ANALIZA HRVATSKOG NOVINARA VLADE VURUŠIĆA: "Vučić izgara od želje da bude regionalni lider"! - Sarajevograd.CLICK

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutarnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom, piše hrvatski novinar Vlado Vurušoć opširnoj analizi koju prenosimo u cijelosti.

PIŠE: Vlado VURUŠIĆ

Kuga 21. stoljeća, kako zovu pandemiju koronavirusa, u ova je tri mjeseca stavila na čekanje, “u ler”, mnoge probleme ovih naših prostora. Podsjetimo da su se uoči pojave koronavirusa zaoštrili srpsko-crnogorski odnosi zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prosrpsko-ruske snage koje osporavaju crnogorsku neovisnost organizirale su, uz logističku pomoć Srbije i SPC-a, prosvjedne procesije (litije). Bruxelles i SAD bili su najavili novu etapu dijaloga Srbije i Kosova kada je konačno oformljena nova kosovska vlada Albina Kurtija (koja je u međuvremenu pala, a on je v.d premijera), ali je Aleksandru Vučiću epidemija koronavirusa došla kao pomoć jer se on užasava nastavka razgovora – oni, naime, ne predviđaju nikakvu korekciju granica koju on zagovara kao spasonosno rješenje za sebe i vjerojatno je završetak dijaloga osmišljen tako da Srbija prizna Kosovo, ali u busiji čeka Milorad Dodik koji na taj eventualni “razmjenjivački kosovski” mig kreće u rušenje BiH. Dodik je u BiH ponovno postavio pitanje opstanka države jer je na čekanju njegovo traženje za preispitivanje rada stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH te u svom stilu najavio da BiH možda neće preživjeti pandemiju. “Srbi su sada zatočeni, Republici Srpskoj nije mjesto u BiH”, kaže Milorad Dodik.

Dakle, nakon Covida-19 Balkan će se vratiti starim netrpeljivostima, napetostima i borbama za pozicije, ali čini se da je pod plaštem korone na ove prostore stigla i jedna nova “sila” koja će se, u prvom redu u Srbiji, pokušati pozicionirati – Kina. Tako u Vučićevoj Srbiji očekujemo malu stisku svih onih s kojima on koketira – EU i Rusija, kojoj se sada priključuje i Kina. Vučić tako već u koroni počinje sjediti na čak tri stolca, što dodatno pojačava rizik njegove vladavine, iako su ga i EU i Moskva upozoravali da je puno sjediti i na dosadašnja dva klimava stolca.

Vučićev rulet s tri metka u bubnju

No, Balkan ipak iz pandemije izlazi i s novom geostrateškom pozicijom. Sjeverna Makedonija postala je članica NATO-a i dobila je zeleno svjetlo za pregovore s EU. Regija se u novim postpandemijskim vremenima i okolnostima vraća starim problemima, dodatno opterećena jačanjem autoritarnih sklonosti – tzv. orbanizacijom (po Viktoru Orbánu koji je sebi praktički pripisao apsolutističke ovlasti Luja XIV.). Orbanizam se osladio mnogima na Balkanu.

“Kada se život iole vrati u normalu, a naziremo kraj toga, polako ćemo se vraćati svakodnevnim problemima, sukobima, netrpeljivostima i ponovno će nas dočekati svi problemi koji su na nekoliko mjeseci stavljeni na stranu”, kaže nam beogradski politolog Boban Stojanović.

Izigravanje regionalnog lidera

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutarnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom?

