je njen put ka Evropskoj uniji u pitanju, a koja se odnose na nastavak ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK o članstvu BiH u EU.

 

 

Šef Delegacije EU u BiH naveo je i razloge zbog kojih se Evropska komisija odlučila da u ovom momentu da preporuku Evropskom vijeću da se BiH bez dodatnog uslovljavanja dodijeli kandidatski status.

 

 

Tri su razloga za davanje ove preporuke, prvi je napredak koji je napravljen u ukupnom periodu od tri godine, postoje stavke i problemi koji su dogovoreni. Drugi vrlo bitan razlog su okolnosti u kojima se nalazimo, ovdje govorim o geopolitičkim okolnostima. Treći razlog je što preporuka predstavlja svojevrsni zadatak za lokalne vlasti, one koji odlaze, ali i one koji dolaze – kazao je 12. oktobra Sattler.

 

 

U svjetlu očekivanja koje je spomenuo Sattler, a o čemu je Istinomjer već pisao, u preporuci se navodi da Bosna i Hercegovina, ukoliko želi da napreduje na eurointegracijskom putu, mora prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, usvojiti zakon o sudovima BiH, usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa te preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

 

 

Potrebno je i odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila, osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.

 

 

Na kraju, pred Bosnu i Hercegovinu postavljen je i zadatak da se garantuju slobode izražavanja i medija i zaštita novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te da se osiguraju rezultati u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

 

 

S obzirom na činjenicu da je Evropska komisija preporučila Evropskom vijeću da u decembru ove godine bez dodatnih uslovljavanja Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, tvrdnje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o potrebi prioritetnih reformi kako bi BiH ostvarila status kandidata za članstvo u EU u decembru, te u tom smislu i poziv Predsjedništvu BiH da ispuni preostale važne prioritete neophodne da BiH dobije kandidatski status, Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.

 

 

BiH nije prva u Evropi po udjelu šumskog zemljišta

 

 

Tokom gostovanja na FACE TV-u 10. juna 2022. godine, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt iznio je neistinitu tvrdnju o udjelu šumskog zemljišta u BiH.

 

 

Naime, Schmidt je ustvrdio da je BiH, kada je riječ o pokrivenosti šumom, statistički prva zemlja u Evropi.

 

 

Mi znamo, Bosna i Hercegovina je zemlja u Evropi koja ima najveći udio šumskog zemljišta uopće. Statistički dokazano – kazao je.

 

 

Međutim, suprotno Schmidtovoj tvrdnji, posljednji podaci Svjetske banke iz 2020. godine ukazuju da je BiH, među državama evropskog kontinenta, tek deseta po udjelu šumskog zemljišta u odnosu na ukupnu površinu. Prema statistici ove institucije, 42,7% površine BiH pokriveno je šumom.

 

 

Zemlja s najvećim udjelom šumskog zemljišta je Finska (73,7%), a prati je Švedska (68,7%). Treće mjesto dijele dvije zemlje iz regiona, Crna Gora i Slovenija, u kojima šume zauzimaju 61,5% ukupne površine.

 

 

Budući da više statističkih izvora pokazuje da se nekoliko evropskih zemalja nalazi ispred BiH kada je riječ o pokrivenosti šumom, Istinomjer tvrdnju Christiana Schmidta da BiH ima najveći udio šumskog zemljišta u Evropi ocjenjuje neistinitom.

 

 

Visoki predstavnik Banjaluku nazvao glavnim gradom Republike Srpske

 

 

Visoki predstavnik Christian Schmidt sastao se 26.5.2022. godine u Banjaluci s gradonačelnikom tog grada Draškom Stanivukvićem. Kako je nakon sastanka navedeno na zvaničnoj stranici OHR-a, Schmidt je izjavio da je ohrabrujuće vidjeti mlađe generacije kako ulaze u političku arenu i preuzimaju odgovornost za svoju budućnost.

 

 

Međutim, ono što je privuklo pažnju Istinomjera je tvrdnja visokog predstavnika koji je, obraćajući se gradonačelniku Stanivukoviću, izjavio da je Banjaluka glavni grad Republike Srpske:

 

 

Dovodeći me u Banja Luku i dajući mi mogućnost da se osvrnem na razvoj ovog značajnog grada u Bosni i Hercegovini kao glavnog grada Republike Srpske…
Podsjećamo, Ustav Bosne i Hercegovine u članu I, Bosna i Hercegovina, u stavu (5), kaže da je “glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo”, dok je Sarajevo, također, u skladu s članom 9. Ustava Republike Srpske, glavni grad i tog entiteta, piše N1.

 

 

Ovim Istinomjer tvrdnju visokog predstavnika Christiana Schmidta da je Banjaluka glavni grad Republike Srpske ocjenjuje neistinitom.

 

(N1)

DVIJE NEISTINE I JEDNA NEUTEMELJENA TVRDNJA CHRISTIANA SCHMIDTA

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-