“Možemo to gledati i kao situaciju u kojoj se sprema za sukob s Kinom ili nešto drugo, ali ako nešto zvuči, skače i krekeće kao žaba onda je to vjerovatno i žaba”, slikovito je objasnio naš sagovornik.
Sastanak između Rusije i SAD-a o Ukrajini koji je održan danas u Saudijskoj Arabiji trajao je četiri i po sata, a medijima je saopćeno da su dvije strane razgovarale o uvjetima sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Putinov savjetnik Jurij Ušakov je kazao da je sastanak bio uspješan, ali da do susreta dvojice predsjednika najvjerovatnije neće doći iduće sedmice.
Iako se još ne zna šta su dvije strane jedna drugoj ponudile u zamjenu za pozitivan ishod pregovora u medijima se pojavila informacija da je jedan od uslova za kraj rata i povlačenje NATO obećanja iz 2008. godine da će Ukrajina jednog dana ući u ovaj vojni savez.
Kiril Dmitrijev, čelnik Ruskog fonda za direktna ulaganja je rekao da je “započet pozitivan i konstruktivan dijalog”:
“Mnogo je tačaka oko kojih se slažemo i bolje smo se upoznali. Sada se puno bolje razumijemo”, rekao je Dmitrijev.
Reakcija iz američkog tabora još nema, a dok ih čekamo “Slobodna Bosna” je o ovim pregovorima i budućnosti odnosa između SAD-a i Evropske unije razgovarala s političkim analitičarom Denisom Avdagićem koji je objasnio neke od razloga zbog čega pregovore vode Rusija i SAD, a ne Ukrajina ili pridruženo EU.
RUSKO DRUŠTVO JE SLOMLJENO
“Jasno je kako bi se rat u Ukrajini završio da je samo Evropa slala vojnu pomoć bez uplitanja SAD-a. Kada se podvuče crta na tri godine rata i pogledaju brojke čini se da je cifra fascinantno velika, ali treba imati u vidu i činjenicu da je u Ukrajinu otšlo jako puno zastarjele opreme. Na primjer, govoreći iz perspektive Hrvatske tamo su poslani određeni resursi koji su u Hrvatskoj vojsci bili otpisani, primjerice, dva transportna aviona Antonov koji su bili proglašeni bespersepektivnim za HV i HRZ.
Sankcije koje su uvedene Rusiji nisu bile maksimalne, a onda pred kraj Bidenovog mandata stižu nove koje Trumpovi zvaničnici obećavaju poduplati ako bude potrebe. S druge strane imamo rusko društvo koje je slomljeno. Tamo se niko ne buni, a da su nezadovoljni pokazao je slučaj takozvanog puča Prigožina kada su ga svi pustili da bez otpora krene prema Moskvi. To je dokaz velikog nezadovoljstva u Rusiji zbog čega smatram da je Trump u pravu kada kaže da Putin želi da se rat završi što prije.”
Zašto je Trumpu stalo do brzo mira u Ukrajinu, pitamo Avdagića.
“On ne želi imati razvučene snage prema Evropi. Možemo to gledati i kao situaciju u kojoj se sprema za sukob s Kinom ili nešto drugo, ali ako nešto zvuči, skače i krekeće kao žaba onda je to vjerovatno i žaba”, slikovito je objasnio naš sagovornik.
S obzirom na dosadašnje poruke nove američke administracije ne bi bilo iznenađujuće da je Trumpu Evropi “naredio” da prilikom povećanja svojih vojnih kapaciteta moraju kupovati oružje od Amerike.
“Bilo kako bilo, Evropa mora povećati izdvajanja za odbranu. To se prije svega odnosi na evropske članice NATO-a i EU. Kakav god ishod sukoba u Ukrajini bude, Evropa će morati povećati ulaganja u odbranu. U naredne dvije do tri godine Evropa mora dosegnuti u ulaganja od po pet posto BDP-a u odbranu, kako bi, prije svega sačuvala mir u Evropi. To je zalog za savezništvo i da niko Evropu ne gleda kao lak zalogaj”, ističe Avdagić.
Na nedavno održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji izbio je veliki nesporazum između EU i SAD kada su mnogi shvatili da Amerikanci iz pregovora o kraju rata u Ukrajini žele u potpunosti isključiti EU i Ukrajinu.
“Evropa ima stalne kontakte s Ukrajincima, ali ih nije imala s Rusima. Ne znam zašto je nastao taj nesporazum i ogromna i nepotrebna panika. Moje je pitanje kako uopće možete imati pregovore ako s tim nekim ne stupite u kontakt. Potpuno je normalna američka reakcija da se mora održati sastanak s Rusijom, a očigledno i Rusija to želi upravo s Amerikancima, jer oni agresiju na Ukrajinu ne gledaju kao pitanje rata između dvije zemlje nego kao šire sigurnosno pitanje. U ovakvoj situaciji čovjek se osjeća malo zbunjeno. Gledam reakcije svih zainteresovanih strana, a vidim da nisu ispravne.
KRIZA POVJERENJA
Ono što vidim kao problem je kriza povjerenja i pitanje da li će ti pregovori biti u korist Ukrajine i Evrope ili će u sve biti upleteno ono što se opisuje kao Trumpova trgovačka politika. Bez obzira na to da li se puše na hladno ili ne ovo je tok događaja koji se mora odviti i tek kada čujemo osnovne nacrte pregovora bit će nam sve jasnije. Neće Amerikanci tjerati Ukrajinu da prihvati nešto, mogu im samo okrenuti leđa i reći ‘ok, niste spremni, Rusi jesu i sada ste sami s Evropom pa ćemo vidjeti šta će biti’. Mislim da je uz svu podršku Ukrajini napravljena greška što nije postojao konstantan dijalog”, kaže Avdagić.
Ovaj dijalog je morao postojati, pa taman i da nije najvišoj razini.
I na kraju možda i ključno pitanje je zašto je Trumpu toliko stalo da se rat u Ukrajini što prije završi. Mnogi su skloni teoriji da mu je mir u Ukrajini potreban kako bi se okrenuo prema Kini i eventualnom trgovinskom, pa čak i vojnom sukobu s tom zemljom. Našem sagovorniku se, također, čini da je to zapravo pravi razlog zbog kojeg Trumpova administracija želi okončati rat u Ukrajini, a samim tim i slanje ogromne vojne pomoći toj zemlji.
“Sve što nam se prije 20 godina činili nemogućim danas je postalo vrlo moguće i zato svi danas pričaju o hipotetskim stvarima, jer vide šta se dešava i da je sve moguće”, rekao je Avdagić.
(SB)