'Milošević je živ': Da li je politika Srbije prema BiH otišla korak dalje od stare parole 'svi Srbi u jednoj državi'?! - Sarajevograd.CLICK

“Problem je što je Milošević još uvijek živ, samo što to još nije dojavljeno srbijanskim političarima“, kaže banjalučki profesor, psiholog Miodrag Živanović. “Sve se, zapravo, zasniva na tom konceptu, počevši još od ideje o ‘srpskom svijetu’. A prema BiH se to poistovjećuje sa etnički čistim teritorijama. Dokle god je to tako, mi ovdje ne možemo praviti nikakvu budućnost”

Mnogi u Bosni i Hercegovini (BiH) vjeruju da je srbijanska politika prema ovoj zemlji dosljedna u negiranju državnosti, suvereniteta i postojanja BiH kao samostalnog subjektiviteta. To potvrđuje i historičar iz Sarajeva Husnija Kamberović, podsjećajući da je krajem prošlog stoljeća, u vrijeme Slobodana Miloševića, ta politika vođena pod parolom „svi Srbi u jednoj državi“.

Kamberović smatra da se srbijanska politička elita nikada nije pomirila sa činjenicom da je BiH suverena i nezavisna država. „Srbija zato stalno proizvodi napetosti u regiji nastojeći preko bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) kompenzirati ‘gubitak’ Kosova“, kaže sagovornik DW-a podsjećajući na kontinuirano učešće Srbije u neustavnom obilježavanju 9. januara kao „Dana RS-a“.

Jedan narod, jedna država…

Upravo je 9. januara Milorad Dodik u Banjaluci pozvao na ujedinjenje svih Srba u jednu državu. „Ovo vrijeme treba da iskoristimo da u svom programu objedinimo srpski narod i kažemo šta hoćemo u ovom vijeku koji dolazi. Zašto neki drugi narodi mogu da imaju jednu državu za jedan narod, a Srbi ne mogu“, rekao je Dodik.

Slične stavove ranije su iznosili i saradnici srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. 2021. godine ministar unutrašnjih poslova srbije Aleksandar Vulin (danas šef srbijanske obavještajne službe) kazao je da mu nije jasno „zašto su granice država na Balkanu nepromjenljive i zašto se srpsko nacionalno pitanje ne bi konačno riješilo tako što bi došlo do ujedinjenja Srba u jednoj državi“.

Jedinstvo crkve i politike

Mišljenja o regionalnim pitanjima iznosili su i crkveni zvaničnici. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije spominje promjene granica. „Nismo sigurni da se granice u budućnosti neće mijenjati“, rekao je poglavar SPC-a. „Kičmena moždina ujedinjenih srpskih zemalja već se zna i ona se ponovo oblikuje, a to je Srbija i Crna Gora, zatim istočna Hercegovina, dobar dio Bosanske Krajine, Srpska Krajina“, govorio je bivši mitropolit crnogorsko-primorski SPC-a Amfilohije Radović.

Na kontinuitet srbijanske politike pod parolom „svi Srbi u jednoj državi“ podsjeća i novinar Boris Dežulović u tekstu za Novosti, navodeći imena više srpskih političara koji su proteklih decenija iznosili istu ideju, od haških optuženika Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja, do ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Miodrag Živanović: „Milošević je živ, samo im još nije rečeno“

„Što se tiče srpskog naroda, on želi da živi u jednoj državi. Zato je svaka podjela na više država, koja bi odvojila dijelove srpskog naroda koji žive u više suverenih država, po našem mišljenju neprihvatljiva, odnosno, da budem precizniji, na to ne može ni da se pomišlja“ – citirao je Dežulović bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Predsjednik Srbije preminuo je u Haškom zatvoru prije okončanja procesa, a bio je optužen za ratne zločine u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu.

„No, problem je što je Milošević još uvijek živ, samo što to još nije dojavljeno srbijanskim političarima“, kaže banjalučki profesor, psiholog Miodrag Živanović. „Sve se, zapravo, zasniva na tom konceptu, počevši još od ideje o ‘srpskom svijetu’. A prema BiH se to poistovjećuje sa etnički čistim teritorijama. Dokle god je to tako, mi ovdje ne možemo praviti nikakvu budućnost“, kaže Živanović za DW.

