zakomplicirati život…
Hrvatski vojni ekspert Igor Tabak za zagrebački “Jutarni list” dana za danom analizira prilike na ukrajinskom ratištu. Njegovu analizu devetnaestog dana rata u Ukrajini prenosimo u cjelosti.
Piše: IGOR TABAK
Devetnaestog dana rata u Ukrajini, u ponedjeljak 14. ožujka, opet se pokušavalo pregovarati, no ovoga puta virtualnom vezom ruskih i ukrajinskih predstavnika. Iako bez spektakularnih pomaka, razgovori bi se trebali nastaviti i sutra, na jednaki udaljeni način. Sporni su opet bili humanitarni koridori za evakuaciju civila te dostavu pomoći kojih bi Ukrajinci željela vidjeti 10, i to na ukrajinsku stranu. Uz koridore na zapadu Kijeva posebno kao novost upadaju u oči 3 koridora na istoku Kijeva koja bi civile vodila u prigradsko mjesto Brovari, te još 3 koja bi civile s poteza od Severodonjecka do mjesta Popasno trebali evakuirati u Slovjansk, i naravno – već duže itekako sporni smjer evakuacije civila iz opkoljenog Mariupolja. Dok pri svemu tome ruskoj strani ne pada na pamet popustiti ovim zahtjevima i gdje bi kretanje civila i dostava pomoći moglo omesti njihovo vojno napredovanje, ove su vijesti ipak dobro naznačile i glavna poprišta današnjih borbenih djelovanja.
Uz kontekst humanitarnih evakuacija treba spomenuti i kontinuirano pristizanje pomoći u Ukrajinu. Dok se kao novost mogu spomenuti prekjučerašnje pošiljke humanitarne pomoći iz Kine, te danas iz Kazahstana, jasno je da glavnina civilnih i vojnih roba ipak pristiže sa Zapada. Na donedavnih oko 350 milijuna USD vojne pomoći iz SAD, prvo se nadovezala američka odluka o slanju još oko 13,6 milijardi dolara (od čega oko pola za vojne svrhe), a onda i još dodatnih 200 milijuna USD za vojne namjene. Na putu je i oko 500 milijuna USD vrijedne vojne pomoći Europske unije, što ne obuhvaća pomoć koju Ukrajini još i bilateralno šalje niz europskih država – gdje se zadnje čulo o dodatnim naporima Češke i Slovačke. Naravno, velik će dio te sve pomoći ići preko teritorija Ukrajini susjednih zemalja, s posebnim naglaskom na Poljsku i tamošnju zračnu luku kod mjesta Rzeszow, na oko 80 km od ukrajinske granice ili oko 160 km od ukrajinskog grada Lavova.
Ondje zadnjih tjedana stižu deseci vojnih transportnih aviona sa svih strana, a navodno i iz Hrvatske – gdje su vlasti zabranile slikanje oko zagrebačke zračne luke, iako se na specijaliziranim aplikacijama ipak vide vojni letovi hrvatskih NATO saveznika. Sve ovo opet podsjeća na situacije u mnogim dosadašnjim ratovima, a posebice u Afganistanu, gdje je opozicija ruskim snagama također bila obilato pomagana sa Zapada. No dok se to krajem Hladnoga rata ipak više skrivalo od javnosti, danas je sve itekako vidljivije – pa onda ne čude ni aktualne javne najave iz Ruske Federacije da će konvoji sa stranom vojnom pomoći biti smatrani „legitimnim metama za rusku vojsku”. Istini za volju, takvi su ciljevi i u svim ranijim sukobima redovito bili na nišanu, samo se o tome manje javno znalo, budući se i o samoj takvoj pomoći nije baš govorilo u javnosti.
Što se borbene situacije na terenu u Ukrajini tiče, ona je vidljivo oživjela na nizu odvojenih bojišta. Na zapadu Kijeva borbe su opet bilježene u naselju Irpinj, kojeg je čak i po ukrajinskim navodima oko 30 posto mjesta noćas bilo u ruskim rukama, što se kombiniralo i s nastavkom djelovanja ruskih lakših snaga na zapadu i jugozapadu. Pri tome, budući se ovim djelovanjima ne pridružuju teže postrojbe koje se okupljaju u neposrednoj pozadini ruskih linija, ta je podjela Ukrajincima otvorila prostor za ofenzivno djelovanje između ruskih ešalona, u kojem je oslobođeno selo Mošin na oko 27 kilometara sjeverozapadno od Kijeva. Ako ondje ne dođe do nove promjene stanja, taj bi prodor ukrajinskim braniteljima mogao dati pristup do logističkog pravca opskrbe ruskih napadajnih snaga, a onda njegovim ometanjem i olakšati obranu jugozapada Kijeva.
