Oko 20 odsto izjavilo je da se i nakon četiri sedmice još ne osjećaju bolje – prag na kojem istraživači bilježe slučaj dugotrajnog Covida. Osam sedmica kasnije, 190 pacijenata i dalje je imalo simptome, a 12 sedmica kasnije, gotovo 100 pacijenata reklo je da se još nije oporavilo…
Za grupu oboljelih od korona virusa koji pate od tzv. “dugotrajnog Kovida”, početak simptoma početak je izuzetno duge i teške bitke.
Mnogi pacijenti s Kovidom protiv bolesti se bore mjesecima, a doktori su ovo stanje nazvali “dugotrajni Kovid”.
Te osobe je teško proučavati jer mnogi nisu dobili odgovarajuću dijagnozu zbog nedostatka testiranja ili abnormalne prirode simptoma. Neki možda jednostavno ne prijavljuju dugotrajno stanje bolesti, što istraživačima otežava praćenje. Ali, preliminarne studije počinju polako utvrđivati rane simptome koji pokazuju da se pacijent neće odmah oporaviti od Kovida.
Nedavno istraživanje “King's Collegea” u Londonu, koje, istaknimo ipak, još uvijek čeka recenziju, ispitalo je više od 4.000 pacijenata s korona virusom širom Švedske, Velike Britanije i SAD tražeći od njih da svoje simptome zabilježe u aplikaciji.
Oko 20 odsto izjavilo je da se i nakon četiri sedmice još uvijek ne osjećaju bolje – prag na kojem istraživači bilježe slučaj dugotrajnog Kovida. Osam sedmica kasnije, 190 pacijenata i dalje je imalo simptome, a 12 sedmica kasnije gotovo 100 pacijenata reklo je da se još nisu oporavili.
Pacijenti koji su iskusili više od pet simptoma tokom prve sedmice bolesti imali su znatno veću vjerovatnoću da će razviti dugotrajni Kovid, pokazalo je ovo istraživanje. Istraživači su takođe identifikovali pet simptoma koji su predviđali slučaj dugog Kovida više od ostalih: umor, glavobolja, otežano disanje, promukli glas i bolovi u mišićima ili tijelu.
“Važno je da znanje koje smo stekli od prvog vala u pandemiji koristimo kako bismo smanjili dugoročni uticaj drugog”, rekla je dr. Kler Stivs, starija autorka studije, u izjavi.
“Zahvaljujući dosadašnjoj marljivoj prijavi naših saradnika, ovo bi istraživanje već moglo utrati put preventivnim strategijama i strategijama liječenja dugotrajnog Kovida”, dodala je.
Gotovo 98 odsto pacijenata s dugotrajnim Kovidom u studiji je prijavilo umor, dok je 91 odsto prijavilo glavobolju.
“Znamo da je umor ogromna komponenta, pa mi je zaista drago što su njihova istraživanja to uhvatila”, rekla je za “Business Insider” Natali Lambert, vanredni profesor medicine s Univerziteta Indiana koja nije bila uključena u studiju.
Dob, pol i BMI takođe mogu predvidjeti dugotrajne slučajeve Kovida
Prema studiji “King's Collegea” daleko najsnažniji prediktor slučaja dugog Kovida bila je dob. Oko 22 odsto pacijenata u dobi od 70 i više godina prijavilo je dugotrajne simptome, u poređenju s deset odsto ljudi u dobi od 18 do 49 godina.
Učesnici s višim indeksom tjelesne mase (BMI) takođe će možda razviti dugotrajni Kovid.
Iako pol nije bio toliko jak prediktor slučaja dugotrajnog Kovid, utvrđeno je da će žene u mlađim dobnim grupama vjerovatnije patiti od ovog ishoda nego muškarci. Oko 15 odsto žena u istraživanju imalo je dugotrajne simptome u poređenju s gotovo 10 odsto muškaraca.
To je otkriće neočekivano, jer su muškarci u prosjeku osjetljiviji na teške ishode Kovid-19 od žena. Naučnici nisu tačno utvrdili zašto, ali studije su pokazale da žene mogu razviti snažniju reakciju T-stanica ili brži imunološki odgovor na virus.
Lambert je zaključila da moramo još više pratiti pacijente koji nisu u bolnici, one koji nemaju simptome, kako bi bolje shvatili efekte virusa.
(SB)