“Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka! Što se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj”, tvrde istraživači.
Dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Središnja banka Rusije (CBR) stopirala je objavljivanje ekonomskih podataka o doslovce svemu; od vanjske trgovine do inozemnih i unutarnjih ulaganja. Isto je učinio i Rosstat, tamošnja agencija za statistiku.
Jasno, mnogi s razlogom dovode u pitanje pouzdanost ekonomskih brojki koje se tek sada pojavljuju. Čak su i investicijske banke, koje više ne savjetuju svoje klijenete o ruskim kompanijama, smanjile istraživačke napore.
U jeku takve statističke magle, vodi se žestoka rasprava o tome kako stoji ruska ekonomija, piše Economist. U nedavnom istraživanju koje je došlo sa Univerziteta Yale – i izazvalo široku pažnju – ističe se da je ruska ekonomska snaga tek privid za naivne. Navodi se i da je povlačenje zapadnih kompanija itekako povrijedilo ekonomsku moć Rusije.
“Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka! Što se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj”, tvrde istraživači.
Drugi pak uvjeravaju javnost da se ruska ekonomija nipošto ne urušava. Isto, između brojnih ostalih, tvrdi i Chris Weafer, cijenjeni makroekonomist, dugogodišnji promatrač ruskih ekonomskih zbivanja.
Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, njezina ekonomija je otišla u slobodni pad. Rublja je izgubila četvrtinu svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Burza se urušila, a regulatori obustavili trgovinu. Slijedio je egzodus zapadnjačkih kompanija iz Rusije, a vlade sa Zapada počele su kolektivno udarati sa ekonomskim i inim sankcijama. Podsjećamo, unutar prvih mjesec dana analitičari su smanjili prognoze ruskog BDP-a, s rasta od 2,5 posto na pad od gotovo 10 posto. Neke su prognoze bile i tmurnije. “Stručnjaci predviđaju da će se ruski BDP ove godine smanjiti do 15 posto, brišući ekonomski dobitak u posljednjih 15 godina”, likovala je svojevremeno Bidenova administracija.
Ruska ekonomija stoji bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze
Obje strane u ovoj raspravi slažu se da Rusija još itekako pati. Masovna povećanja kamatnih stopa u proljeće, osmišljena da stabiliziraju rublju u kolapsu, zajedno s povlačenjem stranih kompanija, gurnula su zemlju u recesiju. Prema službenim podacima BDP je u drugom kvartalu pao za 4 posto na godišnjoj razini. Mnogo je obrazovanih ljudi pobjeglo, a oni drugi iselili su imovinu iz zemlje. U prvom tromjesečju 2022., prema posljednjim dostupnim podacima, stranci su povukli direktna ulaganja u vrijednosti od čak 15 milijardi dolara, što je vjerovatno najgora zabilježena brojka. Nadalje, u maju 2022. ruske doznake u Gruziji bile su nevjerojatnih deset puta veće u dolarima nego godinu prije.
No posljednja Economistova analiza podataka iz raznih izvora sugerira da ruska ekonomija stoji bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze. Uzimaju za primjer tzv. “indikator trenutne aktivnosti”, koji objavljuje Goldman Sachs, a mjeri ekonomski rast u stvarnom vremenu. Isti se drastično smanjio u martu i aprilu, a u narednim mjesecima itekako oporavio, navodi Jutarnji.hr.
Drugi parametri pričaju sličnu priču. Indeks rasta uslužnog sektora manje je pogođen nego za prethodnih kriza. Potrošnja električne energije, nakon početnog pada, ponovno raste. U međuvremenu, inflacija jenjava. Od početka 2022. pa do kraja maja cijene su porasle za oko 10 posto. Pad rublje poskupio je uvoz, a povlačenje zapadnih kompanija rezultiralo je smanjenjem ponude. Rosstat navodi da cijene sada ipak padaju. Neovisni izvori poput konzultantske tvrtke State Street Global Markets pokazuju slične trendove.
Ostatak analize čitajte ovdje.
(SB)