Analiza AP-a: Bez obzira na pritiske, bjegunac Dodik s Vučićem ide u Moskvu, na Balkanu sve napetije

Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja, uprkos velikom pritisku Evropske unije da to ne učini. EU je jasno stavila do znanja da bi njegov dolazak u Rusiju mogao negativno uticati na ambicije Srbije za članstvo u Uniji. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas, izjavila je:

“Veoma jasno smo stavili do znanja da ne želimo da bilo koja zemlja kandidat učestvuje u ovim događajima 9. maja u Moskvi”, piše AP.

Ipak, Vučić, koji je poznat po svojim proruskim stavovima, nije promijenio svoju odluku. Potvrdio je da će vojna jedinica Srbije učestvovati u Paradi na Crvenom trgu u Moskvi, navodeći da će to biti prvi put da Srbija bude dio „zajedničkog organiziranja parade“.

U izjavi novinarima, Vučić je rekao:

„U narednom periodu bit ćemo pod pritiskom povodom događaja u Moskvi na kojem smo najavili učešće“. Iako je svjestan da će Srbija biti pod međunarodnim pritiskom, Vučić je stao iza svoje odluke, naglašavajući da je to čin solidarnosti s Rusijom.

Iako Vučić redovno ističe da je posvećen evropskim integracijama Srbije, njegova politika prema Rusiji protivriječi tom cilju. On je odlučno odbio da uvede zapadne sankcije Moskvi, što je u velikoj mjeri zaustavilo pristupne pregovore Srbije sa EU. Iako tvrdi da želi da Srbija postane članica EU, njegova politika u praksi ide u suprotnom pravcu.

„Želimo da budemo dio EU, ali neće nam niko naređivati šta da radimo“, rekao je Vučić ranije u nekoliko intervjua.

Osim toga, Vučić je najavio da će na Paradu u Moskvu otputovati sa svojim desničarskim saveznikom, slovačkim premijerom Robertom Ficom, koji je, kao i Vučić, kritizirao EU zbog pritisaka. Fico je izjavio da je poziv EU da se ne prisustvuje paradi “nepoštovanje”, dok je Vučić dodao:

„Slovačka i Srbija će stajati zajedno, kao prijatelji, na ovom važnom događaju“.

Problemi na unutrašnjem planu

Na unutrašnjem planu, Vučić se suočava s masovnim protestima u Srbiji. Studenti i građani već mjesecima protestuju protiv korupcije i autoritarnog načina vladavine, što je kulminiralo nakon tragičnog incidenta u Novom Sadu 1. novembra, kada je u urušavanju nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Protesti su postali još intenzivniji zbog sumnji u loše izvođenje građevinskih projekata i koruptivnih veza između srbijanskih vlasti i stranih firmi, među kojima su i kineske građevinske kompanije.

U novom srbijanskom parlamentu, koji je prepun ministara koji se protive članstvu Srbije u EU, Vučić je formirao vladu u kojoj se nalaze i ministarska imena koja podržavaju ideje Rusije. Među novim ministrima je Boris Bratina, ministar informiranja, koji je nedavno snimljen kako pali zastavu EU i skandira:

“Nećemo EU, želimo uniju sa Rusijom”.

U isto vrijeme, Vučić je tokom konferencije za novinare citirao izveštaj ruske špijunske agencije FSB, koji je demantirao navode o upotrebi zvučnog oružja na protestima 15. marta u Beogradu. Vučić je rekao:

“Ruski FSB je kategorički zaključio da nije bilo upotrebe nikakvog zvučnog oružja”, dodajući da su svi izveštaji o tom incidentu lažni, iako nije precizirao kako je FSB došao do tog zaključka ili da li je istraživao incident u Beogradu.

Ovaj niz događaja prikazuje Vučića kao vođu koji, uprkos međunarodnim kritikama i unutrašnjem nezadovoljstvu, ostaje posvećen svojoj vanjskopolitičkoj liniji, koja uključuje bliske odnose s Rusijom i odbacivanje zapadnih uticaja.

Ode i Dodik

Nakon svega, tu je i Milorad Dodik, lider separatista bosanskih Srba, koji je također potvrdio svoje prisustvo na Paradi u Moskvi, čime dodatno potkrepljuje svoje bliske veze sa Rusijom. Njegova politička pozicija i stavovi o Bosni i Hercegovini, kao i odnos prema međunarodnim institucijama, ostaju nepromijenjeni. Međutim, Dodik je postao poznat i po tome što je izbjegavao odgovornost pred bh. pravosudnim sistemom. On je bjegunac od pravde, s obzirom na brojne optužbe za korupciju i kršenje zakonodavstva.

Njegovi postupci i političke igre neprestano izazivaju kritike, ali Dodik, kao i Vučić, opstaje na političkoj sceni zahvaljujući podršci koja dolazi iz najbližih saveznika, pretežno iz Moskve. Iako su mnogi pozivali na odgovornost za njegove postupke, posebno kada je u pitanju izbjegavanje pravde u BiH, Dodik nastavlja da se protivi svakom pokušaju da bude procesuiran pred domaćim sudovima. Umjesto da odgovara za svoje postupke, on često optužuje političke protivnike i međunarodnu zajednicu za pokušaje narušavanja njegovih pozicija.

Tako, dok se lideri poput Vučića i Dodika pojavljuju na međunarodnoj sceni, podržavajući rusku agresiju u Ukrajini i ignoriraju pritiske EU, njihovi postupci ostavljaju dubok trag na unutrašnjim političkim odnosima na Balkanu, dodatno zakompliciravši već napetu situaciju na ovom prostoru. Bez obzira na pozive za odgovornost, zaustavljanje korupcije i pravdu, čini se da njihova politička strategija ostaje bez ozbiljnih posljedica, dok region i dalje plaća cijenu političkih ambicija koje ometaju put ka stabilnosti i demokratskim vrijednostima.

(AP)