Profesor Bašić: Gledat ćemo dvoboj Dodika i Schmidta, Amerikanci su ovaj put spasili BiH i od same Trojke

U Mostaru je održan sastanak koalicije na državnom nivou. Posljednja je to prilika za dogovor prije 21. marta kada će Evropska unija donijeti odluku o otvaranju pregovora. A ona nije iskorištena. O ovoj temi za televiziju Hayat govorili su Adil Kulenović, predsjednik nezavisnih intelektualaca Kruga 99, i profesor doktor Hazim Bašić, član Kruga 99.

Dogovor o dva ključna zakona koji su preduvjet za otvaranje pregovora sa EU nije postignut, šta je za vladajuću koaliciju kamen spoticanja kada su u pitanju ova dva zakona o kojem su i danas dogovorili da će zadržati tu dobru atmosferu i da će nastaviti da se dogovaraju.

Kamen spoticanja

Ako dozvolite prije svega jednu malu digresiju. Dakle, prisjetimo se perioda od prije par godina kada su razni mešetari poput Palmera ili Escobara dolazili i vršili veliki pritisak na tadašnju vlast da se usvoje izmjene Izbornog zakona koje su antidemokratske. Ti su pregovori znali trajati danima, i uvijek su završavali pres-konferencijom. Ja sam svaki put kada je na početku pres-konferencije dat izvještaj “ništa nismo dogovorili”, odahnuo. Danas sam imao takav osjećaj. Dakle, konačan ishod današnjih pregovora nije polučio rezultat. Ono što je bilo u opticaju da se usvoji nije dobro za evropski put BiH. Dakle, šta je kamen spoticanja? Pa vidite, ako ćemo govoriti o Zakonu o sudu BiH, kamen spoticanja je redukcija njegovih nadležnosti.

Nama ne treba zakon koji će umanjiti nadležnost države. Prisjetimo se sporazuma iz Bakinaca. Tamo je jedna trivijalna rečenica pri kraju tog sporazuma ubačena, koja otprilike da Sud BiH ima da sudi samo po onim zakonima koji su doneseni u Parlamentu BiH. Pravno uređen sistem podrazumijeva da je koherentan, da je homogen, da je pravna sigurnost jednaka za svakog građanina.

Skrećući sa suštine

Ta odredba koju forsira SNSD nedoprinosi pravnoj homogenosti kompletnog ustavno-pravnog sistema države. Dakle, ako ćemo tu popustiti da će biti manje državnih nadležnosti onda nam pregovarački datum ne treba. I kod ovih drugih zakona, čini mi se zakona o sukobu interesa tu su manji neki sporovi, i čini mi se da bi u području tog dijela zapravo najprije moglo doći do nekakvog dogovora. Dok je, kada je u pitanju Zakon o Sudu BiH fokus stavljen na lokaciju Suda, skrećući zapravo pogled građana sa same suštine, a to je da se ne smije umanjiti nadležnost države BiH u području pravosuđa – kazao je Bašić.

O izmjenama Izbornog zakona i Predsjedništva Bašić je kazao da ono što je u vezi toga “gospodin Nikšić kazao ima puni smisao”.

Nemoguće je raditi izmjene Izbornog zakona, barem u onom političkom dijelu, a da se ne radi na promjeni Ustava BiH. Znamo da je za te promjene potrebna dvotrećinska većina i mnogo širi politički konsenzus. Tako da pokušaj da se pored tehničkih promjena unutar Izbornog zakona proguraju i ove političke, to je politika koja dolazi od strane HDZ-a. Možda da napravimo malo podsjećanje. Prije tog čuvenog sastanka visoki predstavnik je bio u Zagrebu kod Plenkovića, i vrlo izvjesno tada je dogovoreno, odnosno sugerirano visokom predstavniku da ne donosi izmjene vezane za integritet izbornog procesa, jer će to uraditi lokalni političari. To je opcija koja Čoviću još uvijek daje šanse da pokuša da progura ovo svoje.

Schmidt naivno pristao

Schmidt je naivno pristao na to, prekršio svoje obećanje koje je dao još prije Nove godine, da će do Nove godine on donijeti, ne bi bilo zgoreg da izbacimo iz upotrebe termin nametnuti, dakle, visoki predstavnik je dejtonska kategorija, da će on donijeti tehničke izmjene Izbornog zakona. Evo mi te izmjene još uvijek čekamo, gotovo sam siguran da vladajuća koalicija neće donijeti izmjene Izbornog zakona, i ostaje sada da svi zajedno kao građani BiH promatramo jedan vrlo zanimljiv dvoboj.

