BiH je posebno istaknuta u izvještaju zbog problema s nepravilnostima u biračkim popisima, utjecaja stranih aktera kroz finansiranje političkih subjekata, te pokušaja kibernetičkih napada na izborne sisteme, a posebno se navodi otkriće lažne web stranice Centralne izborne komisije (CIK) BiH tokom lokalnih izbora 2024. godine, koja je brzo uklonjena​….

 

 

 

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope predstavio je u srijedu u Strasbourgu izvještaje o stranom uplitanju u izborne procese na lokalnoj i regionalnoj razini, upozoravajući na sve češće pokušaje destabilizacije demokratskih institucija, a među zemljama koje su posebno pogođene ovim problemom navedene su Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Moldavija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

 

 

BiH je posebno istaknuta u izvještaju zbog problema s nepravilnostima u biračkim popisima, utjecaja stranih aktera kroz finansiranje političkih subjekata, te pokušaja kibernetičkih napada na izborne sisteme, a posebno se navodi otkriće lažne web stranice Centralne izborne komisije (CIK) BiH tokom lokalnih izbora 2024. godine, koja je brzo uklonjena, prenosi Fena​.

 

 

 

Problemi na više nivoa

 

 

Izvjestitelj Stewart Dickson (ILDG) iz Ujedinjenog Kraljevstva u razgovoru za Fenu kazao je kako je pojava lažne internetske stranice CIK-a izazvala ozbiljnu zabrinutost, te da se problem pojavljuje na više nivoa.

 

 

“Prvo, sam čin stvaranja lažne stranice zabrinjavajući je jer pokazuje ranjivost institucija koje nisu uspjele zaštititi svoj sustav od takvih napada.

 

 

Drugo, ovakvi incidenti narušavaju povjerenje birača u izborne institucije što može dovesti do nezainteresiranosti građana da se registriraju na biračke popise zbog straha od zloupotrebe ličnih podataka, primjerice za finansijske prijevare ili krađu identiteta.

 

 

Dakle, kada se ovakve situacije dogode, to predstavlja iznimno ozbiljan problem”, istaknuo je Dickson.

 

 

Dodao je kako strano uplitanje u izbore ipak nije problem samo Bosne i Hercegovine, nego svih 46 zemalja članica Vijeća Evrope.

 

 

“Promatračke misije i kontakti s lokalnim predstavnicima pokazuju zabrinutost da zaista postoji određeni nivo stranog utjecaja.

 

 

U većini evropskih država osjeća se da to uplitanje dolazi iz Rusije, a postoje jasni dokazi o ruskom utjecaju u zemljama poput Gruzije”, kazao je Dickson.

 

 

Izvještaj identificira tri glavna oblika stranog uplitanja, uključujući manipulaciju informacijama, nezakonito finansiranje političkih subjekata i kibernetičke napade.

 

 

“Finansijski utjecaj usmjeren je na političke stranke i kandidate, ali i direktno na birače, osobito u zemljama s nižim životnim standardom.

 

 

Primjeri uključuju novčane naknade, osiguranje prijevoza na birališta ili čak davanje mobilnih telefona biračima, uz zahtjev da fotografiraju svoj glasački listić kao dokaz glasanja za određenog kandidata.

 

 

 

Elektronski utjecaj

 

 

Nakon glasanja, telefoni im se oduzimaju.

 

 

Osim toga, značajan je i elektronski utjecaj putem društvenih mreža, gdje strani akteri koriste dezinformacije za poticanje podrške određenim političkim strankama ili kandidatima.

 

 

Neki od tih napada dolaze iz ‘bot farmi’ izvan države, a postoje dokazi da se takve operacije odvijaju u Rusiji i Kini”, naglasio je Dickson.

 

 

Među ključnim preporukama navedenim u izvještaju ističe se potreba za jačanjem kapaciteta izbornih tijela, uspostavom strožijih pravila o finansiranju kampanja, boljoj regulaciji društvenih mreža i povećanoj transparentnosti u vezi s inozemnim donacijama političkim akterima.

 

 

Također, poziva se na saradnju među državama članicama Vijeća Evrope kako bi se suprotstavilo zajedničkim prijetnjama, te očuvao integritet lokalne i regionalne demokratije.

 

 

“Veća međunarodna saradnja ključna je za rješavanje ovog problema. Svi mi koji ističemo da se ovakve stvari ne bi smjele događati moramo biti saslušani, a građane treba stalno upozoravati na različite oblike stranog utjecaja.

 

 

Šta konkretno Bosna i Hercegovina može poduzeti? Prije svega, trebala bi primijeniti najbolje međunarodne prakse u jačanju sigurnosnih sistema, osobito u svjetlu incidenta s lažnom internetskom stranicom.

 

 

Također, vlasti moraju neprestano pružati odgovarajuća jamstva biračima i široj javnosti da aktivno rade na zaštiti izbornog procesa.

 

 

Kao i kod svih sličnih izazova, ključno je zadržati visoku razinu svijesti i budnosti među građanima”, naveo je Dickson.

 

 

U izvještaju je navedeno i to da je BiH suočena s problemima dezinformacijskih kampanja usmjerenih na etničke manjine, što dodatno produbljuje političke podjele i otežava izborne procese​.

 

 

S obzirom na političku složenost zemlje, Dickson je istaknuo kako ne misli da je Bosna i Hercegovina podložnija stranom utjecaju u izborima nego neke druge europske države.

 

 

“Razumijem situaciju, bio sam u Bosni i Hercegovini više puta i imam niz izvjestiteljskih obveza vezanih uz tu zemlju.

 

 

Razumijem i političke složenosti, činjenica je da u BiH postoje političke stranke i akteri koji pozdravljaju strano uplitanje, dok su drugi izrazito protiv toga, i to s pravom.

 

 

To je zanimljiv politički miks, ali mislim da je ta pojava prisutna u svim državama članicama, a ne samo u Bosni i Hercegovini”, kazao je Dickson.

 

 

Kongres poziva članice Vijeća Europe da kroz zajedničke inicijative jačaju mehanizme zaštite demokratskih procesa na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se spriječilo daljnje narušavanje izbornog integriteta i povjerenja građana​.

 

 

Nakon rasprave i održanog glasanja, usvojeni su Nacrt preporuke i Nacrt rezolucije.

 

(SB)

BOSNA I HERCEGOVINA ISTAKNUTA KAO POSEBAN PROBLEM: U Vijeću Evrope predstavljen izvještaj o stranom uplitanju u…