Dugo se događalo što se krije iza “zvijeri” s brojem 666 koja se spominje u Otkrivenju Ivanovom, pa su se kao kandidati pojavljivali rimski vladari Neron, Domicijan i Hadrijan. Bečki povjesničari tvrde da su pomoću posebnog programa razriješili misterij: u pitanju je, kažu, car Trajan.
U antičko doba su bile popularne takozvane “izopsefijske zagonetke”, koje se temelje na principu da svakom slovu grčkog alfabeta odgovara određena brojčana vrijednost: alfa jedan, beta-dva, jota-deset, ro-100, sigma-200 itd.
Kada se zbroje vrijednosti pismo jednog imena, dobiva se ime osobe koje se krije iza tog broja. Tako su prilikom iskapanja u Efezu otkriveni natpisi s šifriranim izjavama ljubavi: “Volim onu čiji je broj 865”, “Onaj koji je voli je broj 1995”.
Dok je u ono vrijeme broj osoba koje su dolazile u obzir bio relativno ograničen, danas su znanstvenici u dešifriranju brojeva upućeni na tehnička pomagala.
U skladu s uputama povjesničara Hansa Tojbera, sa Sveučilišta u Beču, doktorantkinja informatike Dijana Altman razvila je program pomoću kojeg se mogu izračunati brojčane vrijednosti svih imena koja su postojala na teritoriju Male Azije. Bazu podataka stavio je na raspolaganje autor leksikona grčkih osobnih imena.
“To nam je omogućilo da za svaku” brojčanu šifru “napravimo popis antičkih osobnih imena kojima bi odgovarao određeni zbroj”, objašnjava Tojber.
Koristeći ovaj program, znanstvenici su pokušali riješiti drevnu biblijsku zagonetku. U 13. glavi Otkrivenja Jovanovog ( “Apokalipsa”) opisuje se “zvijer” (therion), kome je “zmaj” (sotona) dao veliku moć i čiju sliku svi ljudi moraju obožavaju. U nastavku se kaže: “Ovdje je mudrost. Tko ima um neka izračuna broj zvijeri; jer je čovjekov broj. A njezin broj je 666 “.
Na temelju konteksta bi se moglo zaključiti da je riječ o nekom rimskom caru. Činjenica je da su različiti znanstvenici tijekom stoljeća pripisivali broj 666 rimskim vladarima, a računalni program koji su napravili Altman i Tojber odveo ih je do imena “Ulpije”, prezimena cara Marka Ulpija Traiana, koji je vladao od 98. do 117. godine nove ere .
Iako nije poznato da je Traian sustavno progonio kršćane, on je ipak naredio da se kršćani koji odbiju da se žrtvuju poganskim bogovima kazne smrću.
Osim toga, Tojber tvrdi da postoje nagovještaji koji ukazuju na to da je Otkrivenje nastalo u Trajanovo doba. Primjera radi, u Pismu kršćanskoj zajednici u Pergamu (glave 2 i 13), taj grad se dva puta spominje kao “Satanine sjedište”.
Upravo u to vrijeme oko 110. godine n.e. ovdje je podignut veliki hram posvećen caru, tzv. “Trajaneum”.
“Autoru ‘Apokalipse’, koga treba razlikovati od apostola Jovana, ova građevina je sigurno djelovala bogohulno”, navodi se u priopćenju znanstvenika.
U skladu s tim, ovaj posljednji dio Novog zavjeta vjerojatno je nastao tijekom posljednjih godina vladavine cara Trajana, što znači dvadeset godina kasnije nego što se do sada pretpostavljalo.
(Blic, derstandard.at)