Od Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra i izraelske ofanzive u Gazi koja je uslijedila, takozvana iranska osovina otpora – mreža šiitskih milicija koje se protežu kroz četiri zemlje Bliskog istoka – aktivirana je s jednog kraja regije na drugi.

 

 

 

Tinjajuće napetosti na Bliskom istoku dosegnule su novi nivo u petak kada su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenuli udare na Huti borce u Jemenu, u pokušaju da ih prisile da zaustave svoje višemjesečne napade u Crvenom moru. Dan kasnije, SAD je jednostrano izveo nove udare, gađajući radarski objekt Hutija.

 

 

 

Kako piše CNN u analizi najnovijeg razvoja situacije na Bliskom istoku, udari podižu rizik od daljnjeg raspirivanja šireg regionalnog sukoba koji izgleda ne žele ni SAD ni oni koji podržavaju Hutije u Iranu.

 

 

 

Od Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra i izraelske ofanzive u Gazi koja je uslijedila, takozvana iranska osovina otpora – mreža šiitskih milicija koje se protežu kroz četiri zemlje Bliskog istoka – aktivirana je s jednog kraja regije na drugi.

 

 

 

Hezbollah je svakodnevno ulazio u sukobe s izraelskim snagama na libanonsko-izraelskoj granici. Huti pobunjenici izveli su niz napada na komercijalne brodove i zapadne vojne brodove u Crvenom moru, glavnoj arteriji međunarodne trgovine. Snage koje podupire Iran u Iraku i Siriji pokrenule su desetine napada usmjerenih na američke vojne položaje u tim zemljama, što je dovelo do nekoliko bliskih susreta.

 

 

 

Bila je to relativno tiha razmjena koja je bila na pragu pravog regionalnog rata. I to je zaoštrilo vanjskopolitičke dileme američkog predsjednika Joea Bidena dok Iran nastoji uravnotežiti taktičke vojne dobitke s opasnostima većeg sukoba, zaključuje se u analizi.

 

 

 

Iranska mreža naoružanih grupa udružila se oko jednog jasnog cilja: uspostavljanja primirja u Gazi, gdje je ogroman broj civilnih žrtava i razaranje širokih razmjera izazvano izraelskim napadom dovelo do optužbi za genocid na najvišem sudu Ujedinjenih naroda – tvrdnje koje je Izrael odlučno negirao.

 

 

 

Bio je to riskantan pothvat za koji je svaka od naoružanih grupa platila veliku cijenu. U Libanonu je Hezbollah izgubio gotovo 200 boraca od 8. oktobra. U Iraku su američki udari zadali velike udarce infrastrukturi boraca koje podržava Iran. U Jemenu šteta koju su prouzročili smrtonosni udari u četvrtak još nije jasno definirana, ali SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da su gađali položaje koje Huti koriste za pokretanje napada na Crveno more, što potencijalno slabi kontrolu grupe nad brodskom rutom.

 

 

 

“Ovi udari izravan su odgovor na napade Hutija bez presedana na međunarodna pomorska plovila u Crvenom moru – uključujući korištenje protubrodskih balističkih projektila po prvi put u historiji”, rekao je Biden. “Ovi napadi su ugrozili američko osoblje, civilne pomorce i naše partnere, ugrozili trgovinu i ugrozili slobodu plovidbe”.

 

 

 

Ali eskalacija nasilja također je donijela dobitke iranskim opunomoćenicima, kao i onima koji im pružaju podršku u Teheranu. Popularnost ovih grupa naglo je porasla u regiji. Uveliko su se okupili na galvaniziranoj arapskoj i muslimanskoj ulici, nakon što su godinama bili zaglavljeni u unutarnju politiku i mučeni optužbama za korupciju.

 

 

 

“Jasno je da su Hutiji zgrabili priliku trenutnog rata kako bi prošli kroz vrlo efikasnu vježbu rebrandinga”, rekao je Rym Momtaz, savjetnik-istraživač za europsku vanjsku politiku i sigurnost, transformirajući ih “iz maligne terorističke grupe koju podržava Iran i koja uništava Jemen u učinkovitu vojnu jedinicu koja nanosi štetu SAD-u u pordšci Palestincima”.

