Čelnik bosanskih Srba i bjegunac od bh. pravosuđa Milorad Dodik, za kojim je izdat nalog za hapšenje, uvjeren je da neće završiti u zatvoru jer pretpostavlja da će se sadašnja kriza u Bosni i Hercegovini riješiti nekom vrstom političkog dogovora.
Najavio je da će, čak i ako bude pravosnažno osuđen, nastaviti svoju političku karijeru.
Ima plan i u slučaju osuđujuće presude
U intervjuu za banjalučki list “Glas Srpske” Dodik je priznao da mu se situacija čini “neizvjesnom”, ali tvrdi da ima razrađen plan šta će učiniti ako sud potvrdi presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
“Čak i da mi zabrane kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, neko drugi će biti kandidat ispred vladajuće koalicije i pobijedit će. A onda ću ja biti premijer. Ne mogu mi zabraniti da budem premijer, a to im je opasnije nego da budem predsjednik”, izjavio je Dodik.
Zabrana funkcija ga ne zabrinjava
Međutim, Dodik je pritom ignorisao činjenicu da zabrana političkog djelovanja, prema zakonu, znači i automatsku zabranu obavljanja bilo koje dužnosti koja se finansira iz budžeta, uključujući i funkciju entitetskog premijera.
U tom slučaju, Dodik ne bi mogao biti čak ni direktor neke entitetske agencije.
Priznao poraz u pokušaju blokade institucija
Dodik je priznao i da nije uspio u pokušaju da, nakon presude, blokira rad državnih institucija tako što bi svi Srbi koji u njima rade dali otkaze.
“Istina je da sam očekivao da će biti drugačije. To je porazno. Ima Srba koji su spremni raditi za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, a protiv Republike Srpske”, izjavio je razočarano Dodik. Ponovo je zaprijetio krivičnim progonom Srbima koji mu nisu lojalni, najavivši osnivanje posebnog tužilaštva u RS za takve slučajeve.
Ponuda Trumpu: Nalazište litija
Dodik je iskazao nezadovoljstvo i prema Evropskoj uniji, posebno prema visokoj predstavnici za vanjske poslove i sigurnost Kaji Kallas, koja je tokom posjete BiH jasno označila političke lidere bosanskih Srba kao odgovorne za trenutnu krizu u zemlji.
On tvrdi da Kallas, kao i drugi lideri EU, ne razumiju šta se zapravo dešava u BiH, za razliku od političara iz stranaka ekstremne desnice u nekim evropskim državama.
Dodik vjeruje da će uskoro imati priliku uspostaviti bolje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, konkretno s administracijom Donalda Trumpa. Pretpostavlja da će tada doći i do smanjenja međunarodnog pritiska na Republiku Srpsku. Potvrdio je da je spreman Trumpu ponuditi upravljanje nalazištem litija otkrivenim na teritoriji RS.
Arbitražni sporovi i zahtjevi za odštetu
Komentarišući arbitražne sporove vrijedne više od milijardu eura, koji su nastali zbog poteza vlasti RS, Dodik je izjavio da Banja Luka ne bježi od svojih obaveza, ali da traži da prvo reagira država, pa tek onda da entitet izmiruje dugove.
HEP traži 100 miliona eura odštete
Spomenuo je i zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP) prema vlastima RS za isplatu oko 100 miliona eura odštete zbog neisporučene struje iz termoelektrane u Gacku, čiju su izgradnju u bivšoj SFRJ zajednički finansirali Hrvatska i BiH.
“Hrvate tu nešto zanima, oni prijete. Ali imamo priliku i za protunapad, što se tiče hidroelektrane Plat. A to se gradilo u komunizmu, kad smo svi bili jedna država. U ratu je puštena voda iz akumulacije kod Trebinja za Plat, a struje nismo dobili. Tek na kraju rata nešto je dogovoreno. I tu smo mi oštećena strana. I sad im nudimo kompenzaciju za tu priču s rudnikom i termoelektranom Gacko, ali oni u Zagrebu nemaju snage za to”, zaključio je Dodik.
(SB)