Šta je, zapravo, “non-paper” u diplomatiji i ko i koliko ozbiljno crta granice na području bivše Jugoslavije, za N1 televiziju govorio je bivši diplomata i novinar Zlatko Dizdarević.
“To je diplomatska stvar koja je neobavezna i kojom se predstavljaju razne ideje, programi, projekti na političkoj sceni. Uvijek ostaje taj element da je “neobavezan”, dakle može biti i ne mora. U pitanju je zanimljiva mogućnost da se ‘pusti bubai u narodu, ispita puls i vidi u kojem pravcu nešto može ili ne može”, kazao je Dizdarević.
“To jeste postojeća diplomatska forma za komunikaciju, jeste vrlo zanimljiva, bez obzira na to da li se nešto prošlo, ali ostaju posljedice. To je ono što mi imamo danas. To je ono na čemu ja zasnivam, što se mene tiče, što sam naučio i vidio kao novinar i diplomata što mislim da je najgora varijanta u našem slučaju sada.“
Dizdarević dodaje da je “non-paper” bio forma kojom se dobra volja mogla usmjeravati i realizovati.
“U situacijama u kojima je svijet bio uređeniji, u kojem su vladali drugačiji standardi i gdje je diplomatija, čak unutar EU, okrenuta pozitivnim idejama, željama i ciljevima, non-paper je bio forma u kojoj se dobra volja mogla usmjeravati i realizovati. Danas smo došli u situaciju da svijetom i Balkanom kolaju razni ‘non-paperi’, prijedlozi, ideje. Sve je, kao, iz najboljih namjera, a pokazuje se da su stimulacije raznih zamki koje se hoće proturiti.
Stvar je u tome, ja se nisam bavio njima previše osim ova dva koja su u igri. Ja sam napisao jedan tekst, stvar je u tome što mi imamo od rata do danas, da ne ulazimo u period rata i raspada Jugoslavije, mi imamo proces prevaspitavanja društva u BiH, odnosno zaoštravanja svega onoga što može biti negativno kroz jedan proces koji traje”, poručio je Dizdarević.
Dodao je da bh. društvo živi dramu.
“Suština drame BiH je takva, mi živimo jednu dramu. Dayton je napravljen mnogo više zbog interesa onih koji su ga pravili nego zbog nas.
Dayton je napravila kontakt-grupa u kojoj je pet država. Oni su prije toga na sastanku na kojem je bio Šaćirbey, on je otišao na sastanak na kojem je prvi put i posljednji zakovana priča o rješenju postratne priče s uvođenjem RS. Njemu je kazano na sastanku u Predsjedništvu: ‘Ne smiješ potpisati prijedlog koji se zove formiranje RS’, uz ime koje već locira političku priču drugačije. On je otišao i potpisao.
To je projekt, podijeliti. Projekt je sačuvati svoje nahije, koje se ne zovu tako u RS i Hercegovini. EU je ponudila i proglasila 14 uslova koje moramo ispuniti na evropskom putu. Prva od tih tačaka je kao uslov reforma vladavine prava, pravosuđa. Neka se napravi 30 posto pozitivnog pomaka u reformi prava, 50 posto onih na funkcijama će završiti u zatvoru“, kazao je Dizdarević za N1.
Poručio je još da Evropa ima dva problema kada je riječ o odnosu s BiH.
“Evropa ima dva problema kada se tiče nas: Prvi je problem što Evropa više nije što je bila ranije. Evropa se više ne percipira među prvih pet sila, zbog svoje organizacije, ovisnosti o drugome, pritisaka na koje ne mogu odgovoriti.
Evropa je unutar sebe podijeljena. Evropa nije više što je bila. Druga stvar; način razmišljanja većine evropskih političara je: baš me briga. Cilj evropske administracije u BiH je održavanje statusa quo, a najvažniji argument je ‘ne puca se'”.