Za to vrijeme se na istoku Kijeva bilježe ruski napadi na prigradsko mjesto Brovari, koje na toj strani igra ulogu u obrani Kijeva baš kao Irpinj na zapadu. Pri tome, treba napomenuti kako su ove napade na istok Kijeva omogućila i stabiliziranja tamošnjih ruskih opskrbnih pravaca sjever-jug, koji sada izgleda obilaze na sjeveru opkoljeni ukrajinski grad Černihiv, dok je ponešto nesigurniji prolaz ruske logistike sa sjeveroistoka rutom M2 (Kipti-ruska granica kod prelaza Bačivsk), te iz smjera opkoljene ukrajinske enklave Sumi rutom H07 do fronte kod kijevskog predgrađa Brovari – kojima prijete Ukrajinci iz niza manjih enklava i džepova uzduž tih ruta.
Iako je tijekom noći i jutra opet bio bombardiran Harkiv, velika se borbena promjena izgleda odigrala na oko 115 km jugoistočno od grada – gdje su ruske snage navodno zauzele grad Izjum (ili tek uspjele proći kroz njega) te su dospjele na raskršće prometnog pravca M03, koji od Harkiva ide na jugoistok do Slovjanska, čime je prekinuta veza Harkiva i s tamošnjim vojno-administrativnim centrom u Kramatorsku. Ova događanja će vjerojatno itekako zakomplicirati život i u već spomenutom sektoru Severodonjecka, koji je posljednjih dana pod intenzivnim pritiskom ruskih snaga namjerenih da zauzmu zadnje ukrajinske dijelove Luhanske oblasti.
Ponešto jugozapadno, nedaleko grada Donjecka, Rusi su izgleda još ponešto napredovali i u dostizanju administrativnih granica Donjecke oblasti – što danas potvrđuju i njihove službene objave o kopnenom povezivanju prostora tzv. „Donjecke Narodne Republike“ i Krima.
Sve to posredno otežava i stanje u opsjednutom gradu Mariupolju, gdje se gomilaju civilne žrtve – do danas preko 2.500 poginulih. Iako je danas donekle uspio pokušaj evakuacije kolone civila uz obalu, do Berdanjska i onda u Zaporižje, bile su bilježene i borbe u gusto urbaniziranim dijelovima grada Mariupolja – sjeverno, na prostoru 24. okruga, i istočno u okrugu Livoberežnji. Na ostatku tzv. južnog bojišta vijesti su ponešto manje jasne. Dok se naziru okršaji na prilazima gradu Zaporižje s istoka i Krivi Rih s juga, zanimljivo je relativno malo jasnih vijesti o ishodu obnovljenih borbi oko grada Mikolajeva, koje su Rusi ponovo intenzivirali zadnjih dana. Pri tome, nije jasan ni ishod pojedinih spominjanja ruskih desantnih kapaciteta u tom sektoru bojišta – kako riječnih, kojima bi se moglo premostiti rijeku Južni Bug kad već nije uspjelo ovladavanje tamošnjim mostovima, ili helikopterskih koji bi takav prijelaz rijeke mogli poduprijeti, tako ni mornaričkih – o kojima se na širem prostoru Odese već u više navrata nagađalo.
/Autor teksta je analitičar portala Obris.org i svaki dan objavljuje na jutarnji.hr vojne analize dana/
Related posts:
VOŽD IZ LAKTAŠA U VELIKIM PROBLEMIMA: Uz sve to, ukazao mu se, kao grom iz vedra neba, Valentin Inzko s najavom ponovne upotrebe bonskih ovlaštenja, na čemu insistiraju SAD i Njemačka…
KOLUMNA ANDREJA NIKOLAIDISA: “Mali Schengen, topla voda, za Balkance živa zgoda”
NIKOLADIS, BEZ PARDONA: “Imaćemo najzatucaniju vladu u regionu; Bez Amfilohija i Trumpa propašće ideja stvaranja…
DEMASKIRANE RUSKE SPLETKE: Lavrova poruka između redova
RADOVANOVIĆ ZATRESAO DRŽAVU; BISERA TURKOVIĆ U PROJEKTU IZNUĐIVANJA DODIKOVE OSTAVKE: U aferu “Ikona” uključuje se ukrajinsko tužilaštvo!
DODIKOV NAJDIREKTNIJI I NAJBRUTALNIJI NAPAD NA VUČIĆA: Optužio je predsjednika Srbije da radi protiv interesa RS-a, pokušao kriminalizovati i Vučića i SNS, rekao da prati svaki njegov korak…
ANALIZA AVDE AVDIĆA: Kako su preko Tužilaštva BiH urušavane ključne institucije BiH!?
KOLUMNA DRAGANA BURSAĆA: “Kako je Dragan Bjelogrlić postao…
ANDREJ NIKOLAIDIS: “Vučić šuti, on zapravo uvijek šuti jer ima svoje dvorske budale Aleksandra Vulina i
DAVOR GJENERO ZA „SB“: „U vrijeme kad se sa zebnjom čeka hoće li Dodik ići do kraja i kada se Schmidta upozorava da pojača prisutnost EUFOR-a i NATO-a u Brčkom, Milanović napada…“
Powered by YARPP.
