DOŠAO JE KRAJ SUKOBIMA: U sjeni obračuna Trumpa i Zelenskog na rubu Evrope dogodio se epohalni preokret

Čovjek koji već decenijama tamnuje u najizolovanijem zatvoru poslao je najznačajniju poruku.

U sjeni jednog od najvećih skandala u novijoj političkoj historiji – „razgovora“ Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući – na krajnjem jugu Evrope dogodio se jedan od najznačajnijih, gotovo epohalnih preokreta: Kurdi u Turskoj odustali su od nasilne borbe za svoja prava u Turskoj, piše Jutarnji list.

Legendarni vođa Kurdistanske radničke partije (Partiya Karkerên Kurdistan, PKK), Abdullah Öcalan zvani Apo, koji od 1999. godine u samici izdržava doživotnu kaznu u najizolovanijem turskom zatvoru, Imrali na Mramornom moru, uputio je svojim pristalicama apel za prekid oružane borbe protiv turske države, koja traje od 70-ih godina 20. stoljeća. Pozvao ih je da polože oružje, raspuste organizaciju i nastave borbu političkim sredstvima. Samo nekoliko dana nakon toga, Kurdistanska radnička partija objavila je službeni prekid vatre i najavila da se više neće boriti protiv turske države.

„Kako bismo utrli put ostvarivanju Apovog poziva na mir i izgradnji demokratskog društva, danas proglašavamo primirje“, objavio je izvršni odbor Kurdistanske radničke partije u saopćenju objavljenom u subotu, 1. marta, uz napomenu: „Nijedna od naših jedinica neće preduzimati vojne akcije osim ako ne bude napadnuta.“

Slavlje Kurda nakon objave njihovog lidera (Foto: Ilyas Akengin/Afp)

U saopćenju, koje prenosi BBC, PKK je naveo da se nada kako će Turska na ovu „gestu dobre volje“ odgovoriti oslobađanjem Öcalana iz zatvora, kako bi on mogao voditi proces razoružanja i „političkog pomirenja“. „Pozivam PKK da sazove svoj kongres i donese odluku o integraciji u državu i društvo, kao što bi to učinile sve moderne političke partije čije postojanje nije prekinuto silom. Sve naoružane grupe moraju položiti oružje, a PKK se mora raspustiti“, citira kurdska novinska agencija Firat Öcalanov „Poziv na mir i demokratsko društvo“, koji je pročitan na kurdskom i turskom jeziku, kako prenosi BBC.

„Posljednjih 200 godina kapitalistička modernost nastoji uništiti ovo jedinstvo“, poručio je kurdski lider. Formiranje Kurdistanske radničke partije označio je kao važan korak u borbi kurdskog naroda, ali je naglasio da „su se vremena promijenila“ te da zahtjevi za nezavisnim Kurdistanom ili čak autonomijom „više nisu relevantni“. „Sada je glavni cilj jačanje demokratije i političkog pluralizma unutar Turske“, istakao je Öcalan.

Delil Souleiman/Afp

Saopćenje je pročitano u Vanu i Diyarbakiru, najvećim kurdskim gradovima u Turskoj, kao i u gradovima u sjevernoj Siriji, gdje živi velika kurdska zajednica. Time je okončana jedna značajna historijska epoha. Krajem prošle sedmice, Öcalana su u zatvoru posjetili predstavnici Narodne demokratske partije (Partiya Demokratîk a Gelan), koja zastupa interese kurdske manjine u turskom parlamentu i djeluje kao posrednik između Kurdistanske radničke partije i turskih vlasti. Oni su apelovali na Öcalana, kojem su 75 godina, a 26 ih je proveo u zatvoru, da pozove na prekid sukoba, budući da je posljednjih godina turski predsjednik Erdoğan proveo niz uspješnih akcija u neutralizaciji kurdskog otpora.

Međutim, jedan od vojnih zapovjednika Kurdistanske radničke partije, Duran Kalkan, izjavio je da vlast u Turskoj ne razmatra trajno rješenje, već želi samo „uništenje Kurda“. Zbog toga se neki analitičari pribojavaju da bi moglo doći do raskola među Kurdima te da dio njih možda neće poštovati odluku o prekidu borbe.

Delil Souleiman/Afp

U Turskoj, koja ima više od 85 miliona stanovnika, Kurdi čine oko 20 posto populacije, a prisutni su i u Siriji, Iranu, Iraku i Azerbejdžanu. Kurdi su se proširili tim područjima tek nakon velikog pokolja Armenaca, koji je počinilo oslabljeno Osmansko Carstvo početkom 20. stoljeća. Naselili su se u opustošenim krajevima gdje su ranije živjeli Armenci. Za svoju nezavisnost, Kurdi su se borili često brutalnim, terorističkim metodama. Smatra se da je u 40 godina te oružane borbe ubijeno više od 45.000 ljudi.

Najnovija inicijativa mogla bi biti prvi korak ka okončanju jednog od najsloženijih, najdugovječnijih i najkrvavijih sukoba na Bliskom istoku. Također bi mogla imati značajan politički uticaj ne samo u Turskoj već i u Siriji, gdje turska vojska godinama vodi rat protiv Kurda. Podsjetimo, upravo su Kurdi podnijeli najveći teret borbe protiv Islamske države u Siriji i Iraku, ali za to nisu dobili nikakvu političku satisfakciju.

Njihov zahtjev bio je barem uspostava široke autonomije u Siriji i Iraku, na što Turska nije pristala. U međuvremenu, Rusija – koja je tada, prije slabljenja režima Bašara al-Asada, kontrolisala veliki dio Sirije – omogućila je turskoj vojsci da bez većih prepreka vodi rat protiv kurdskih boraca na sirijskom teritoriju.

(Jutarnji list)