AMERIČKE SANKCIJE ZA ZAPADNI BALKAN Tko je na listama i kakve su posljedice

Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju 398 aktivnih sankcija pojedincima, tvrtkama i organizacijama sa Zapadnog Balkana, zaključno s 31. siječnjem 2025. godine, pokazuje istraživanje Glasa Amerike.

Najviše sankcija odnosi se na Bosnu i Hercegovinu (BiH) – 177, a slijede Srbija (80), Kosovo (60), Sjeverna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11). Jedna kaznena mjera odnosi se na osobu iz Hrvatske.

Glas Amerike izradio je prvu pretraživu bazu podataka koja obuhvaća sve sankcije Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) te sankcije koje je Državno tajništvo SAD-a izreklo u razdoblju od 2017. do 2024. godine.

“Sankcije su jedan od najvažnijih alata američke vanjske politike,” kaže Richard Nephew, stručnjak za sankcije koji je donedavno bio koordinator Državnog tajništva za globalnu borbu protiv korupcije. “One nam omogućuju da se bavimo neprijateljskim akterima i da vršimo pritisak na one od kojih želimo određene političke odluke.”

John Smith, bivši direktor OFAC-a, kaže da je primarni cilj američkih sankcija “spriječiti i zaustaviti određene zabrinjavajuće aktivnosti te potaknuti pojedince na promjenu ponašanja.” Dodaje kako je važno napomenuti da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmjerene na čitave države, već na pojedince i organizacije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska razdoblja. Između 2001. i 2004. godine sankcije su se uvodile zbog ratnih zločina, destabilizacije država i ugrožavanja mira nakon raspada Jugoslavije. Nakon duljeg razdoblja s tek nekoliko sankcija godišnje, ove su vanjskopolitičke mjere ponovno postale aktualne od 2021. godine, uglavnom zbog korupcije, ugrožavanja mira i stabilnosti te ruske invazije na Ukrajinu.

Među sankcioniranima u posljednje četiri godine nalaze se brojni visoki dužnosnici, poput predsjednika Republike Srpske u BiH Milorada Dodika, ministara u Vladi Srbije Aleksandra Vulina i Nenada Popovića, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog, nekadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića te bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

“U proteklih nekoliko godina svjedočili smo djelovanju različitih aktera na Zapadnom Balkanu koji ugrožavaju stabilnost regije. To čine na različite načine – podrivanjem demokratskih procesa, ugrožavanjem ljudskih prava ili korupcijom koja iscrpljuje te zemlje,” kaže Nephew, sada viši istraživač na Sveučilištu Columbia.

Glas Amerike utvrdio je da se preostale sankcije za Zapadni Balkan najčešće izriču zbog terorizma, organiziranog kriminala i trgovine narkoticima.

Najviše novih sankcija za Dodika i njegove suradnike

Još od ratova na području bivše Jugoslavije, predsjednici SAD-a svake godine obnavljaju izvanredno stanje za područje Zapadnog Balkana, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija. Sankcije se također izriču u slučajevima prijetnje nacionalnoj sigurnosti SAD-a, temeljem zakonskih akata ili predsjedničkih uredbi.

Većinu sankcija iz baze podataka Glasa Amerike izrekao je OFAC – njih 341 – i one su raspoređene na različite liste. Najbrojnija je lista “Balkans” s 152 osobe te 16 tvrtki i organizacija. Među njima se nalaze ratni zločinci Radovan Karadžić, Veselin Šljivančanin, Milan Martić i Ratko Mladić, članovi obitelji Slobodana Miloševića te organizacije poput Četničkog ravnogorskog pokreta i Oslobodilačke vojske Kosova.

Sve sankcije na listi “Balkans”, osim one Miloradu Dodiku, izrečene su u razdoblju od 2001. do 2004. godine.

Dodik je prvi put sankcioniran u siječnju 2017. zbog opstrukcije Daytonskog mirovnog sporazuma. U siječnju 2022. bio je i prvi dužnosnik iz BiH sankcioniran temeljem uredbe “EO 14033”, zbog podrivanja institucija BiH, stvaranja paralelnih institucija u RS-u, koruptivnih aktivnosti i etnonacionalističke retorike.

Uključujući Dodika, na OFAC-ovoj listi “EO 14033” nalazi se ukupno 76 fizičkih i pravnih osoba, uglavnom iz BiH – većinom njegovih suradnika i članova obitelji. Među njima su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Dodikova djeca Igor i Gorica te brojne tvrtke s kojima su povezani.

Na konferenciji za medije 23. siječnja 2025. Dodik je izjavio kako su se američke sankcije pokazale “neuspješnima i besmislenima.” Međutim, događanja u proteklih 12 mjeseci ne idu u potpunosti u prilog toj tvrdnji.

Američke vlasti u ožujku 2024. upozorile su banke u BiH da ne bi smjele poslovati sa sankcioniranim osobama i tvrtkama, što je dovelo do zatvaranja njihovih računa. Jedna od posljedica bila je i da ni Dodik više nije mogao primati plaću.

“Naš cilj je upozoriti banke da postoje loši akteri te da riskiraju vlastitu izloženost sankcijama ako s njima posluju,” objašnjava Nephew. “Mnoge banke nemaju mišljenje o određenoj osobi, ali imaju mišljenje o svojoj mogućnosti pristupa američkom financijskom sustavu – a to je moć koju možemo koristiti.”

Gorica Dodik 18. siječnja 2025. na društvenoj mreži X objavila je da zatvara restoran Agape jer su mu računi ugašeni, zbog čega zaposlenici nisu mogli primati plaće. Tvrtka Agape sankcionirana je u listopadu 2023., a u prosincu 2024. OFAC je na listu dodao i tvrtku Best Service, navodeći da je registrirana na istoj adresi i posluje u istom sektoru kao i Agape.

“Postoje brojne posljedice. Mnogi ljudi su izgubili posao jer su im tvrtke morale prestati s radom zbog zatvorenih računa,” kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH.

“Dugoročno, režimima će biti sve teže osigurati lojalnost stranačkih kolega, jer će morati ozbiljno razmisliti prije ulaska u sumnjive poslove – znajući da ih sankcije mogu pogoditi.”

(hercegovina.info)