Trump je prošle sedmice potpisao memorandum o nacionalnoj sigurnosti kako bi ponovno nametnuo svoju politiku “maksimalnog pritiska” na Iran i nije isključio podršku izraelskim napadima ako njegovi željeni pregovori o okončanju iranskog nuklearnog rada propadnu.

 

 

Do udara bi moglo doći negdje ove godine, a izraelsske vođe smatraju da je daleko vjerovatnije da će Trump podržati napad na Iran nego što je to ikada učinio Biden.

 

 

Američke obavještajne agencije zaključile su, naime, tokom posljednjih dana Bidenove administracije da Izrael razmatra značajne napade na iranske nuklearne lokacije ove godine, s ciljem da iskoristi slabost Irana, rekli su dužnosnici upoznati s izvještajem.

 

 

Analiza obavještajnih podataka zaključila je da će Izrael potaknuti Trumpovu administraciju da podrži napade, smatrajući ga vjerojatnijim da će se pridružiti napadu od bivšeg predsjednika Joea Bidena i strahujući da se vrijeme za zaustavljanje Teheranove potrage za nuklearnim oružjem zatvara, rekli su dvoje ljudi upoznati s obavještajnim podacima za The Wall Street Journal.

 

 

 

 

Izraelu bi trebala američka podrška

 

 

Američka obavještajna zajednica izradila je drugi izvještaj dostavljeno tijekom ranih dana Trumpove administracije u kojem se ponavlja da Izrael razmatra takve udare na iranska nuklearna postrojenja.

 

 

Američka vojna podrška i streljivo vjerojatno bi bili potrebni za izraelski napad na iranska snažno utvrđena nuklearna mjesta s obzirom na njihovu složenost, kažu američki vojni zvaničnici.

 

 

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nije odgovorio WSJ-u na zahtjeve za komentar, a izraelska vojska je odbila komentirati. Izraelski zvaničnici više su puta signalizirali da postoji prilika za agresivniju akciju protiv Irana.

 

 

“Iran je više nego ikada izložen napadima na svoje nuklearne objekte”, rekao je izraelski ministar obrane Israel Katz u novemrbu. “Imamo priliku postići naš najvažniji cilj – osujetiti i eliminirati egzistencijalnu prijetnju Državi Izrael.”

 

 

Izrael desetljećima nastoji osujetiti razvoj iranskog nuklearnog programa. Mossadovi agenti ubijali su iranske nuklearne fizičare, a izveli su i hakerske napade i usporili razvoj irasnkog nukelarnog programa no Teheran se oporavio i godinama sve više obogaćuje uran potreban za izradu nukelarnog oružja tvrdeći da svoj nuklearni program razvija isključivo u mirnodobske svrhe.

 

 

Iran je u prošlosti prijetio odmazdom ako njegove nuklearne lokacije budu pogođene, ali Teheran je sada značajno oslabljen nakon prošlogodišnjih izraelskih napada na njegove konvencionalne vojne lokacije i teških gubitaka koje su pretrpjeli njegovi regionalni zastupnici, uključujući Hezbollah i Hamas.

 

 

 

 

Trumpova politika maskimalnog prtisika na Iran

 

 

Trump je prošlesedmice potpisao memorandum o nacionalnoj sigurnosti kako bi ponovno nametnuo svoju politiku “maksimalnog pritiska” na Iran i nije isključio podršku izraelskim napadima ako njegovi željeni pregovori o okončanju iranskog nuklearnog rada propadnu.

 

 

“Izvještaj da će Sjedinjene Države, radeći u suradnji s Izraelom, raznijeti Iran u paramparčad, jako su pretjerana”, napisao je prošle sedmice na Truth Social.

 

 

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je da administracija ne komentira obavještajna pitanja. Teheran je signalizirao da je otvoren za razgovore sa SAD-om.

 

 

“Ako je glavna prepreka za SAD Iran koji teži nuklearnom oružju, onda se to može riješiti”, rekao je njegov ministar vanjskih poslova za državnu televiziju prošlesedmice. “Stav Irana o nuklearnom oružju je jasan.”

