ALARMANTAN IZVJEŠTAJ: Pogledajte ŠTA se nalazi u ribama koje ljudi jedu!

Preko četvrtine svih riba na ribarnicama u Indoneziji i Kaliforniji u sebi imaju čestice plastike.

Milijuni tona sićušnih strugotina od plastičnih vrećica, boca i odjeće plutaju svim oceanima i morima i ozbiljna su prijetnja ljudskom zdravlju i morskom ekosustavu.

Posljednjih godina proizvodnja plastike je drastično porasla. Izvještaj Ujedinjenih Naroda govori kako je između 2004. i 2014. proizvodnja plastike narasla za 38 posto. Zbog lošeg gospodarenja otpadom svaki celofan od cigareta, plastična kutija u kojoj kupujemo hranu ili baloni koje koristimo za rođendane, završe u morima. Tamo se, zbog rada valova, umanje na milijune sitnih komadića koji su manji od pet milimetara. A takvih mikroplastika je sve više i više i to u svim oceanima svijeta.

Više od četvrtine ribe sadrži plastiku

Samo 2010. godine u morima je završilo između 4.8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada. Od tada do danas ta je plastika završila u svim morskim organizmima. Od kitova do planktona. “Postoje dokazi kako mikroplastike rade štetu tim organizmima”, rekao je oceanograf Richard Thompson za The Independent. U laboratorijskim pokusima dokazao je da izloženost organizma plastici umanjuje njegovu mogućnost da zadržava energiju.

Više od četvrtina sve ribe sadrži komadiće plastike, pokazalo je najnovije istraživanje u kojem se analizirala riblja iznutrica od riba ponuđenih na ribarnicama u Indoneziji i Kaliforniji. Znanstvenici strahuju da kemikalije iz plastike, kao i kemikalije koje se vezuju uz plastiku, mogu dovesti do trovanja, neplodnosti i genetskih poremećaja kod morskih organizama. A potencijalno se sve to može dogoditi i ljudima, ukoliko često konzumiraju ribu.

Hrpa smeća veća od Texasa pluta oceanom

“Prisutnost mikroplastika u prehrambenim namirnicama može povećati direktnu izloženost kemikalijama povezanima s plastikom i kao takve mogu se označiti kao rizik za ljudsko zdravlje”, stoji u UN-ovom izvješću. Moguće je da ljudi već udišu mikročestice plastike koje se nalaze u zraku, štteta za pluća je jednaka onoj od ispušnih plinova. Neki dijelovi svijeta imaju veću koncentraciju plastičnih čestica. Istočna Azija je najviše pogođena, u morima oko Japana nalazi se čak 27 puta više plastičnog otpada nego igdje u svijetu.

Velika plastična juha sačinjena od otpada pluta Tihim oceanom. Hrpa smeća ima i ime “Velika Pacifička Nakupina Smeća” i duplo je veća od Texasa. Slične nakupine nalaze se i u drugim oceanima. “No utjecaj plastičnog otpada je globalan, čestice plastike nalaze se i u udaljenim planinskim jezerima u Mongoliji i dubokim morskim sedimentima”, rekla je znanstvenica Jacquie McGlade na UN-ovoj konferenciji.

Plastika je u kozmetici i odjeći

Zabrinjavajuće stanje s plastikom, dovelo je do prestanka uporabe mikrogranula, odnosno malenih komadića plastike koji su služili za piling u sapunima i kozmetici. Među njima su Clarins, Estée Lauder i Proctor & Gamble. Također jedan od najvećih uzročnika zagađenja oceana plastikom su sintetička vlakna iz odjeće. Pranjem u perilici odjeće od materijala poput flisa ili poliestera na tisuće sitnih vlakana završi u otpadnim vodama.

Čak ni plastične vrećice koje imaju oznaku biorazgradnje nisu najbolje rješenje, mnoge od njih se razgrade tek na temperaturi većoj od 50 stupnjeva Celzijusa, što je puno različitije od uvjeta na koje nađu u moru, gdje na kraju većina njih ipak završi. Dr. Thompson preporuča da ljudi izbjegavaju korištenje proizvoda s mikrogranulama i da se potrude zbrinuti plastični otpad na ispravna način – recikliranjem.

Izvor: net.hr