“Afganistanski scenarij kroz urušavanje Bosne i Hercegovine” – to je ono što bi se, prema tvrdnjama pojedinih analitičara, moglo dogoditi zbog odsustva reakcije Zapada u BiH. Može li Escobar spriječiti takav scenarij?
Konstatirajući da Ustav BiH nije promijenjen u skladu s provedenim reformama, rekao je da „reforma ne može biti iznad Ustava“. „BiH nema pravo na odbranu i formiranje odbrambenih struktura, nema pravo na fiskalni sistem, nema pravo na sud i nema pravo na obavještajnu službu. U Ustavu piše da to pripada entitetima i mi ćemo to vratiti“, kaže Dodik.
„Neizbježne sankcije” još niko ne spominje
Dodik je, doista, govorio i o Oružanim snagama BiH „smanjenog kapaciteta” kako one ne bi postale „dominantno muslimanske“. Za analitičare je to Dodikov pokušaj „izvlačenja“ iz neugodne situacije u koju je sam sebe doveo. Novinar Hine (Hrvatske izvještajne novinska agencije) Ranko Mavrak kaže da bi Dodik mogao platiti podjednaku cijenu, bilo da istraje u svojim namjerama, ili da od njih odustane.
„Istraje li, sankcije su nezbježne, jer je sve drugo katastrofa, ponavljanje afganistanskog scenarija kroz urušavanje BiH kao države uz puko promatranje Zapada. Odustane li, ispast će politička kukavica kojoj je najvažnija sopstvena koža“, kaže Mavrak za DW. On vjeruje da bi u narednim danima moglo biti još Dodikovih prijedloga poput „polukompromisa“ kojim se predlaže smanjenje umjesto ukidanja OS BiH. „A sve radi razvlačenja krize koliko god je to nužno da bi dobio naredne izbore. I tu je ključ: Dodik može bez svega, samo ne može bez vlasti o kojoj je postao ovisnikom“, zaključuje Mavrak.
Glasan u Americi, miran pred Dodikom
Escobar, koji je uoči dolaska u Sarajevo primjetno oštrijim tonom govorio da Dodik jednostranim vraćanjem nadležnosti „štiti svoju moć i bogatstvo“, nije spominjao sankcije u obraćanju javnosti nakon susreta u Predsjedništvu BiH. Poslije odvojenih razgovora sa članovima Predsjedništva Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom, Escobar se susreo i sa predstavnicima ostalih nivoa vlasti u BiH i Federaciji BiH.
„Sjedinjene Američke Države (SAD) sa svojim partnerima neće dozvoliti i spriječit će bilo koju vrstu pokušaja unilateralnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i otimanja državnih nadležnosti. SAD sa svojim partnerima neće dozvoliti i spriječit će bilo koju vrstu potencijalnih sukoba i rata u BiH“, rekli su Escobarovi sagovornici, prenoseći riječi američkog izaslanika.
Američki trud u reformi odbrane uzaludan?
No, RS je već poduzela „unilateralne“ korake u procesu „vraćanja nadležnosti“ i poništavanju zakona visokih predstavnika. „Inzkov zakon“ o zabrani negiranja genocida poništen je na području ovog entiteta, usvojen je zakon o entitetskoj Agenciji za lijekove iako već postoji državna, a najavljeno je i jednostrano vraćanje nadležnosti u još pet oblasti, među kojima odbrane, u čiju su reformu upravo Amerikanci uložili velika finansijska i materijalno-tehnička sredstva.
Regionalni urednik BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) Srećko Latal vjeruje da je Escobarova posjeta BiH „očit pokazatelj“ intenziviranja američkih diplomatskih aktivnosti. Zbog „kolebljivosti“ oko OS BiH, Latal smatra da bi Dodik možda i mogao „zaustaviti svoj plan“, ali podsjeća da je sličnih situacija bilo i ranije.
Niko ne želi rat, ali je situacija ozbiljna
„Dodik i drugi političari u BiH u ovakvim situacijama malo popuste, pa zategnu – zavisno od intenziteta pritiska međunarodnih aktera. Još je rano za konačne zaključke i morat ćemo sačekati da Dodik i Escobar finaliziraju dogovore, a i ostali moraju iznijeti svoje stavove. Treba imati u vidu i da je za utorak (9.11.) ili srijedu (10.11.) najavljen susret članova Predsjedništva BiH sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom“, kaže Latal za DW. Erdoğan je, u međuvremenu, izjavio da „Turska neće dopustiti da se u BiH ponove patnje iz devedesetih godina“.
Mada su svi sudionici razgovora u Sarajevu saglasni u ocjeni da „neće biti rata u BiH“, Latal podsjeća da kriza još nije riješena i da je pitanja rata ili mira u ovoj zemlji „jako osjetljivo“. „Jasno je da građani BiH ne žele rat. Ne žele ga ni međunarodni zvaničnici, ali bojim se da lokalni zvaničnici i dalje ne shvataju u potpunosti ozbiljnost situacije prouzrokovane političkim ratom koji vode srpske, hrvatske i bošnjačke partije“, kaže Latal.
Nema podjele BiH mirnim putem
On nije potpuno uvjeren da je kriza zaustavljena posjetom Gabriela Escobara i misli da će biti potreban dodatni angažman, ne samo SAD-a nego i Evropske unije, kako bi se uklonila šteta pričinjena institucijama BiH. „To zavisi od spremnosti Amerike i Evrope da pomognu, ali i od toga hoće li Rusija, Kina i Turska prestati da koriste BiH i Balkan kao monetu za potkusurivanje regionalnih i globalnih odnosa. Nažalost, još nisam potpuno siguran da je put urušavanja BiH zaustavljen, ali sam siguran da se bilo koja opcija podjele BiH ne bi završila mirnim putem“, zaključuje Latal.
Kako adekvatnih reakcija na jednostrane poteze Milorada Dodika još nema „Rusija stabilno vodi“, kaže urednik portala Politički.ba Sead Numanović rezimirajući za DW posjetu Escobara BiH. „Milorad Dodik svim sredstvima nastoji provesti politički blitzkrieg i realizirati barem nešto od onoga što zagovara već 15 godina i na čemu sve intenzivnije radi. Korak po korak, sam crtajući i brišući ‘crvene linije’, on ide prema komadanju BiH, otcjepljenju entiteta RS i prisajedinjenju sa Srbijom. Zapad sve to prati u ‘nevjerici’, ometen vlastitim brigama i pričama Dodikovih lobista“, upozorava Numanović.
Opširnije na portalu DW.