Stojanović smatra da Vučić neće gubiti vrijeme te će upravo zbog “svježeg” sjećanja na krizu, kako sada stvari stoje, izbore organizirati najvjerojatnije 28. lipnja, odnosno na Vidovdan. Stojanović je siguran da će Vučić iskoristiti svoju kampanju iz doba pandemije (praktički održava izborne skupove dijeleći medicinsku opremu i slično), a tako su usmjerene i ekonomske mjere – isplate tvrtkama i zaposlenima kreću tek od 15. svibnja. I zbog najavljenog bojkota dijela oporbe jako mu je važno da se izbori ne otegnu na srpanj ili kolovoz jer mu je potreban svaki birač zbog izlaznosti. Srbijanski politolog uvjeren je da će Vučić na tim izborima uvjerljivo pobijediti, vrlo moguće s više postotaka nego što se očekivalo prije koronavirusa (izbori su trebali biti u travnju), ali ističe: “Vjerujem da bi to mogla biti njegova posljednja izborna pobjeda”. Naime, u prilog mu, smatra Stojanović, neće ići produbljivanje ekonomske krize jer će mjere za oporavak biti usmjerene direktno i protiv njegovih članova i simpatizera, a s druge strane, reakcija na krizu i prije svega znamenita šaljiva konferencija za novinare krajem veljače sigurno su stvorili velik dio antivučićevskih birača koji će se aktivirati ili će na nekim sljedećim izborima sigurno biti glasači neke druge (opozicijske) opcije.

Stojanović smatra da će zaokret prema Kini i Rusiji te okretanje leđa EU, što će njegovi birači lako prihvatiti, biti i kobni potez koji će dugoročno biti jedan od ključnih elemenata koji će voditi k njegovoj smjeni.

Brat Xi

Upravo je Kina na Balkanu vrlo značajno pitanje postpandemijskog vremena, pogotovo jer je EU nezadovoljna kineskim ponašanjem i lažiranjem podataka o pandemiji. No, Vučić je izjavljivao kako je Kina pomagala, a EU nije poslala niti jedan respirator. Po Beogradu se velikim plakatima zahvaljivalo Xi Jinpingu nazivajući ga bratom, režimski ljudi na kineskom su slali poruke zahvale, čak je i ruska pomoć pala u drugi plan, što je izazvalo blago negodovanje Kremlja. Vučića bi to moglo stajati vlasti jer se on i održava najviše zahvaljujući podršci Bruxellesa njihovim sredstvima budući da su ulaganja iz EU nekoliko desetaka puta veća od ruskih ili kineskih, koji se prenaglašavaju. Vučić bi za pitanje Kosova koristio Rusiju, Kini nudi Srbiju kao poligon za prodor u Europu, a za strana ulaganja bi EU, iako njegovi mediji otvoreno govore da od EU nema vajde. Konačno, šanse za proširenje prije 2030. godine na dugom su štapu, što Vučiću olakšava antieuropsko ponašanje. No, teško da će to tako ići.

Stojanović je stoga siguran da će se Vučić okrenuti Kini i Rusiji. Za Kinu će koristiti narativ pomoći tijekom pandemije koronavirusa, i to će mu kod njegovih birača jako pomoći jer je većina njih ionako raspoložena protiv EU. Ova situacija idealna mu je prilika za zaokret – prije svega zbog pitanja Kosova jer mu vrijeme istječe, a javnost traži određene pomake i rezultate. Kako bi to izbjegao, izvest će zaokret, ali će mu upravo to stvarati najveće probleme u budućnosti jer teško da bez podrške EU može dugo opstati na vlasti u Srbiji, razmišlja Stojanović. Vučić će pokušati napraviti zaokret, birači će to lako “honorirati”, ali će najmoćnije države EU također okrenuti ploču prema Vučiću, a takav rasplet za njega znači puko preživljavanje na vlasti.

Da su stvari ozbiljne, pokazuje i to što je šef diplomacije EU Josep Borrell poručio da je nezadovoljan i zabrinut za Balkan te poručio kako je smiješno da se po Beogradu lijepe billboardi zahvale Kini, a nema onih za EU koja pomaže najviše. Vučić se proslavio ljubljenjem kineske zastave i izjavom kako od EU nisu ništa dobili, iako su u Bruxellesu rekli da su Srbiji odobreni deseci milijuna eura bespovratne pomoći.

A Dodik dopunjuje Vučića: “EU je pala na ispitu solidarnosti. EU je svima pokazala koliko je rovita i dezorganizirana. Ostat će trajno nezadovoljstvo reakcijom, nesolidarnošću, odbacivanjem Zapadnog Balkana i svih nas ovdje od strane EU. Nismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru ni želju da nam pomognu”. “Pitanje je hoće li biti BiH nakon ove pandemije. Republika Srpska je dokazala da ima prijatelje na sve strane svijeta. Raduje me što smo imali razumijevanje Srbije, Kine, Rusije, Mađarske”, ističe nadalje Dodik, znakovito spominjući baš Mađarsku koja šalje pomoć RS-u, ali ne i Sarajevu. Dodik samo čeka kraj pandemije da ponovno nasrne na BiH.