 

 

U decembru je američka obavještajna zajednica izdala najoštrije upozorenje da bi Iran mogao krenuti u razvoj nuklearnog oružja. Iran je nakupio veliku zalihu visoko obogaćenog urana i smatra se da je radio na tehničkim detaljima dovršetka rada na bombi ako donese političku odluku o tome.

 

 

 

 

Iran bi mogao ubrzati razvoj nukelarnog oružja

 

 

Iran je dugo odustajao od razvoja nuklearnog oružja, ali izvješće iz prosinca zaključuje da su se povećali rizici da bi se mogao predomisliti i razviti učinkovito sredstvo odvraćanja, ukazujući na javnu raspravu u zemlji oko nuklearnog oružja.

 

 

Izrael je tokom prošle godine izbrisao najviše vodstvo i velik dio arsenala koji je prikupila libanonska milicija Hezbollah, iranski saveznik i sredstvo odvraćanja od izraelskih napada, te je osakatio iransku protuzračnu obranu.

 

 

Pad Asadovog režima u Siriji također je lišio Iran jednog od njegovih najvažnijih saveznika i ključne platforme za projiciranje moći u regiji.

 

 

U međuvremenu, iranski raketni napadi na Izrael u znak odmazde za izraelske napade nisu učinili mnogo štete.

 

 

Iranske vođe također se bore s ekonomskom krizom izazvanom lošim upravljanjem, korupcijom i teškim sankcijama, ostavljajući zemlju u oslabljenom stanju dok međunarodni pritisak raste.

 

 

Bidenova administracija uspješno je pozvala izraelske čelnike da izbjegnu udare na glavne iranske nuklearne objekte prošle godine kada je Izrael uzvratio na iranski napad raketama i bespilotnim letjelicama.

 

 

Izraelski napadi su umjesto toga pogodili iransku protuzračnu obranu i postrojenja za proizvodnju projektila, smanjujući ukupnu vojnu infrastrukturu zemlje.

 

 

Vrijeme i priroda svih izraelskih napada na Iran vjerojatno bi bili predmet pregovora između SAD-a i Izraela i pod utjecajem drugih čimbenika, uključujući sudbinu krhkih prekida vatre u Gazi i Libanu.

 

 

Svaki izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja trebao bi pogoditi više lokacija, neka u podzemnim utvrdama, i biti dovoljno temeljit da Iran ne može brzo obnoviti ono što je uništeno, rekli su izraelski analitičari.

 

 

Izraelu bi više odgovarao novi sporazum u kojem bi Iran pristao demontirati svoj nuklearni program, rekao je Yakov Amidror, bivši izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost pod Netanyahuom.

 

 

 

 

Iran izgradio tajnu pomorsku bazu pod zemljom, s cijelom flotom naoružanih brodova

 

 

“Ako se ne može postići dobar sporazum, Izrael će morati djelovati protiv nuklearnog projekta Irana”, rekao je. Bliski istok bori se s nekoliko kriza u posljednjih godinu i pol dana, uključujući ratove u Gazi i Libanu, kolaps polustoljetne diktature obitelji Assad u Siriji i izravne napade između Irana i Izraela. Biden je radio na obuzdavanju borbi, ali su Iran i SAD bili dublje uvučeni u sukobe. Trumpova intervencija pomogla je u postizanju sporazuma o prekidu vatre u Gazi u januaru nakon godinu dana bezuspješnih napora. Također se založio za normalizaciju odnosa između Saudijske Arabije i Izraela.

 

 

Avner Golov, bivši viši direktor u Izraelskom vijeću za nacionalnu sigurnost, a sada potpredsjednik MIND Israela, neprofitne organizacije usmjerene na sigurnost sa sjedištem u Tel Avivu, rekao je da iako je Netanyahuov prioritet iransko nuklearno pitanje, čini se da je Trump više zainteresiran za okončanje rata u Gazi i kretanje prema regionalnim mirovnim sporazumima.

 

 

“Na kraju dana”, rekao je Golov o Trumpovim prioritetima, “prvo je Saudijska Arabija sa svim dogovorima oko toga, a zatim Iran.”

 

 

 

 

(TBT,Mediji)

NAKON ŠTO JE GAZU SRAVNIO SA ZEMLJOM: Izraelov idući cilj je napad na iranska nuklearna postrojenja