Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz smatra da bi kriza mogla biti šansa – ako se političke elite uozbilje i napokon odluče riješiti dubinske probleme.
Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno je na rubu institucionalne krize. Lider SNSD-a Milorad Dodik nudi novo “rješenje” – spreman je zamrznuti zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali pod jednim uvjetom: da visoki predstavnik Christian Schmidt povuče sve odluke koje je do sada nametnuo.
Dodik tvrdi da je upravo Schmidt narušio ustavni poredak BiH, jer je svojim intervencijama, kako kaže, “uzurpirao nadležnosti domaćih institucija i obesmislio ustavni sistem”.
U tom slučaju Republika Srpska je spremna da na određeno vrijeme zamrzne zakone koje smo nedavno donijeli u Narodnoj skupštini RS. Hoćemo da damo šansu dijalogu i dogovoru tri naroda. Na dogovor i sada pozivam – poručio je Dodik.
Nema pregovora s Dodikom
No odgovor iz Sarajeva stigao je brzo i bez diplomatskih rukavica. Iz stranaka okupljenih u Trojku (SDP, NiP, NS) jasno poručuju da za dijalog s Dodikom – nema osnove. U njihovim očima, njegovi postupci ne zaslužuju politički odgovor, već isključivo pravosudni.
Jedini razgovor koji Dodik može imati jeste sa predstavnicima pravosuđa, na temu njegove bezuvjetne predaje. Danas, osim Dodika i njegovih marioneta, niko ozbiljan ne gaji iluziju da umjesto poštovanja pravosudnih i sigurnosnih institucija treba pregovarati sa bjeguncem – navodi se u odgovoru.
I medijski analitičari tvrde kako se poziv na dijalog iz SNSD-a ne može uzeti za ozbiljno, javlja BHRT.
Da bi se došlo do rješenja, mora se biti spreman razgovarati, a ne postavljati ultimatume. Prema tome, priča o tome kako neko iz SNSD-a poziva na dijalog je besmislena ako znamo na koji način funkcioniraju njihovi predstavnici u institucijama – kaže novinar BHR1 Amir Sužanj.
Čovićevi uvjeti
Dodik, ipak, nije jedini koji u ovom trenutku postavlja uvjete kada je riječ o funkcioniranju državne vlasti. I lider HDZ-a BiH Dragan Čović jasno stavlja do znanja šta je njegov glavni prioritet – Izborni zakon.
Što se tiče Izbornog zakona, to je za nas osnova funkcioniranja BiH, pogotovo onaj segment koji se bazira na izboru člana Predsjedništva – poručuje Čović, podsjećajući da bez tog pitanja neće biti ni ozbiljnijeg političkog pomaka.
U javnosti je sve prisutnija ocjena da je upravo sada trenutak za otvaranje ovog pitanja. Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz smatra da bi kriza mogla biti šansa – ako se političke elite uozbilje i napokon odluče riješiti dubinske probleme.
Bilo bi pametnije da shvate da je promjena Izbornog zakona nužnost, da je provođenje presude Sejdić–Finci nužnost, i da će to otvoriti procese stabilnosti u Federaciji BiH i cijeloj državi. Trojka treba pristati na kompromis s HDZ-om, čak i ako to znači da će izgubiti izbore – smatra Kazaz.
Nova politička tenzija
U paketu političkih prioriteta nalazi se i pitanje Južne plinske interkonekcije. Zakon je već usvojen, ali o njegovoj implementaciji tek će se razgovarati. I tu se pojavila nova politička tenzija – SDA je kritikovala izvinjenje premijera FBiH Nermina Nikšića upućeno Draganu Čoviću zbog proceduralnih propusta u vezi s usvajanjem zakona, navodeći da je to još jedan dokaz bliskosti između Trojke i HDZ-a, te naklonosti prema pritiscima međunarodne zajednice.
U sjeni ovih dešavanja, sve je jasnije – BiH ulazi u novu fazu političkog natezanja, u kojoj su i zakoni, i energija, i pravosuđe – sredstvo u borbi za dominaciju.
Pogledajte video:
(Fokus)