Krizno žarište

“EU zna kako ne može sebi dopustiti luksuz da zapostavi Zapadni Balkan jer su svjesni da je to krizno žarište i da bi bez njihove stalne prisutnosti i financijske pomoći moglo doći do požara koji bi neizbježno zahvatio i EU. Osim toga, EU je svjesna da svako njihovo povlačenje ostavlja slobodan prostor drugim svjetskim silama koje preko Balkana pokušavaju završiti teritorijalne ili druge pretenzije u drugim krajevima svijeta”, smatra Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Ivana Marić ističe da će euroatlantske integracije biti glavna tema u sljedećim godinama, ako ne i desetljećima. Veliku pažnju javnosti zaokupit će i briga za oporavak ionako loše ekonomske situacije koja se pogoršala zbog pandemije Covida-19, a još više zbog nesposobnih i neodgovornih političara. “Sve to pratit će već uigrano podizanje nacionalnih tenzija kojima prikrivaju loše vođenje države, zloupotrebe položaja i uz koje je izborna pobjeda osigurana”, nije optimistična Ivana Marić.

Vlasti u Crnoj Gori također se pripremaju na nastavak prosvjednih litija prosrpskih opcija u toj zemlji, koje su sada zbog korone stavljene u mirovanje. Destabilizacija Crne Gore će se nastaviti jer je za Vučića to prirodno političko stanje i njegov politički kod. U poziciji kad je „poraz“ oko Kosova evidentan, Crna Gora mu treba i zato da skrene „misli Srba“ s problema Kosova, ali da zadnjim atomima snage pokuša zadržati dominaciju nad regijom, jer kako je već mnogo puta kazano, „gubitkom“ Crne Gore, ideja Velike Srbije i srpske dominacije („ Mi smo lideri regije“ Vučićeva je opsesija i frustracija) na ovim prostorima pada u vodu.

Kosovska petlja

Ali, što tek reći za pitanja srpsko-kosovskih odnosa koji nemaju naznaka normalizacije, iako je, što je pozitivno, isključena ratna opcija, i to prije svega jer Kosovo uživa zaštitu SAD-a. No, nakon pandemije i Beograd i Priština bit će privedeni za pregovarački stol, a Kosovo se nalazi pred vrlo mogućim novim izborima. Albin Kurti otkrio je da je inicijativa njegova koalicijskog partnera Demokratskog saveza Kosova (DSK) o izglasavanju nepovjerenja vladi 25. ožujka bila koordinirana sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika za dijalog Kosova i Srbije, Richardom Grenellom. Ponovio je da je njegova vlada srušena samo zato što se “Grenellu žuri da se potpiše dogovor sa Srbijom”.

Kurti je Grenella optužio da je u tajnosti zagovarao nepošten sporazum koji uključuje teritorijalnu razmjenu između Kosova i Srbije, navodeći da će to donijeti “još veći broj izbjeglica u EU i SAD”. Prema njegovim riječima, takav dogovor ne može biti mirovni. “Može se dogoditi da je Grenella zaveo predsjednik Hashim Thaçi, ali isto tako je možda u iskušenju da dobije političke poene tako što će riješiti stoljetni spor”, glasi Kurtijevo pojašnjenje. EU je 3. travnja postavila slovačkog diplomata Miroslava Lajčaka za svog izaslanika za problem Srbija-Kosovo, koji je odmah izjavio da Bruxelles ne namjerava odugovlačiti. No, na Kosovu se pribojavaju da će pitanje “razmjene teritorija” ponovno doći na dnevni red kako bi se udovoljilo Vučiću i konačno riješilo to pitanje koje muči Europu. No, njegovim rješenjem se i Rusiji izbija adut koji koristi kako bi bila akter balkanskih igara. Pred Balkanom su novi izazovi i nove prijetnje. I neće biti dosadno. Možda zažalimo za koronom.

(SB)