No, ostaje pitanje što bi se dogodilo kada bi Tužiteljstvo uistinu reagiralo prema organizatorima proslave, pitaju se na kraju priloga.
Svaki početak nove godine u BiH izgleda otprilike isto. Uobičajene tenzije se podignu na još višu razinu zbog proslave neustavnog 9. januara kojeg vlast u entitetu RS slavi kao “Dan Republike Srpske”. A upravo je datum 9. januar Ustavni sud BiH krajem 2015. godine dva puta proglasio kao neustavan.
Jednom po zahtjevu tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a drugi put po zahtjevu hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u Vijeću naroda Narodne skupštine RS-a. Međutim, od tada se bilježe brojne reakcije, a u ovom entitetu sve jače i burnije proslavljaju ovaj dan.
“Postoji ta neka odlučnost vlasti u Republici Srpskoj da proslavlja neustavni dan. To je jedno fragantno kršenje odluka Ustavnog suda, ono prolazi bez kazni i sankcija i bojim se da ovo nije dobar pravac za ovu zemlju”, kazao je za RTVHB Fadil Mandal.
“Nije sporno da je 9. siječanj/januar stvarno sporan datum, ali upravo zbog ovog agresivnog uplitanja raznih igrača u konačnici i Visokog predstavnika mogu razumijeti da to budi inat kod političkih subjekata u Republici Srpskoj. Iz perspektive prosječnog Srbina u BiH osobito u Republici Srpskoj kada vam netko nešto brani u konačnici i preko odluka Ustavnog suda i Visokog predstavnika, onda vi namjerno iz inata ako ništa drugo, želite baš taj datum proslaviti onako kako ste vi zamislili”, komentira za glasilo Čovićevog HDZ-a Martin Mikulić.
Kod srpskih predstavnika izražen inat, a kod Bošnjaka bojazan o obnovi ideje velikosrpskog programa.
“Jedno vrijeme nakon ratova iz 90ih, ratova koje je ta ideja izgubila u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, nakon jedne stanke od dvadestak godina mislim da se taj velikosrpski plan o preuzimanju teritorija drugih zemalja u okruženju, mislim da su procijenili da je došlo vrijeme da se nastavi s tim projektom”, tumači Mandal.
Osim reakcija bošnjačkih dužnosnika u vlasti, svoje protivljenje proslavi Dana Republike Srpske izrazilo je i Veleposlanstvo SAD-a te Izaslanstvo Europske unije u BiH, ali i Ured Visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je ranije mijenjao Kazneni zakon BiH na način da oni koji ne poštuju odluke Ustavnog suda podliježu kaznenom progonu. Prema politologu Mikuliću ta odluka nije ništa promijenila.
“Uistinu mislim da je poražavajuće da bilo tko priznaje da bilo koji imenovani stranac koji nema demokratski legitimitet građana BiH da on mijenja kazneno zakonodavstvo. Svi oni koji na to pristaju i ponašaju se u skladu s tim, ja bih rekao da zapravo odustaju od moguće demokratske Bosne i Hercegovine i pristaju da ona bude posljednja kolonija u Europi”, kaže Mikulić.
“Mislim da olako prelazimo preko obaveze Tužiteljstva BiH da poduzme neke korake. Ne možemo uvijek govoriti da stranci trebaju nešto uraditi, postoji jasna uloga Tužiteljstva BiH”, kaže Mandal.
No, ostaje pitanje što bi se dogodilo kada bi Tužiteljstvo uistinu reagiralo prema organizatorima proslave, pitaju se na kraju priloga.
(SB)