Otvoreni Balkan, Srpski svijet, velika Srbija

Govoreći za DW o srbijanskoj politici prema BiH, bivši potpredsjednik srbijanske vlade Žarko Korać iznosi uvjerenje da se srbijanska politika prema BiH nije bitnije mijenjala od vremena Slobodana Miloševića. „I danas je riječ o istoj politici relativizacije granica. Vučić to ne govori otvoreno, ali ‘Otvoreni Balkan’ je drugi naziv za ‘Srpski svet’, a ‘Srpski svet’ je drugi naziv za politiku Slobodana Miloševića, odnosno politiku ‘velike Srbije’. Radi se o pokušaju da se politički podijeli BiH, da se Crna Gora politički podredi Srbiji, dok bi Kosovo ostalo stalno krizno žarište“, kaže Korać.

Činjenica je da Aleksandar Vučić posljednjih godina u javnim istupima nije osporavao teritorijalni integritet BiH. On je kao premijer 2014. godine za beogradski list Danas izjavio: „Ono što sam govorio u vezi sa očuvanjem teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH je jasna politika Vlade, a to je podrška i poštovanje teritorijalnog integriteta BiH uz očuvanje entitetske posebnosti RS-a unutar BiH. To je politika Vlade Srbije i ona je potpuno jasna i precizna.“

Vučićev portparol u BiH

Slične stavove Vučić je u više navrata ponavljao i kao predsjednik Srbije, ali ga u BiH najviše pamte i prozivaju zbog govora u Skupštini Srbije iz 1995. godine: „Pa vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana, pa da vidimo smije li međunarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske položaje, može li se tako ponašati sa srpskim narodom“, govorio je Vučić.

Žarko Korać tvrdi da Vučić i njegova Srpska napredna stranka ni danas ne prihvataju BiH kao cjelovitu, suverenu i međunarodno priznatu državu te da to Vučić i poručuje preko svojih „portparola“. „Milorad Dodik je zapravo portparol Aleksandra Vučića. Vučić nikada ne osuđuje Dodikove izjave o tome da će RS postati nezavisna i pripojiti se Srbiji, dok sam ‘licemjerno’ tvrdi da poštuje Dejton i dejtonske granice“, kaže Korać.

Politika konfrontacije

Politolog Jasmin Mujanović vjeruje da je spomenuta inicijativa „Otvoreni Balkan“, kao dio srbijanske regionalne politike, za mnoge sporna zbog neriješenih nacionalnih pitanja u regiji. On za DW kaže da suština regionalnih problema koja se ispoljava i prema BiH – velikodržavne ambicije na Balkanu – nikada nije bila javno u fokusu regionalnih procesa kakav je i „Otvoreni Balkan“.

„Autokratski režim u Beogradu vodi politiku konfrontacije sa državama regije, posebno sa BiH, a potom i sa Kosovom i Crnom Gorom. Zato se ‘Otvoreni Balkan’ u Sarajevu, Podgorici i Prištini doživljava kao politička prijetnja. Za većinu građana u BiH, Kosovu i Crnoj Gori ‘Otvoreni Balkan’ samo je drugo ime za ono što radikalni krugovi u Srbiji nazivaju ‘Srpskim svijetom'“, kaže Mujanović.

Putinovi igrači na krilima Zapadne podrške

Osnivač i vlasnik portala politicki.ba, novinar Sead Numanović smatra da srbijanska politika prema regionalnim državama, posebno prema BiH, ima rastuću podršku Zapada. „Sve je očitije nastojanje zvaničnika administracije Joea Bidena da se Srbija ‘iščupa iz kandži Rusije’ pa joj se udovoljava gdje god je to moguće. Ta je politika duboko pogrešna. I na tom talasu, sve nemilosrdnije, jaše Milorad Dodik govoreći da su se stekle povoljne međunarodne okolnosti da svi Srbi imaju jednu državu“, kaže Numanović za DW.

Sada, ističe sagovornik DW-a, imamo paradoksalnu situaciju – da Washington podilazi svojim neprijateljima, a gazi svoje saveznike na Balkanu, od Makedonije do BiH. „Veoma sam zabrinut što Evropska unija (EU) na sve šuti i slijepo slijedi američku politiku. A region ne ide ka članstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, već ka EU“, podsjeća sagovornik DW-a.

„Apsurdno je da najistureniji politički igrači Vladimira Putina u ovom dijelu Evrope – Dodik, Vučić i ostali protagonisti ‘Srpskog svijeta’ – danas jašu na krilima zapadne podrške“, zaključuje Sead Numanović.

(DW)