Dok Wall Street bilježi značajne padove nakon najave novih američkih carina, sve više analitičara postavlja ključno pitanje: izaziva li Donald Trump namjerno recesiju? Posljednje ekonomske mjere američkog predsjednika ukazuju na dobro osmišljenu strategiju koja kratkoročno boli, ali cilja na dugoročnu transformaciju američke ekonomije.

 

 

 

Kad dužnici diktiraju uvjete: Američki dug kao strateški izazov

 

Amerika se suočava s naizgled nerješivim problemom – kako refinancirati gotovo 9.000 milijardi dolara duga koji dospijeva 2025. godine. Ukupan američki dug premašio je 36.000 milijardi dolara, a neki ekonomisti tvrde da je stvarna brojka bliža 115.000 milijardi dolara kada se uključe nefinancirane obveze poput mirovinskih fondova za državne službenike.

 

“To je zid duga”, ističe jedan financijski analitičar. “Nema dovoljno svjetske štednje da se refinancira 9 bilijuna dolara. Trump mora pronaći način da financijski akteri preferiraju držati obveznice umjesto dionica.”

 

Trump je naslijedio značajan dio ovog duga iz 2020. godine kada je, pod savjetima Anthonyja Faucija, zaustavio američko gospodarstvo i započeo s izdašnom državnom potrošnjom. Administracija Joea Bidena nastavila je s istim pristupom, što je rezultiralo rekordnim zaduživanjem u razdoblju kada je inflacija rasla, a kamatne stope ostale negativne ili niske.

 

 

Majstorski potez: Tržišnu euforiju zamijeniti strahom

 

Trumpova strategija ima jasnu logiku – potrebna mu je promjena raspodjele kapitala. Trenutno institucionalni investitori drže oko 60 % imovine u dionicama i 40 % u obveznicama, a Trumpu treba obrnuto kako bi se dug mogao refinancirati.

 

“Unatoč korekciji od 25 – 30 % na tržištu dionica, institucionalni investitori još uvijek nisu značajno izašli s tržišta”, primjećuju analitičari. “Trump treba da strah zamijeni euforiju koja je vladala od njegove pobjede na izborima.”

 

Ovo objašnjava naizgled kontradiktorne poteze nove administracije. Nakon izbora Trump je obećavao ekonomski procvat, no sada uvodi mjere koje su izazvale pad vrijednosti dionica Tesle za 50 %, Palantira za 30 % i Nvidije za 25 %. Ove korekcije trebale bi natjerati investitore da traže sigurnost u državnim obveznicama.

 

 

Carine kao poluga ekonomske transformacije

 

Najsnažniji alat u Trumpovu arsenalu pokazale su se carine. Za razliku od porezne reforme koja bi zahtijevala odobrenje Kongresa i mogla biti blokirana, carine su predsjednička ovlast koju može koristiti odmah.

 

Najavljene carine od 10 % na sve proizvode iz zemalja s kojima SAD nema trgovinski deficit, 25 % na meksičke i kanadske proizvode, te čak 60 % na kinesku robu, izazvale su paniku na tržištima. Ovaj potez ima dvostruki cilj:

 

1. Stvoriti pritisak na tržište dionica i natjerati investitore da traže sigurnost u obveznicama
2. Potaknuti dugoročnu reindustrijalizaciju SAD-a prisiljavajući multinacionalne kompanije da vrate proizvodnju

 

“Jednostavnost je ono što čini ove mjere neodoljivima”, objašnjavaju stručnjaci. “Multinacionalne kompanije godinama su izbjegavale plaćanje poreza kroz kompleksne sheme, ali ne mogu izbjeći carine. Čak i tehnološki giganti koji su se protivili Trumpu sada traže način kako preživjeti.”

 

 

Slabiji dolar kao dio strategije

 

Ako tržište ne reagira dovoljno snažno na carine, Trump ima i drugi plan – prisiliti Federalne rezerve da agresivnije smanjuju kamatne stope. Početak recesije dao bi legitimitet Fedu da smanji stope više nego što je planirano, što bi pomoglo refinanciranju duga.

