U Rijadu su se danas sastali ruski i američki pregovarači. Koje li ironije, zemlja koja ubija takvom lahkoćom i raskomada novinara na teritoriju druge države sad je domaćin pregovora o miru u Ukrajini…

 

 

 

Saudijski princ Mohammed bin Salman na putu do trona pretekao je, maknuo u stranu rođaka i najmanje trojicu polubraće i jednom kad se dograbio moći pozatvarao neistomišljenike u “zlatni kavez” pa dio njih likvidirao na strašniji način nego što to čini čak i Vladimir Putin, a pazite – Rus ubija disidente novičokom u bočici parfema ili čajem s plutonijem.

 

 

Čim je zgrabio tron saudijske vlasti zatvorile su gotovo 400 ljudi u Ritz-Carlton hotelu, u “zlatnom kavezu” zbog optužbi za korupciju, a nakon što su pritvorenici platili velike iznose gotovine i druge imovine – kažu da se radilo o 800 milijardi dolara?! – oslobodili su ih. Uhićeno je bilo 11 prinčeva i bivših ministara, nikad im više nije palo na pamet stati princu na put.

 

 

S jedne strane prvi je put dopustio ženama da voze automobile i snažno se založio za proširenje zabavnog života, tvrdeći da su žene ravnopravne muškarcima, sebe vidi kao reformatora, a s druge strane – saudijski princ vlada bičem.

 

 

On je inače potomak Abdulaziz ibn Sauda koji je osnovao kraljevstvo Saudijske Arabije, ujedinivši plemena. Princ je Abdulazizov unuk, dakle sin njegovog sina Salmana i njegove treće žene.

 

 

Mohammeda bin Salmana nazivaju najopasnijim čovjekom na svijetu još od slučaja strašnog ubistva Jamala Khashoggija. Vrlo brzo po dolasku na vlast bilo je dakle jasno da Mohammed bin Salman nije nikakav dobroćudni despot, nego tiranin u stilu Sadama Huseina. Pisalo se da je i vlastitu majku strpao u kućni pritvor, jer se protivila njegovu načinu uspona na tron, izmanipuliravši tad 82-godišnjeg i dementog oca, kralja Salmana.

 

 

Prije nego što se uspeo uz hijerarhiju Mohammed bin Salmana bio je ministar obrane Saudijske Arabije. Zvali su ga ‘princ rata’ jer rat u Jemenu je njegovo maslo, kao i dobrim dijelom intervencija Saudijske Arabije u ratu u Siriji – potrošili su milijarde dolara u naoružavanje i opremanje najradikalnijih džihadističkih skupina, odgovornih za masovna krvoprolića nad civilima i zarobljenicima.

 

 

Kad se ispostavilo da je u njihovome konzulatu u Istanbulu ubijen novinar Washington Posta Saudijac Jamal Khashoggi, bilo je to 2018. godine, saudijske vlasti prošle su put od negiranja takvog nečega sve do priznanja zločina, pa i istrage među službenicima vlastitih obavještajnih agencija, pisao je Express.

 

 

 

Kashoggija ubili, raskomadali i iznijeli iz konzulata u kutijama?!

 

 

Sam princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman za Bloomberg je čak bio tvrdio da je Khashoggi “izašao iz konzulata ubrzo nakon što je tamo ušao u utorak”. Naravno da nikad nije izašao, odnosno jest – u kutiji, brutalno ubijen pa raskomadan.

 

 

Posljednja linija obrane bila je tvrdnja da princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, a zapravo vladar ove vjerski ekstremno konzervativne monarhije, s ubojstvom nema ništa. New York Times je, pozivajući se na izvor u CIA-i, objavio da audio snimke turskih obavještajaca oko samog zločina ukazuju na to da je Mohammed bin Salman u najmanju ruku znao za ubojstvo, i to u realnom vremenu.

 

 

Jedan od 15-orice saudijskih agenata koji su iz Rijada u Istanbul doputovali isključivo sa zadatkom da ubiju izbjeglog novinara trenutak nakon ubojstva nazvao je nadređenog i rekao mu da je “zadatak obavljen”. Pritom je, stoji dalje, osobi s kojom je razgovarao kazao: “Reci to svom šefu”, prenio je 2018. Express.

 

 

“Kashoggi je dožao u konzulat pribaviti dokumente da bi se mogao oženiti. Ne sumnjajući ništa, ušetao je u 13 i 15 sati 02. listopada. Nakon što mu je pokazan ured saudijskog konzula, Mohammada al-Otaibija, agenti su zgrabili Khashoggija gotovo odmah, te započeli s premlaćivanjem i mučenjem koje je eskaliralo rezanjem prstiju. (…) Bio je mrtav unutar nekoliko minuta, odrezanih prstiju, dekapitiran i raskomadan, a ubojice su unutar dva sata nestale. Sve to pokazuju audio snimke koje je detaljno opisao turski dužnosnik”, pisao je NY Times.

 

 

Osoba koja je prisluškivai razgovor obavila navodno je Maher Abdulaziz Mutreb, pripadnik saudijskih službi sigurnosti koji je često pratio Mohammeda bin Salmana na putovanjima, pa je dosta jasno tko je “šef”.

 

 

Istaknuti saudijski novinar Jamal Khashoggi, koji je nekoć uživao povjerenje visokih saudijskih dužnosnika i prinčeva, jednostavno je nestao 2. listopada. Snimke nadzornih kamera prikazale su uistiu kako ulazi u saudijsko veleposlanstvo i – puf! Nestade čovjek.