 

 

 

Postoje i drugi taktički dobici osim njihove povećane popularnosti. U Jemenu, moćna pobunjenička grupa ima više koristi od svojih tekućih mirovnih pregovora sa Saudijskom Arabijom, koja održava blokadu sjevernog Jemena koji kontroliraju Hutiji, te je vidno nervozna zbog napada SAD-a i UK-a koji ugrožavaju njezine napore da okrene stranicu u sukobu sa Sanom.

 

 

 

Čini se da je u Libanonu požar na granici razornu ekonomsku krizu u zemlji i ulogu koju je Hezbollah odigrao u njezinu raspirivanju pretvorio u daleko sjećanje. Budući da je Izrael u zaostatku u pograničnom području s Libanonom, odakle je velika većina njegovih stanovnika pobjegla, Hezbollah je dobio ovlasti da se založi za dogovoreno rješenje gdje mu je cilj povratiti dijelove teritorija pod izraelskom kontrolom a koju želi kontrolirati Libanon.

 

 

 

U Iraku, oživljeni napadi na američke trupe – i američki osvetnički udari na grupe koje podržava Iran – potaknuli su vladu da obnovi pritisak da prekine američku vojnu prisutnost u zemlji, potez koji bi oduševio vođe iranskog režima .

 

 

 

Ali potpirivanje napetosti Iranu koristi samo do određene tačke. Ako ti sukobi relativno niskog intenziteta na kraju prerastu u sveopći rat sa SAD-om, paravojni partneri Teherana mogli bi se suočiti s desetkovanjem. To bi kompromitiralo rastući utjecaj Irana u regiji, zadalo udarac središtu njegove vanjske politike i izazvalo nevolje kod kuće, gdje se režim još uvijek oporavlja od protesta koji su zahvatili zemlju prije godinu dana.

 

 

 

“Iranci pokušavaju ostati izvan rata. Njihovo stanovništvo apsolutno ne želi rat”, rekla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy instituta sa sjedištem u DC-u. “Mislim da bi se našli u vrlo sličnoj situaciji kao (izraelski premijer Benjamin) Netanyahu, a to je da će, ako dođe do rata, doći do okupljanja oko zemlje, a ne oko liderstva”.

 

 

 

Parsi upozorava da se ne umanjuje važnost primirja u Gazi koje dovodi do deeskalacije u regiji. Bidenova administracija, prema Parsiju, “pokušava postići finu ravnotežu u kojoj maksimiziraju manevarsku sposobnost Izraela, a da to ne dovede do regionalnog rata”.

 

 

 

“Sve dok traje rat u Gazi, taj rat je ono što raspiruje napade Hutija, napade milicije, kao i napetosti između Libanona i Izraela”, kaže Parsi, dodajući da su Hutiji privremeno zaustavili svoje napade na Crveno more tokom šestodnevnog primirja između Hamasa i Izraela u novembru.

 

 

 

U međuvremenu, eskalacija će vjerovatno potrajati, iako i SAD i akteri koje podržava Iran nastoje kalibrirati svoje sukobe i mole se da se ne završe. Sukobi će također nastaviti davati utjecaj Teheranu, tvrdi Momtaz iz IISS-a, kao što dokazuju udari u Jemenu u četvrtak.

 

 

 

“To je strateški izazov s kojim se SAD sada suočava”, rekao je Momtaz. “Moraju obnoviti slobodu plovidbe i osigurati međunarodnu trgovinu u Crvenom moru dok se nastavljaju brinuti da druge fronte ne eskaliraju u pravi rat”.

 

(SB)

CNN ANALIZIRAO SITUACIJU NA BLISKOM ISTOKU: Širi rat ne odgovara Iranu, iako ima koristi od rastućih tenzija