Evropske zemlje sve intenzivnije pripremaju svoje građane za prijetnju oružanog sukoba koji bi mogao zahvatiti kontinent.

 

 

 

Nekoliko država objavilo je konkretne smjernice koje uključuju pretvaranje garaža i metro stanica u skloništa, kao i promociju psihološke otpornosti. Glavna poruka je jasna: mentalitet stanovništva mora se promijeniti kako bi bilo spremno za rat. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je u decembru stručnjacima za sigurnost u Briselu: “Vrijeme je da prebacimo na ratni način razmišljanja.”

 

 

Ove inicijative dolaze uslijed straha evropskih lidera da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, ohrabren dešavanjima u Ukrajini, mogao nastaviti dalje prema zapadu, dok Sjedinjene Američke Države sve otvorenije pokazuju distancu prema garancijama evropske sigurnosti, što izaziva sumnje u njihovu spremnost na vojnu intervenciju ako neka NATO članica bude napadnuta, piše CNN

 

 

Evropska komisija poziva na pripravnost

 

 

Evropska komisija pozvala je sve građane da pripreme dovoljne zalihe hrane i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata u slučaju krize. U smjernicama objavljenim u martu naglašava se potreba za “kulturom pripravnosti” i otpornosti širom kontinenta.

 

Istovremeno, pojedine zemlje donose vlastite planove i upute za izvanredne situacije, uključujući i oružane sukobe.

 

 

Njemačka je prošlog juna ažurirala svoj okvirni dokument za ukupnu odbranu, kojim je definisano ponašanje građana u slučaju rata. Dokument predviđa potpunu promjenu svakodnevnog života.

 

 

Švedska je izdala vodič za preživljavanje pod nazivom “Ako dođe do krize ili rata”, koji je u novembru distribuiran milionima domaćinstava, prvi put nakon šest godina. Letak sadrži upute o postupcima u slučaju napada, uključujući korištenje sistema javnog uzbunjivanja. “Uđite u zatvoren prostor, zatvorite sve prozore i vrata, isključite ventilaciju i slušajte Sveriges Radio, kanal P4”, navodi se.

 

 

Letak daje preporuke gdje se skloniti tokom zračnog napada – podrume, garaže, metro stanice – a ako ste napolju, savjetuje da legnete na tlo, po mogućnosti u jarak. U slučaju napada nuklearnim oružjem, savjetuje se ponašanje kao i pri zračnom napadu, uz napomenu da su civilna skloništa najbolja zaštita i da se nivo zračenja značajno smanjuje nakon nekoliko dana.

 

 

Vodič uključuje i savjete o evakuaciji, zaustavljanju krvarenja, suočavanju s anksioznošću i komunikaciji s djecom o krizi i ratu.

 

 

Finska: Odavno spremna

 

 

Finska, koja ima najdužu granicu s Rusijom od svih NATO zemalja (1.340 km), već decenijama uključuje odbranu od mogućeg sukoba u svoj nacionalni identitet.

 

 

Još od 1950-ih, gradnja skloništa ispod stambenih i poslovnih zgrada je obavezna. Od početka invazije na Ukrajinu 2022, Finska je dodatno intenzivirala pripreme. Vlada je utvrdila da postoji ukupno 50.500 skloništa koja mogu primiti 4,8 miliona ljudi – gotovo cjelokupno stanovništvo od 5,6 miliona.

 

 

U novembru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Finske objavilo nove smjernice za krize, uključujući i pripreme za dugotrajne nestanke struje, nestašice vode i prekide komunikacijskih mreža.

 

 

Hoće li građani poslušati?

 

 

Iako države ažuriraju planove zaštite civila, ne postoji garancija da će ih građani ozbiljno shvatiti.

 

 

Claudia Major iz German Marshall Funda izjavila je za CNN da države moraju ozbiljno pristupiti pripremi stanovništva, posebno za prijetnje u tzv. “sivoj zoni” – prostor između rata i mira, gdje djeluju hibridne prijetnje.

 

 

“Moramo povećati pripravnost, ali bez širenja panike. Želimo da ljudi budu svjesni, ali ne i uplašeni”, rekla je.

 

 

Za neke zemlje, poput baltičkih država i Finske – koje su bile direktno pogođene sovjetskom agresijom – prijetnja je mnogo stvarnija. “Egzistencijalna prijetnja i strah od nestajanja sa mape su veoma stvarni u baltičkim zemljama. Pitaju se zašto to drugi ne shvataju”, rekla je Major.

 

 

“Zašto danas svi gledamo kako Finska skladišti lijekove, razvija rezervni sastav i gradi skloništa? Zato što su naučili iz historije: niko nam neće pomoći – moramo sami.”

 

 

Zapadna Evropa: drugačiji mentalitet

 

 

U Portugalu, Italiji i Velikoj Britaniji, prijetnja iz Rusije nije jednako prisutna u kolektivnoj svijesti. Italija je više fokusirana na prijetnje iz nestabilnih država na jugu. Velika Britanija nije bila okupirana od 1066. godine, a u mnogim zemljama zapadne Evrope žive generacije koje nemaju lično iskustvo s ratom, zbog čega se preporuke vlasti možda i ne doživljavaju ozbiljno.

 

 

“Kako promijeniti DNK jedne zemlje? To je ključno pitanje”, rekla je Major.

 

 

“Zaštiti se i preživi”

 

 

Efikasnost civilnih planova zaštite i dalje je upitna. U prošlosti su takve kampanje bile predmet ismijavanja.

 

 

Tokom Hladnog rata, britanska vlada pokrenula je kampanju “Protect and Survive” (Zaštiti se i preživi), koja je trajala od 1974. do 1980. godine i građanima nudila informacije o nuklearnoj prijetnji.

 

 

Jedan od letaka iz 1980. godine davao je savjete kako izgraditi sklonište u vlastitom domu i napraviti „unutrašnje utočište“ od radijacije.

 

 

Kampanja je kritikovana zbog nerealnih uputa i pretjeranog optimizma. Često je bila ismijavana u britanskoj kulturi i sitcomima.

 

 

Istraživač Taras Young, autor knjige „Nuklearni rat u Velikoj Britaniji“, rekao je za CNN da kampanja nikada nije trebala biti javno dostupna, osim u slučaju neposredne prijetnje.

 

 

Nakon što je Margaret Thatcher preuzela vlast 1979, list The Times je zahtijevao objavu brošura. “Ljudi su na kampanju gledali drugačije jer nije bilo stvarne prijetnje”, rekao je Young.

 

 

Jedan od najsatiričnijih savjeta bio je onaj o bojenju unutrašnje strane prozora bijelom farbom kako bi se reflektovala toplota eksplozije.

 

 

U poređenju s tim, Young smatra da su današnje evropske preporuke, uključujući britanske, mnogo realnije i fokusirane i na psihološku otpornost.

 

 

Društvo mora biti spremno

 

 

Za Claudiju Major, priprema stanovništva – posebno u sivoj zoni – ne može se dovoljno naglasiti.

 

 

“Previše se fokusiramo na vojni aspekt, a veoma smo ranjivi u sivoj zoni. Moramo razmišljati o odvraćanju, odbrani i otpornosti. A to podrazumijeva i spremnost društva.”

 

 

Na kraju dodaje: “Ako društvo nije spremno i voljno da podrži rat, kao što to trenutno čini ukrajinsko, nećemo uspjeti.”

 

(CNN)

CNN tvrdi: Evropa se užurbano, ali perfidno, sprema za rat. Pitanje je s kim i protiv koga