Dakle, dvoboj između visokog predstavnika i Milorada Dodika. Milorad Dodik je i danas priprijetio, rekao “samo pokušaj”. Ako je Schmidt reprezent internacionalne zajednice onda ćemo sada vidjeti zapravo koliko internacionalna zajednica uistinu želi da pomogne BiH – ili da ohrabri Schmidta da uradi svoj dio posla, ili će nas ponovo prepustiti da živimo u agoniji u kojoj živimo zadnjih 30 godina – istakao je Bašić.

Na pitanje otkud Dodiku sloboda da iznosi prijetnje i zašto Međunarodna zajednica sve to toleriše odgovorio je:

– Pa on je kompletan svoj politički aktivitet u negativnom smislu, u smislu podrivanja države BiH vrlo lagano intenzivirao od 2006. godine. Dakle, od regularnih izjava do 2006. pa do ovih današnjih ratnohuškaških u proceduri koja se danas uvriježeno naziva kuhanje žabe, Dodik je dostigao zaista zavidan nivo. Nevjerovatno je da je on prijatelj Putina, da mu je dodijelio prošle godine nekakav orden, a da zvaničnici iz Evrope kada su u prilici sasvim regularno sjede sa njim i pregovaraju o evropskom putu BiH.

Srpski svet i evropske integracije

Kako razgovarati o evropskom putu sa političarem koji do podne, danas u Podgorici zagovara srpski svet (sastanak sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Parlamenta Crne Gore i šefom srpske nacionalističke stranke Nova srpska demokratija op.a), a popodne danas u Mostaru zagovara evropske integracije BiH. Dakle, on očigledno ima podršku od ovih desničara iz Evrope, tipa Orban, pa i stanovitu, nevidljivu podršku iz Zagreba, Srbija se podrazumijeva, danas evo lobira i za potporu iz Crne Gore, i čini mi se da jedno opšte nesnalaženje evropskih birokrata, ili su se i oni pozabavili sami sobom, zapravo je dovelo do toga da on danas radi šta hoće. Dakle, potpuno reguralno, sa pozicije na kojoj se nalazi radi sve što može da zaustavi i evropski i NATO put BiH.

A je li EU prevarila BiH?

– Prije svega da razbijemo famu za pristupne pregovore, odnosno za definiranje datuma za početke pregovora. Dakle, ja ne mislim da je to ikakav spektakularan datum. Mi treba da nastojimo da dosegnemo evropske standarde u svim područjima – u ljudskim pravima, u razvoju demokratije, u tehnici, ili bilo gdje drugo. Pa kada dosegnemo odgovarajući nivo koji je kompatibilan sa nivoom koji se zahtijeva od Evropske unije, tada bi naš pregovarački proces trajao godinu-dvije. Ovakvi danas kakvi jesmo možemo pregovarati i 20 godina ili više. Dakle, taj početak pregovora izuzev nekog simboličkog značaja ne mijenja substancijalno ništa. Mi substancijalno još uvijek imamo dvije otvorene antidržavne politike.

Ne smije se dirati

Dozvolite da dam ipak par komentara vezanih za Ustavni sud. Ustavni sud nije tema koja treba da se diskutuje uopšte, na bilo kakvom forumu, na bilo kakvoj koaliciji, na bilo kakvom političkom aranžmanu. Dakle, to je dejtonska kategorija koja se ne smije dirati. To je zadnja linija odbrane države. A unutar tog Ustavnog suda, upravo ta tri suca koja dolaze iz evropskih država su zadnja linija odbrane.

Ovdje se sada u političkom žargonu koriste neprikladni žargoni izbacivanja stranih sudija. Kakvih stranih? Pa mi hoćemo da budemo dio Evropske unije. Mi jesmo dio Evrope. Kakvih stranih? To je sve jedno područje. Pa se govori o izbacivanju stranaca. Ubačen je još davno spid da nam nema u Evropu dok ne izbacimo strane sudije. Pa njih je imenovala Evropa. Te sudije su tu da štite evropsku konvenciju o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH. To je deplasirano uopće razmatrati.

Između redova

Čestitam Trojci što danas nisu ipak popustili. Nisu dozvolili da se temeljne antidržavne odrednice koje su nastojale da se ubace u zakonska rješenja, nisu dozvolili da se to desi. Ja bi to u kratkoj rečenici rekao Amerkinaci su ponovo spasili Bosnu, ovaj put od Trojke. Ne od agresije Srbije i Hrvatske, nego od nas samih. Dakle, Trojka je umjela da pročita između redova poruke O’ Briana, i drago mi je da se ponašaju u skladu sa tim porukama – zaključio je Bašić.