Ujeku epidemije, svako od nas je bar jednom, nakon što se zakašljao, pomislio “da nije korona?” i požurio da provjeri temperaturu.
Povišena temperatura, nagla pojava kašlja, bolovi u grudima, iskašljavanje i otežano disanje tipični su znaci infekcije koronavirusom, ali i upale pluća.
Međutim, kod određenog broja pacijenata ovi simptomi mogu da izostanu, iako su pluća zahvaćena infekcijom, upozoravaju stručnjaci.
Teška klinička slika
Kovid-19 je respiratorno oboljenje koje napada disajne organe, a riziku da izazove upalu pluća izloženije su starije osobe, osobe oslabljenog imuniteta, kao i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja, astme, karcinoma ili dijabetesa.Ovaj virus može da izazove različite tegobe u disanju. Simptomi variraju od blagih do teških smetnji pri disanju, poručuje za “24sedam” pulmolog dr Tatjana Radosavljević.
Ona je objasnila da se virus, kako bolest napreduje sve više „silazi“ u disajne sisteme.
Zato, kako ističe, treba obratiti pažnju na sljedeće simptome:
– Prvi i opšti simptomi upale pluća su povišena temperatura, osjećaj nedostatka vazduha i kratak dah, bol u grudima ili leđima, ubrzano disanje i lupanje srca. Ponekad je ovo stanje praćeno i suvim kašljem i iskašljavanjem. Kada je u pitanju pneumonija koju izaziva kovid-19, rendgentski snimak pokazuje obostranu upalu pluća i najčesće se uočavaju “senke” ili “mrlje” po plućima, a najteža slika su “bijela pluća” – poručuje ona.
Asimptomatska pneumonija
Ipak, dr Radosavljević poručuje da navedeni simptomi u pojedinim slučajevima mogu i da izostanu. Tada je riječ, kako ističe, o asimptomatskim upalama pluća.
– Pojedini simptomi ponekad mogu da izostanu, pa pacijenti i ne znaju da imaju pneumoniju i da moraju hitno da se obrate ljekaru. Zato savjetujem, da, na prve simptome koronavirusa, uz testiranje, provjerite i rad pluća. Jedan od simptoma koji rijetko izostaje je lupanje srca, što je svakako znak da treba uraditi snimak pluća. Ukoliko on bude bez projena, a kiseonik vam je niži od 95 odsto, to je indikacija za bolničko liječenje, pa se u tom slučaju radi i skener pluća – poručuje ona i dodaje da u teškim slučajevima je neophodna terapija kiseonikom, a u najtežim slučajevima i priključivanje na respirator.
– Pacijenti sa lakšom kliničkom slikom ne zahtevaju mehaničku ventilaciju, dok se onima sa težom kliničkom slikom daje kiseonik preko običnih kiseoničkih maski. Ako taj kiseonik nije dovoljan za razmenu gasova u krvi, onda se primenjuje jedan od oblika mehaničke ventilacije. Tek, najteži pacijenti uključuju se na respirator – objašnjava ona i zaključuje:
– Korona je virus koji “voli” pluća, odnosno ima sklonost da zahvata ove organe i najčešće prolazi kroz njih – navela je Radosavljevićeva.
(Alo.rs)