Kineska vlada sprovodi svoje planove za aneksiju Tajvana u “mnogo bržem vremenskom roku” pod Xi Jinpingom, rekao je američki državni sekretar, ponavljajući upozorenja o globalnom ekonomskom poremećaju ako Tajvan bude preuzet.
Komentari Antonija Blinkena dolaze kada se kineska vladajuća Komunistička partija sastaje na kongresu koji traje dva puta u deceniji, najvažnijem sastanku njenog političkog ciklusa. U velikom govoru u nedjelju, Xi je jasno stavio do znanja da njegovi planovi za Tajvan ostaju srž njegovih planova za “podmlađivanje” Kine.
U razgovoru sa bivšom državnom sekretarkom Condoleezzom Rice na Univerzitetu Stanford u ponedjeljak, Blinken je rekao da su mir i stabilnost između Kine i Tajvana uspješno održavani decenijama, ali je Peking promijenio svoj pristup.
“Umjesto da se drži statusa quoa koji je uspostavljen na pozitivan način, Peking je donio fundamentalnu odluku da status kvo više nije prihvatljiv, a Peking je odlučan da nastavi ponovno ujedinjenje u mnogo bržem vremenskom roku”, rekao je Blinken.
„Ako miroljubivi načini ne rade, onda bi se koristila sredstva prinude, a možda ako sredstva prinude ne funkcionišu, onda bi možda bila prisilna sredstva za postizanje svog cilja. To je ono što duboko narušava status quo i stvara ogromne tenzije.”
Posljednjih godina KPK i njena vojska, Narodnooslobodilačka armija, intenzivirali su djela zastrašivanja i uznemiravanja prema Tajvanu, uključujući skoro svakodnevne letove u njegovu identifikacijsku zonu protuzračne odbrane i druge akcije u sivoj zoni. Kao navodni odgovor na posjetu Nensi Pelosi, PLA je u augustu organizovala velike vojne vežbe oko glavnog tajvanskog ostrva i od tada je značajno povećala vojne prelaze.
Iako je Peking jasno stavio do znanja da namjerava zauzeti Tajvan, vremenski okvir za takav scenario uveliko varira.
„Moguće je da je sekretar Blinken zabrinut zbog tempa i obima kineske vojne modernizacije, koja je jasno usredsređena na Tajvan, ali sama kineska vojna sposobnost ne ukazuje na namjeru da koristi silu u bliskoj budućnosti“, rekao je Drew Thompson, naučnik sa rekao je Lee Kuan Yew School of Public Policy i bivši zvaničnik američkog State Departmenta.
Stručnjak za Kinu, Bill Bishop, primijetio je da u javnim dokumentima ili Xijevom govoru nema ničega što bi ukazivalo na ubrzani vremenski okvir od strane Pekinga.
“Da li SAD posjeduju neke informacije koje ukazuju na promjenu?” upitao je na Tviteru.
Vjeruje se da su američki obavještajni podaci o Kini minimalni u poređenju sa obavještajnim podacima o Rusiji, na primjer. 2010. godine, kineske vlasti su navodno razbile američki špijunski lanac unutar zemlje, ubivši ili zatvorivši do 20 izvora CIA-e.
Analitičari analiziraju Xijev nedjeljni govor i duži “izvještaj o radu” koji izlaže Xijevu viziju za sljedeći mandat, tražeći znakove njegovih planova za Tajvan. Neki su primijetili da je rano pojavljivanje Tajvana u govoru znak njegove povećanog davanja prioriteta. Drugi su sugerisali da je Xi pokazao rastuću frustraciju zbog “stranog miješanja” u ono što on smatra domaćim pitanjem.
Pitanje o Tajvanu postavljeno je Blinkenu u posljednjim minutama jednosatnog razgovora. On je upozorio da je destabilizacija Tajvanskog moreuza od “duboke zabrinutosti za zemlje širom svijeta”.
“Količina komercijalnog saobraćaja koji svakodnevno prolazi kroz moreuz i ima uticaj na ekonomije širom svijeta je ogromna,” rekao je. „Ako bi to bilo poremećeno usljed krize, trpjele bi zemlje širom svijeta.”
Obraćajući se novinarima nakon događaja, Blinken je ukazao na globalnu krizu izvan Kine, rekavši da je rat u Ukrajini doveo do kraja “ere nakon hladnog rata”, a tehnologija je ono što će definirati konkurenciju između svjetskih sila.
„Nalazimo se na prekretnici“, rekao je. “Tehnologija će na mnogo načina preurediti naše ekonomije. To će reformisati našu vojsku. To će preoblikovati živote ljudi širom planete.”
SAD su ovog mjeseca uvele ograničenja na izvoz kineske tehnologije, što je počelo da ima veliki uticaj na sposobnost zemlje da poveća proizvodnju domaćih čipova.
(Novi)