 

“Slabiji dolar također bi pomogao u smanjenju stvarne vrijednosti američkog duga”, napominju financijski analitičari. “Ako Trump ne uspije dobiti željeno smanjenje stopa od Feda, mogao bi izazvati tržišne turbulencije koje bi ih natjerale da reagiraju.”

 

Značajan pad dolara mogao bi potaknuti ulaganja u zlato i druge materijalne vrijednosti. Nije slučajno što je zlato već dostiglo povijesne vrhunce, a Warren Buffett drži rekordnu količinu gotovine čekajući pravi trenutak za kupnju imovine po sniženim cijenama.

 

 

Kalkulirani rizik s preciznim vremenskim okvirom

 

Trump ima vrlo precizan vremenski okvir za svoju strategiju. Najteže ekonomske mjere provodi na početku mandata, s namjerom da do sredine 2025. refinancira većinu duga. To bi mu omogućilo da do izbora za Kongres u studenome 2026. predstavi oporavljeno gospodarstvo.

 

“U rujnu bi Trump mogao reći: ‘Spasio sam Ameriku. Niste bili svjesni situacije u kojoj smo bili u ožujku, ali korekcijom na Wall Streetu spasili smo sustav i sada idemo naprijed jači nego ikad, s Amerikom koja smanjuje svoje deficite zahvaljujući carinskim prihodima koje sam povećao'”, prognoziraju politički komentatori.

 

 

Geopolitičke implikacije: Novi svjetski poredak

 

Trumpove mjere imaju i šire geopolitičke implikacije. Carine su potaknule dosad nezamislivu suradnju između Kine, Japana i Južne Koreje, tradicionalnih rivala koji sada razmatraju zajedničku strategiju.

 

“Ako se ovom savezništvu pridruži i Rusija kao dobavljač sirovina i energije, dobijemo ekonomski blok koji je autonoman u tehnologiji i energiji, s unutarnjim tržištem od gotovo 2 milijarde ljudi”, tvrde stručnjaci.

 

Zemlje Južne Amerike, posebno Brazil i Argentina, mogle bi profitirati jer njihovi proizvodi trenutno podliježu nižim carinama od 10 %, što ih čini atraktivnim alternativama za kineske proizvode.

 

 

Edukacija potrošača: Kvaliteta umjesto kvantitete

 

Trump pokušava promijeniti i samu potrošačku kulturu Amerikanaca. Umjesto jeftinih, kratkotrajnih proizvoda iz Kine, njegova strategija favorizira skuplje, ali kvalitetnije i dugotrajnije američke proizvode.

 

“Pitanje je: nije li bolje kupiti američki proizvod koji će trajati dulje, koštati više, ali trajati nekoliko godina, u usporedbi s jeftinim kineskim proizvodom koji će brzo propasti?” pitaju se analitičari.

 

Ova promjena filozofije potrošnje ključna je za uspjeh Trumpove strategije reindustrijalizacije, ali zahtijeva strpljenje i prilagodbu američkih potrošača naviklih na niske cijene.

 

 

Visoki ulozi za sve

 

Trumpova ekonomska strategija predstavlja kalkulirani rizik s potencijalno transformativnim učinkom na američko i globalno gospodarstvo. Ako uspije, mogla bi označiti povratak proizvodne moći u SAD i smanjenje ovisnosti o globalnim lancima opskrbe.

 

Međutim, kratkoročni učinci – pad tržišta dionica, smanjenje kupovne moći i vjerojatna recesija – predstavljat će značajan izazov. Za investitore, poruka je jasna: tekuća korekcija tržišta vjerojatno nije završena, a pravi trenutak za kupnju mogao bi doći tek nakon što nastupi druga ili treća faza pada.

 

Kao što Warren Buffett često podsjeća: “Budite pohlepni kad drugi strahuju i bojte se kad su drugi pohlepni.” U ovom trenutku, čini se da strah tek počinje preuzimati tržišta.

 

 

 

 

(Logicno.com)

AMERIČKI RESET: Trump namjerno ruši svjetsku ekonomiju kako bi spasio Ameriku