 

 

Njegova zaručnica Hatice Cengiz izjavila je da je Khashoggi bio jako zabrinut da mu neće dopustiti da napusti konzulat nakon što uđe, dao joj je zato svoj mobitel i rekao joj, ukoliko se ne vrati, neka nazove određenog službenika AKP-a, vladajuće stranke Recepa Tayyipa Erdogana, pisali su mediji.

 

 

Kashoggi je inače svojim pisanjem, u trenutku nestanka bio je novinar Washington Posta, kritizirao saudijsku kraljevsku obitelj i njene skoro neograničene moći zbog čega je svjesno odabrao život u egzilu u SAD-u. Iz sigurnosnih razloga.

 

 

Jasno je da je ubijen, no posmrtni ostaci Jamala Khashoggija nikada nisu pronađeni. Tijelo prema svemu sudeći raskomadano unutar saudijskog konzulata u Istanbulu uklonjeno je na nepoznatu lokaciju. Neki izvori sugeriraju da su ostaci mogli biti rastopljeni u kiselini ili uništeni na drugi način kako bi se prikrili tragovi. Saudijske vlasti nisu dale službenu verziju o tome gdje su završili Kashoggijevi posmrtni ostaci.

 

 

 

Saudijske milijarde su kod Trumpova zeta

 

 

No kako su Saudijci i za prošloga Trumpova mandata, a očito će i za ovoga investirati stotine milijardi dolara u američke fondove poput onoga Trumpova zeta Jareda Kushnera, o čemu je Express već pisao, to ih u Trumpovim očima čini dostojnima da budu domaćini pregovora o miru u Ukrajini.

 

 

Problem sa Saudijskom Arabijom nije, naravno, počeo s princom.

 

 

BBC-jeva dokumentarna serija “House of Saud: A Family at War”, počinje ni manje ni više nego u Bosni, crnom zastavom džihada koja se vijori u selu Ošve.

 

 

Potom sučeljava dvije sarajevske džamije – Alipašinu džamiju iz 16. stoljeća, čiji imam naglašava da poučava tradicionalni bosanski oblik tolerantnog islama, te Džamiju kralja Fahda, dovršenu 2000. godine saudijskim novcem. Preko primjera Bosne, Bugarske i drugih zemalja, ilustrira se kako su Saudijci desetljećima financirali novačenje siromašnih i očajnih muslimana preko humanitarnih organizacija za borbu u džihadu diljem Bliskog istoka.

 

 

Drugi dio dokumentarca usredotočuje se na korupciju u Saudijskoj Arabiji, prozivajući je “najkorumpiranijom zemljom na svijetu”. U pamtljivoj sceni jedan od službenika brani je kao potpuno normalni dio kulture i posla, pisao je Express.

 

 

Saudijske elite su, kažu, “izvan zakona” ako paze na svoje javno ponašanje. Jedan od bivših tjelohranitelja prinčeva opisuje kako je većina njegovih poslodavaca bila paranoidna da ih se javno ulovi u ekscesima, ne da ih se ubije.

 

 

 

Ljetovanje sa 100 Mercedesa i Range Rovera

 

 

“Vole imati djevojke. Agencije bi slale djevojke za prinčeve od bilo kuda na svijetu, pa čak i Amerike ako bi odgovarale traženom opisu. Novac kupuje ljubav, naravno, jer je ta djevojka ludo zaljubljene za taj sat ili dan ili tjedan, rekli mi riječ prostitutka ili ne.”

 

 

Da je saudijska kraljevska obitelj potrošila 100 milijuna dolara samo na ljetovanje pisao je 2017. Independent. U pratnji je bilo tisuću ljudi, imali su na raspolaganju stotinu Mercedesa i Range Rovera.

 

 

U samo nekoliko godina, princ Mohammed kupio je superjahtu za pola milijarde dolara, francuski dvorac Luja XIV. za više od 300 miliona dolara i sliku Leonarda da Vincija “Salvator Mundi”za 450 miliona.

 

 

“ Što se tiče mojih privatnih troškova – da ja sam bogat. Nisam siromašan. Nisam ni Mahatma Gandhi, ni Nelson Mandela – rekao je princ Salman u TV emisiji ‘60 minuta nedjeljom.

 

 

Njegovo osobno bogastvo moglo bi iznositi više od 13 milijardi funnti, pisali su britanski mediji, ali bogatstvo cijele kraljevske obitelji, koje počiva na zalihama nafte, nemoguće je procijeniti. U svakom slučaju radi se o stotinama milijardi.

 

 

Inače, s početkom rata u Ukrajini državna naftna kompanija Saudi Aramco samo u 2022. je imala rekordnu neto dobit od 161,1 milijardu dolara, što je najveća godišnja dobit ikada zabilježena u naftnoj i plinskoj industriji.

 

 

 

Putinov mamac: Američke naftne kompanije, vratite se u Rusiju

 

 

Nakon što su stigli jučer u Rijad, glavni grad Saudijske Arabije, ruski dužnosnici rekli su da će tražiti “normalizaciju” sa Sjedinjenim Državama, čak zadržavajući mogućnost da se velike američke naftne kompanije vrate u Rusiju, piše The New York Times.

 

 

Vodeće zapadne naftne kompanije, uključujući Exxon Mobil, napustile su Rusiju nakon Putinove invazije na Ukrajinu, prije gotovo tri godine.

 

 

Američku delegaciju u Rijadu predvode Marco Rubio, državni sekretar, Michael Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost i Steve Witkoff, izaslanik Trumpa za Bliski istok i dugogodišnji prijatelj američkoga predsjednika. 

 

 

 

FOTO: Bin Salman (Profimedia)

 

(TBT)

BOGATIJI OD TRUMPA I UBIJA BRITALNIJE OD PUTINA: A sad je Saudijac domaćin-mirotvorac