Sva politička reforma u Bosni i Hercegovini na koju se godinama poziva, suštinski se svela na to ko će biti vlast iz kvote Bošnjaka i upravo se u tom političkom ringu trenutno vodi najveća borba.
Kontrola vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine doslovno zavisi od kontrole u nekom o klubova u Domu naroda FBiH. A s obzirom da je Klub Hrvata bez premca HDZ-ov, a posebno nakon amandmana Christiana Schmidta, sva preostala bitka se svela na kontrolu Kluba Bošnjaka i Kluba Srba.
Dok je popunjavanje Kluba Srba i dalje nepoznat teren, s obzirom d aje njegovo popunjavanje bilo problematično i prije Schmidtovih odluka, fokus bošnjačke politike je na većini u Klubu Bošnjaka. Za predlaganje predsjednika i potpredsjednika FBiH potrebno je da imate 11 ruku u klubu, pa naprimjer dva politička bloka mogu predložiti svoje kandidate. Međutim, ona grupacija koja bude imala 13 ruku imat će vlast u FBiH, a posljedično i na državnom niovu. Zašto? Ukoliko jedna politička grupacija bude imala 12, a druga 11 onda u Predstavničkom domu odlučuje HDZ, odnosno bira između dva bloka. A ukoliko SDA ili Osmorka budu imali 13 ruku u Klubu Bošnjaka, onda će imati definitno vlast i HDZ neće moći birati.
Kako Klix.ba saznaje trenutno i jedan i drugi blok imaju po 10 sigurnih ruku, dok se vodi žestoka borba za još tri ruke.
Delegiranje iz kantonalnih skupština
Delegate za federalni Dom naroda biraju kantonalne skupštine pa se trenutno u pozadini dešava prava politička borba za svaku ruku u svakoj skupštini, a shodno tome i svojevrsno “zavrtanje ruku”, kupovina glasova, lobiranje, obećavanje, blefiranje i tako dalje.
Zanimljivo je da i SDA i Trojka šalju poruke kako će biti vlast u FBiH i na državnom niovu. Tako pojedini zvaničnici SDA iz Tuzlanskog kantona poručuju kako će ta stranka imati sigurnih 13 ruku u Klubu Bošnjaka. To dolazi nakon što je obznanjeno da su dvojica zastupnika iz PDA podržali vlast sa SDA i pristupili tom bloku.
S druge strane vodi se bitka i u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, gdje svaki dan jedna od dvije spomenute političke grupacije izađe sa stavom da će biti vlast.
Čelnik NiP-a Elmedin Konaković na svom Facebooku piše kako premijer FBiH Fadil Novalić vrši pritisak na zastupnike, obećava i nudi, uz tvrdnju da je to uzalud i da osam stranaka okupljenih oko Trojke ima dogovor za vlast, a samim time i za većinu u Klubu Bošnjaka.
S druge strane mogu se čuti i kritike na račun određenih diplomata u BiH, a prije svega na račun američkog ambasadora Michaela Murphyja. Naime, njemu se spočitava da se aktivno uključio u lobiranje za sklapanje vlasti pa je njegova posjeta gradonačelniku Bihaća Šuhretu Fazliću prošle sedmice između ostalog protumačena i u tom kontekstu.
Takve tvrdnje se u javnom prostoru plasiraju nakon što je nedavno član Predsjedništva BiH Željko Komšić gostujući na Federalnoj televiziji kazao kako Amerikanci traže od SDP-a i SBiH da ne koaliraju sa SDA.
SNSD i HDZ kao konstante
Bez obzira na tvrdnje i jednih i drugih, a nesumnjivo je da ima svakojakih političkih igara, jedina konstanta na političkoj sceni o kojoj nema diskusije su HDZ i SNSD. A da paradoks bude veći upravo su te dvije stranke u nekoliko izvještaja pred raznim evropskim i svjetskim institucijama ocijenjene kao one koje su blokirale ili podrivale državu. Tako je i u jednom od ranijih Schmidtovih izvještaja pred Vijećem sigurnosti jasno naznačeno da SNSD vodi secesionističku politiku i podriva institucije, a HDZ blokira finansiranje izbora te da je glavni krivac što vlast u FBiH 2018. nije formirana te je zbog toga predsjednik FBiH Marinko Čavara stavljen na američku crnu listu.
Ipak, nedavno u svom blogu američki ambasador nije precizirao krivce već je istakao generalnu ocjenu kako su političari odbili formirati Vladu FBiH 2018. ignorišući izbornu volju građana.
Suštinska reforma i ako se desi desit će se samo među strankama sa sjedištem u Sarajevu i bilo ko da bude formirao vlast u FBiH ili državnom niovu za parnera će imati stranke koje su u prethodnom mandatu kritikovane, ali su nezamjenive.
(Klix)