“Sada bi mogao osjetiti da postoji prilika za realizaciju svog secesionističkog plana”, upozorava se u analizi.
Nalog za privođenje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika “dodatno će intenzivirati političku i ustavnu krizu u Bosni i Hercegovini, stavljajući na iskušenje krhki institucionalni poredak zemlje usred rastuće regionalne i globalne nestabilnosti te potpirujući zabrinutost zbog mogućeg širenja nemira širom Zapadnog Balkana”, navodi američka je kompanija za strateške obavještajne analize “Strategic Forecasting Inc.”, poznatija kao Stratfor.
Stratfor, koji na svojoj web stranici navodi da “prikuplja podatke za korporativne klijente” s fokusom na sigurnosna pitanja i analize geopolitičkih rizika, u svojoj analizi objašnjava trenutnu političku situaciju u BiH i Dodikovu ulogu, ističući da su njegove poteze odobrile Srbija, Mađarska i Rusija.
“Dodik bi mogao vidjeti priliku da unaprijedi svoje secesionističke ambicije za Republiku Srpsku dok je pažnja Evropske unije usmjerena na Ukrajinu, budućnost NATO-a postaje neizvjesna, a spekulacije o mogućem strateškom povlačenju SAD-a iz Evrope rastu”, navodi se.
Stratfor ističe da Dodik već dugo prijeti otcjepljenjem entiteta od BiH i da je više puta prkosio kako centralnim institucijama u Sarajevu, tako i međunarodnoj zajednici, osporavajući autoritet visokog predstavnika i “sistematski podrivajući ustavni okvir uspostavljen Dejtonskim sporazumom”.
“Sada bi mogao osjetiti da postoji prilika za realizaciju svog secesionističkog plana”, upozorava se u analizi.
Navodi se da bi sumnje u sposobnost Evrope da popuni sigurnosni vakuum koji bi moglo ostaviti moguće američko povlačenje iz regiona, dok Brisel istovremeno mora povećati vojnu i finansijsku podršku Ukrajini kako bi nadoknadio eventualno smanjenje američke pomoći, mogle “navesti Dodika da vjeruje kako bi status quo uspostavljen nakon jugoslovenskih ratova 1990-ih mogao biti doveden u pitanje s minimalnim posljedicama”.
“Štaviše, Dodik bi mogao računati na mogućnost da se novi dogovor može pregovarati direktno sa Sjedinjenim Državama, s obzirom na to da bi Trumpova administracija mogla pokušati zaobići Evropu i jednostrano posredovati u rješavanju etničkih sporova u regionu u sklopu šireg približavanja Rusiji – dugogodišnjem zaštitniku Republike Srpske – dok bi istovremeno osigurala brzu diplomatsku pobjedu za Trumpa”.
Međutim, ističe se da iz Washingtona još nisu stigli nikakvi znakovi da bi takav zaokret zaista mogao biti na pomolu.
U tom kontekstu se spominje snažna osuda američkog državnog sekretara Marca Rubia, koji je 10. marta optužio Dodika da podriva institucije Bosne i Hercegovine i pozvao zapadne saveznike da se suprotstave njegovim secesionističkim ambicijama.
Kako navodi Stratfor, ovo “sugeriše da stav Trumpove administracije možda neće biti toliko popustljiv koliko Dodik očekuje”.
U analizi se navodi da se očekivanja o mogućoj promjeni američke politike na Zapadnom Balkanu djelimično se zasnivaju na pristupu prve Trumpove administracije prema regionu, “koja je davala prednost brzim, vizuelno efektivnim sporazumima nad održivim, dugoročnim rješenjima”.
“Neki strahuju da bi Washington ponovo mogao podržati prijedloge o razmjeni teritorija na Kosovu kao kratkoročno rješenje duboko ukorijenjenih regionalnih sporova. U 2020. godini, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton naznačio je da se Sjedinjene Države ne bi protivile razmjeni teritorija sve dok su obje strane saglasne”.
Mogući neredi u BiH?
Stratfor piše da bi Dodikovo privođenje “moglo izazvati masovne proteste među srpskim nacionalistima, dodatno produbiti ionako polarizirani politički pejzaž u BiH i potaknuti separatističke ambicije u Republici Srpskoj”.
“Ako tenzije eskaliraju, centralna vlast BiH mogla bi se suočiti s teškoćama u provođenju svog autoriteta, povećavajući strah od povratka nasilju i šire regionalne destabilizacije”.
Ističe se da je Evropska unija već rasporedila pojačanja u okviru misije EUFOR-a u očekivanju mogućih nereda, što naglašava bojazan od ponovnih međuetničkih sukoba.
“Iako je malo vjerovatno da bi Republika Srpska mogla ostvariti secesiju zbog prisustva međunarodnih mirovnih snaga i svoje značajne ovisnosti o stranoj pomoći – što znači da bi nezavisnost donijela međunarodnu izolaciju i prekid zapadnog finansiranja – svaka eskalacija nasilja mogla bi brzo izmaći kontroli zbog dubokih etničkih podjela i društvenih tenzija u Bosni i širem regionu. Neuspjeh u obuzdavanju krize ozbiljno bi testirao utjecaj Evrope i SAD-a na Balkanu i ohrabrio revizionističke snage u regionu, potencijalno ponovo otvarajući davno riješene etničke sporove”.
Također se upozorava da bi se tenzije mogle preliti i na Kosovo, gdje su sukobi između srpske većine na sjeveru i zapadno podržane vlade u Prištini u posljednjim godinama često izazivali izbijanje novih kriza, uključujući i incidente na granici između Kosova i Srbije.
“Beograd, koji se trenutno suočava s rastućim političkim previranjima u zemlji, mogao bi iskoristiti rastuće tenzije u Bosni i na Kosovu kako bi skrenuo pažnju s aktuelnih antivladinih protesta u Srbiji – iako vjerovatno ne do tačke aktivnog podsticanja etničkih sukoba putem lokalnih posrednika – što povećava rizik od eskalacije”, navodi se.
(SB)