Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Crne Gore održana je 23. septembra, nepunih mjesec nakon parlamentarnih izbora u zemlji.
Prema Ustavu, Predsjednik Crne Gore dužan je da predloži mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine. Predsjednik Đukanović učinio je to u roku od 15 dana, kada je 8. oktobra Skupštini uputio prijedlog da Zdravko Krivokapić bude mandatar za sastav nove Vlade.
Prema članu 92 Ustava Crne Gore, Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada Predsjednik prvi put predloži mandatara.
Rok od 90 dana isteći će 6. januara. A, ukoliko mandatar Zdravko Krivokapić u međuvremenu ne iznese u Skupštini svoj program i predloži sastav Vlade, o čemu Skupština odlučuje istovremeno, Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana od raspuštanja Skupštine, a to bi bio 7. januar.
Podsjetimo, mandatar Zdravko Krivokapić je nakon konsultacija kod predsjednika Mila Đukanovića, kazao da će do 8. novembra ponuditi predlog za novu Vladu.
“Vrlo brzo ćemo uputiti Skupštini predlog nove Vlade. Imamo još jednu obavezu, a to je da sagledamo integralno sistem čitave uprave i do 8. novembra dogovorimo sastav Vlade”, kazao je tada Krivokapić.
On je nakon toga uputio pozive svim strankama nacionalnih manjina da učestvuju u formiranju vlade, ali su Bošnjačka stranka i albanska koalicija “Jednoglasno” odbile da participiraju u novoj vlasti.
Nakon toga Krivokapić je u izjavi za TV Prva kazao da će nova vlada biti formirana do 10. ili 11. novembra.
“Nemamo mnogo vremena i trebalo bi da do 10. ili 11. dobijemo novu vladu kako bismo se uhvatili u koštac sa mnogim problemima”, rekao je Krivokapić i istakao da će na ključnim mjestima u vladi biti eksperti, ali i pojedini politčari.
Zatim, 15. oktobra lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović izjavio je da je njegova prognoza da će u narednih mjesec dana, “bez robovanja datumima”, biti formirana “prva demokratska vlada otkad postoji višestranačje u Crnoj Gori”.
Da li će Vlada Crne Gore biti formirana 8, 10, 11. ili 15. novembra, te hoće li biti formirana u novembru nije izvjesno, ali je sasvim jasno da ukoliko ne bude formirana do Božića, prema Ustavu, 7. januara predsjednik Crne Gore Milo Đukanović može raspisati nove parlamentarne izbore, koji bi se vjerovatno održali u proljeće 2021. godine.
Nakon navoda u medijima da je mandatar Krivokapić saopštio da u novoj Vladi nema mjesta za Andriju Mandića, Milana Kneževića i Nebojšu Medojevića, turbulencije na političkoj sceni u Crnoj Gori, sa novom većinom na njoj, ne prestaju. Posljednjih dana sve su češća sukobljavanja između lidera DF-a i mandatara, a ako je suditi po izjavama stvari ne idu u dobrom smjeru.
Mandatar je na Tviteru napisao da se nijedna stranka pobjedničke koalicije ne isključuje iz procesa formiranja Vlade, ali da insistiranje na pojedincima iz tih koalicija nije interes građana ni države.
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, kazao je da je do sada trebalo da bude formirana Vlada, po jednostavnom principu da svakome pripadne ono što je osvojio i da svako na ta mjesta postavi svoga, koji će odgovarati za politiku koja treba da se realizuje. Dodao je i da novu vladu treba da konstituišu oni ljudi koji su dominantno doprinijeli smjeni režima.
Takođe, u jednom od reagovanja na tekst o navodnoj izjavi Krivokapića, Andrija Mandić je saopštio da “DF, kao neko ko je Krivokapića postavio na mjesto nosioca liste koalicije Za budućnost Crne Gore, neće dozvoliti da, tajkuni uzmu volju naroda”.
I lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, iznošenjem određenih stavova, ali i optužbi po pitanju formiranja vlade, ukazuje na neslaganja u novoj većini. Prije samo nekoliko dana iznio je tvrdnju da je bio prisutan kada je sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske Gojko Perović u telefonskom razgovoru sa jednim od lidera Demokratskog fronta Andrijom Mandićem postavio uslov da tri predstavnika crkve budu na listi “Za budućnost Crne Gore”, kako bi MCP podržala tu izbornu listu.
On je tada kazao i da je “Perović čak i zaprijetio povlačenjem Zdravka Krivokapića sa liste, ako DF na nju ne uvrsti još tri osobe bliske crkvi”.
Predsjednik SNP-a Vladimir Joković, nakon objavljivanja nacrta raspodjele funkcija u pojedinim medijima, kazao je da je neprihvatljiv ukoliko je autentičan i dodao da je u srijedu uputio pismo mandataru, u kojem zahtijeva da se za raspodjelu resora pregovara sa SNP-om, shodno snazi koje poslanički klub ima u parlamentu.
Najsvježija izjava koja nam daje za pravo da sumnjamo u to da pregovori idu željenim tokom, objava je Marine Jočić bivše poslanice Demokratskog fronta koja je putem Fejsbuk profila upitala mandatara Krivokapića da li ima kakvu obavezu prema Andriji Mandiću koji ga je kao lider najjače opozicione strukture postavio na prvo mjesto na izbornoj listi, a sam otišao na posljednje, kao i prema Milutinu Đukanoviću, Budimiru Aleksiću i njoj koji su, kako je rekla, svojevoljno otišli na dno izborne liste kako bi napravili koaliciju koja je “u velikoj mjeri obećavala pobjedu nad Milom Đukanovićem”.
”Nisu Krivokapića tajkuni postavljali na ovo mjesto ni bilo koja ambasada, pa nema obavezu da bilo koga od njih sluša osim svoga naroda i onih koji su ga podigli do ovih visina koje su nezamislive za vecinu ljudi njegovih političkih sposobnosti “, poručila je Jočić na svom Fejsbuk profilu.
Očigledno je da nezadovoljstva ne fali u novoj parlamentarnoj većini, te da svi zahtijevaju da budu ispoštovani shodno snazi u parlamentu. Funkcioneri ili pojedine partije ne žele da odustanu od pozicija koje su “zacrtali”, što su potvrdili u mnogim izjavama. Političkih partija u novoj većini je mnogo, a svakom resoru potreban je samo jedan vođa. Da li će uspjeti da pronađu rješenje i u predviđenom roku formiraju vladu, ostaje da vidimo.
U suprotnom, Crnu Goru očekuju novi izbori u novoj 2021. godini.
(SB)